REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M.M., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M.M., odvjetniku u Z.,

protiv tuženika ŠKOLA P.M., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M.L., odvjetniku u Z.,

radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. veljače 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice T.O.D., odvjetnika i punomoćnika tuženika M.L., odvjetnika 20. ožujka 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku škola P.M., Z., OIB …, da tužiteljici M.M. iz Z., OIB …, isplati iznos od 4.932,26 EUR bruto, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o

obveznim odnosima, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je banka

primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 4.932,26 EUR, kako slijedi:

-na iznos od 24,22 EUR od dana 16. studenog 2015. godine do isplate,

-na iznos od 95,83 EUR od dana 16. prosinca 2015. godine do isplate,

-na iznos od 64,01 EUR od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate,

-na iznos od 26,18 EUR od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate,

-na iznos od 56,90 EUR od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate,

-na iznos od 118,54 EUR od dana 16. veljače 2017. godine do isplate,

-na iznos od 268,06 EUR od dana 16. ožujka 2017. godine do isplate,

-na iznos od 220,47 EUR od dana 16. lipnja 2017. godine do isplate,

-na iznos od 242,54 EUR od dana 16. srpnja 2017. godine do isplate,

-na iznos od 255,37 EUR od dana 16. kolovoza 2017. godine do isplate,

-na iznos od 240,38 EUR od dana 16. rujna 2017. godine do isplate,

-na iznos od 265,85 EUR od dana 16. listopada 2017. godine do isplate,

-na iznos od 69,08 EUR od dana 16. travnja 2018. godine do isplate,

-na iznos od 164,26 EUR od dana 16. svibnja 2018. godine do isplate,

-na iznos od 234,86 EUR od dana 16. lipnja 2018. godine do isplate,

-na iznos od 41,56 EUR od dana 16. kolovoza 2018. godine do isplate,

-na iznos od 234,86 EUR od dana 16. rujna 2018. godine do isplate,

-na iznos od 275,58 EUR od dana 16. listopada 2018. godine do isplate,

-na iznos od 234,86 EUR od dana 16. studenoga 2018. godine do isplate,

-na iznos od 248,47 EUR od dana 16. prosinca 2018. godine do isplate,

-na iznos od 261,93 EUR od dana 16. siječnja 2019. godine do isplate,

-na iznos od 33,91 EUR od dana 16. svibnja 2019. godine do isplate,

-na iznos od 43,81 EUR od dana 16. lipnja 2019. godine do isplate,

-na iznos od 199,75 EUR od dana 16. srpnja 2019. godine do isplate,

-na iznos od 224,33 EUR od dana 16. kolovoza 2019. godine do isplate,

-na iznos od 239,11 EUR od dana 16. rujna 2019. godine do isplate,

-na iznos od 31,97 EUR od dana 16. studenog 2019. godine do isplate,

-na iznos od 265,25 EUR od dana 16. prosinca 2019. godine do isplate,

-na iznos od 250,32 EUR od dana 16. siječnja 2020. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjeva tužiteljice M.M.iz Z., , OIB …, u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na svaki

pojedini iznos iz točke I. izreke, tekućih od 15.-og u mjesecu do 15.-og u idućem mjesecu, te u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 4.932,26 eur kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku škola P.M., Z., OIB … da tužiteljici M.M. iz Z., OIB …, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.651,53 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje

je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi u tužbi i tijekom postupka da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne kuharice, od 2.11.2006. Tužiteljica je bila uznemiravana na radnom mjestu od strane radnika tuženika S.B., kuhara, koji ju je kontinuirano i godinama maltretirao, uznemiravao i zlostavljao, zbog čega je tužiteljica zatražila da joj tuženik zaštiti dostojanstvo te je podnijela tužbu zbog uznemiravanja, a u parničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Pr- 5208/2018 donesena je presuda, potvrđena presudom Županijskom suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž R-110/2019 od 4.7.2019., kojom je utvrđeno da je tužiteljica uznemiravana na radnom mjestu tuženika te je tuženiku naloženo zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da se tužiteljici osiguraju uvjeti rada u kojima neće biti izložena uznemiravanju kao i da poduzme preventivne mjere radi osiguranja takvih uvjeta. Nadalje je naloženo tuženiku tužiteljici isplatiti iznos od 20.000,00 kn na ime neimovinske štete.

2. Tužiteljica zbog uznemiravanja kojemu je bila izložena na radnom mjestu trpi pored neimovinske štete i imovinsku štetu, a koja se sastoji od razlike između naknade plaće za vrijeme trajanja bolovanja na kojem je bila zbog uznemiravanja, zbog posljedica po zdravlje zbog izloženosti uznemiravanju, i plaće koju bi dobivala da je bila zdrava i da je radila. Posrijedi je razdoblje od listopada 2015. do prosinca 2019., te tužiteljica potražuje, nakon provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja, razliku plaće od ukupno 4.932,26 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki mjesečni iznos razlike plaće od svakog 15.tog u mjesecu.

3. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da tužiteljica nema aktivnu legitimaciju potraživati razliku u dohotku, po predmnijevanom otvaranja bolovanja u utuženom razdoblju. Iz presude na koju se tužiteljica poziva u tužbi, presuda Županijskog suda u Bjelovaru (poslovni broj Gž R-110/2019), ne proizlazi postojanje uzročno posljedične veze između štetne radnje za koju bi odgovarao tuženik i štete za koju tužiteljica tvrdi da ju je pretrpjela.

4. Navodi se da tužiteljica u tužbi upire na nalaz i mišljenje sudskog vještak mrs. N.L.B. od 12.9.2017. izrađenog za potrebe spisa Pr-5208/2018, no

isti je kontradiktoran i nepotpun te nije zasnovan na medicinskoj dokumentaciji liječnika primarne zdravstvene zaštite, odnosno na zdravstvenom kartonu tužiteljice.

5. Tužiteljica potražuje naknadu između razlike u plaći za cjelokupno razdoblje korištenje bolovanja, ali sva bolovanje nisu korištena zbog iste dijagnoze, bolesti šifre F43.2 (poremećaj prilagodbe), kao moguće posljedice uznemiravanja.

6. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u presudu Županijskog suda u Bjelovaru Gž R-110/2019 (str. 5-10 spisa), karton bolovanja pacijenta (str.16 spisa), potvrdu o uplatama banke (str. 17-20 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 51-123 spisa), dopis H.Z.Z.O od 7.8.2020. (str. 134 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće tužiteljice u spornom razdoblju (str. 138-211 spisa), te je proveo vještačenje po vještacima dr. V., specijalist medicine rada i dr. H. na okolnost utvrđenja uzročno posljedične veze između bolovanja tužiteljice od 1.1.2015. i bolesti nastale kao posljedice uznemiravanja (str. 222-225 spisa), saslušanjem vještaka dr. V. (str. 254-255 spisa), vještaka dr. V. i dr. K.H. (str. 259-261 spisa) te financijsko vještačenje po vještaku D.S. (str. 272-280 spisa) te saslušanjem vještaka D.S. (str. 290-291 i

315 spisa), te dopunom vještačenja (str. 298-307 spisa).

8. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

9. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

10. Nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju zaposlena kod tuženika kao pomoćna kuharica.

11. Uvidom u presudu Županijskog suda u Bjelovaru Gž R-110/2019 od 4.7.2019. utvrđeno je da je presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5208/2018 od 18.4.2019. preinačena u djelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva radi utvrđenja da je tužiteljica uznemiravana na radnom mjestu te u dijelu u kojem tužiteljica traži naložiti tuženiku da zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da joj osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena uznemiravanju te u dijelu radi naknade štete u iznosu od 20.00,00 kn te je istom presudom utvrđeno da je tužiteljica uznemiravana na radnom mjestu kod tuženika, tuženiku je naloženo zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da joj osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena uznemiravanju te da poduzme preventivne mjere radi osiguranja navedenih uvjeta te je tuženiku naloženo isplati tužiteljici 20.000,00 kn na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 10.1.2017 do isplate.

12. Prigovor nedostataka aktivne legitimacije je neosnovan. Tužiteljica predmetnom tužbom potražuje razliku plaće, budući smatra da je zbog uznemiravanja kojem je bila izložena na radnom mjestu, zbog bolesti koju je zbog toga imala, morala biti na bolovanju, zbog čega joj je nastala šteta kao razlika između naknade plaće koju je primala tijekom bolovanja i bruto plaće koju bi ostvarila da nije bila na bolovanju. U odnosu na navedeno potraživanje tužiteljica je aktivno legitimirana.

13. Tuženik je prigovorio postojanju uzročno posljedične veze između bolovanja tužiteljice u spornom razdoblju i uznemiravanja kojem je tužiteljica bila izložena na radnom mjestu.

14. Sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku medicine rada dr. D.V. i vještaku neuropsihijatru dr. D.K.H. koji su u

nalazu i mišljenju od 19. 1. 2021. utvrdili da je tužiteljica zbog zlostavljanja na radnom mjestu od nadređenog kolege razvila psihičke probleme dijagnosticirane po psihijatru. Prema MKB 10 problemi su dijagnosticirani kao F43,2 što označava poremećaj prilagodbe, a što uključuje stanje subjektivnog distresa i emocionalnog poremećaja, što remeti socijalno funkcioniranje i postignuća; kao F45, što označava somatiformne poremećaje, čije je glavno obilježje učestalo iznošenje tjelesnih simptoma, zajedno sa zahtjevima za medicinskim pretragama; kao F43,0 što označava akutnu reakciju na stres a pojavljuju se kao reakcija na iznimno jak fizički i psihički stres; kao F41,2 što označava anksiozno depresivni poremećaj; kao F34,1, što označava distimiju, što uključuje dugotrajno depresivno raspoloženje koje ne ispunjava kriterije za ponavljajući depresivni poremećaj. Navedeni poremećaji utjecali su na radnu sposobnost tužiteljice te je radi istih tužiteljica bila na bolovanju od 27.10. do 30.11. 2015., od 1.12.2015. do 12.2.2016., od 9.12.2016. do 29.9.2017., od 9.3.2018. do 31.12.2018., te od 3.5.2019 pa nadalje. Psihički poremećaji su uzročno posljedično povezani sa stresovima nastalim kao posljedica odnosa (uznemiravanja) na radnom mjestu, radi kojih je tužiteljica u kontinuiranom tretmanu od 27.10.2015.

15. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tuženik podneskom od 26.2.2021.

16. Na ročištu 6.10.2021. zbog prigovora kojeg je tuženik imao na nalaz i mišljenje, saslušan je vještak dr. V. koji je iskazao da je pri izradi nalaza i mišljenja koristio podatke iz sudskog spisa. Potrebni podaci za tužiteljicu navedeni su u zdravstvenom kartonu iz kojeg ne proizlazi da je ista prije 27.10.2015. koristila bolovanje zbog psihičkih poremećaja. Činjenica da je tužiteljica iznosila i podatke vezane za ratnu traumu iz prošlosti kao uzrok akutne reakcije na stres ne znači ništa u konkretnom slučaju jer da se taj stresogeni učinak kumulirao, tužiteljica ne bi bila na bolovanju zbog akutne reakcije na stres, već zbog PTSP-a. Na tužiteljičinu radnu sposobnost i omjer utjecala je akutna reakcija na stres nastala kao posljedica uznemiravanja od strane djelatnika tuženika u omjeru od 100%. Svi nadnevci bolovanja tužiteljice bili su u uzročno posljedičnoj vezi s psihičkim poremećajem nastalim zbog problema na poslu. Bolest koja je utjecala na privremenu radnu nesposobnost tužiteljice, odnosno bolovanja, bila je akutna reakcija na stres. Bolovanja su bila medicinski opravdana. Razlog otvaranja svakog pojedinačnog bolovanja je isti. Psihički stres kumulirao je probleme na poslu koji su se nastavili, a to je zahtijevalo sve duža bolovanja. Prvo bolovanje trajalo je oko 5 tjedana, drugo 2 i pol mjeseca, treće 10 mjeseci, i dalje su bila sve duža bolovanja.

17. Vještaci dr. V. i dr. K.H. saslušani su zajedno na

ročištu 9.3.2022. te su iskazali da dijagnoze tužiteljice jesu uzrokovane štetnim događajem, vještaci su naveli u nalazu i mišljenju šifru MKB-10 koja je važeća u RH. Na osnovi šifre i nalaza psihijatra proizlazi da su poremećaji radi kojih se tužiteljica javljala na pregled i liječenje uzrokovani stresom, tim nalazima se navode dijagnoze od reakcije na stres: poremećaj prilagodbe, anksiozno depresivni poremećaji itd. Sve se to navodi kao posljedica traumatizirajućeg događaja. Prema procjeni psihijatra koji je pratio tužiteljicu bolovanja su bila određena prema njegovoj procjeni i određenim šiframa iz čega slijedi da postoji uzročno posljedična veza između navedenih bolesti i stanja i bolovanja na kojima je bila tužiteljica. Bolovanja su bila zbog opisanih bolesti i stanja, a dužina bolovanja je procjena liječnika koji joj je odredio bolovanje. Uzrok bolovanja otvorenog 27.10.2015. bila je laboralna problematika, nakon čega je tužiteljica razvila stres, napetost, odnosno anksioznost, to je dovelo do sloma adaptacionih mehanizama. Tužiteljica je pri pregledu bila fiksirana na proživljena zlostavljanja od strane nadređenog kolege, nakon čega joj je propisana medikamentozna terapija. To je bolovanje vođeno do 30.11.2015., ali je nastavljeno zbog promjene šifre uzrokovane pogoršanjem psihičkog stanja. Drugo bolovanje od 9.12.2016. do 29.9.2017. bilo je uzrokovano ponovljenom reakcijom na stres, laboralnom problematikom, koju je doživjela nakon kontakta s ravnateljicom, obzirom nije bila zaštićena od nadređenog kolega, pored prethodne šifre F43.2 tada je upisana šifra F43.0 koja prema međunarodnoj kvalifikaciji bolesti označava akutnu reakciju na stres zbog težine psihičkog stanja tužiteljice te joj je preporučeno bolničko liječenje. Bolovanje od 9.3.2018. do 31.12.2018. bilo je vezano za recentne događaje na poslu koji su doveli do daljnjeg pogoršanja psihičkog stanja tužiteljice. Tijekom tog perioda provodila je redovitu psihoterapiju u sklopu dnevne psihijatrijske bolnice. Bolovanje od 3.5.2019. bilo je uzrokovano ponavljanjem repetitivnih stresnih događaja. Vještaci su ponovili da su bolesti pod kojima su se vodila bolovanja tužiteljice u uzročno posljedičnoj vezi s uznemiravanjem tužiteljice na poslu, nadalje su se očitovali da bolesti koje se navode u medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu mogu nastupiti kao posljedica uznemiravanja na radnom mjestu. Ne proizlazi da bi neko bolovanje bilo otvoreno zbog razloga što bi tužiteljica bila nezadovoljna sudskom odlukom već zbog psihičkog poremećaja. Bolovanje koje je šifrirano s F43.0, akutna reakcija na stres, nastala je nakon kontakta s ravnateljicom, nakon što je tužiteljica istu zamolila da je zaštiti od maltretiranja nadređenog kolege. Tužiteljica je zadobila i druge poremećaje koji su bili nadogradnja na već postojeći stres. Vještaci su naveli da nisu čitali iskaz stranaka i svjedoka u spisu koji se vodio zbog uznemiravanja već su citirali pojedine konkretne postupke iz medicinske dokumentacije, odnosno iz anamneze, a to je ono što je pacijent ispričala liječniku. Vještaci su se očitovali da ne mogu odgovori na pitanje da li postoje parametri dužine bolovanja niti je to njihov zadatak.

18. Sud nalaz i mišljenje vještaka dr. V. i dr. K.H.

ocjenjuje kao stručan i uvjerljiv. Vještaci su odgovorili u cijelosti na zadatak vještačenja, pri čemu su se koristili medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu i koju su analizirali. Vještaci su se usmeno iscrpno očitovali na sve primjedbe tuženika i pojasnili su svoja utvrđenje iz nalaz i mišljenja, opisali su i pojasnili svaku pojedini šifru pod kojom su se vodila bolovanja tužiteljice te su utvrdili da je uzrok svih bolovanja, koja su precizirali u nalazu i mišljenju, odnosno da su sve šifre pod kojima su se vodila bolovanja, a vezano za bolesti tužiteljice, u uzročno posljedičnoj vezi sa uznemiravanjem kojemu je tužiteljica bila izložena na radnom mjestu. Po stavu suda tuženik sa svojim prigovorima, a obzirom na stručne i iscrpne odgovore vještaka, nije uspio dovesti u pitanje nalaz i mišljenje vještaka i njihova utvrđenja iz istog. Napominje se da su vještaci, osim u nalazu i mišljenju, i usmeno na ročištu pojasnili šifru svakog pojedinog bolovanja bolesti i stanja koje te šifre označavaju i razloge zbog kojih je do istih došlo.

19. Slijedom navedenog, na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. V. i dr. K.H. utvrđeno je postojanje uzročno posljedične veze između

bolovanja na kojima je bila tužiteljica i psihičkih poremećaja koji su kod iste nastali zbog uznemiravanja na radnom mjestu, odnosno da su psihički poremećaji koji se navode u medicinskoj dokumentaciji i zbog kojih su tužiteljici otvarana bolovanja posljedica uznemiravanja na radnom mjestu (pod šiframa F43,2, F45, F43, F41,2, F34,1), a radi su o bolovanjima na kojima je tužiteljica bila od 27.10. do 30.11.2015., od 1.12.2015. do 12.2.2016., od 9.12.2016. do 29.9.2017., od 9.3.2018. do 31.12.2018., te od 3.5.2019. i dalje.

20. Pravomoćno sudskom presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž R-110/2019 od 4.7.2019. utvrđeno je da je tužiteljica bila uznemiravana na radnom mjestu kod tuženika te je naloženo tuženiku zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla.

21. Slijedom navedenog, obzirom je tužiteljica bila uznemiravana na radnom mjestu od strane drugog djelatnika, što je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom, obzirom je tužiteljica bila na bolovanjima, pri čemu je u ovom postupku medicinskim vještačenjem po vještacima dr. V.i dr. K.H. utvrđeno da

postoji uzročno posljedična veza između psihičkih bolesti koje su se javile kod tužiteljice kao posljedica uznemiravanja na radnome mjestu i određivanja bolovanja istoj (koje su periode bolovanja vještaci precizirali u nalazu i mišljenju) to je tuženik dužan tužiteljici naknaditi štetu koju je pretrpjela, budući je ista tužiteljici nastala na radu, a koja uključuje i imovinsku štetu koja se sastoji od razlike naknade plaće koju je primala tijekom bolovanja i bruto plaće koju bi ostvarila da nije bila na bolovanju, odnosno da je radila, sukladno odredbi čl. 111. stav. 1 Zakona o radu kojom je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu općim propisima obveznog prava. U konkretnom slučaju tužiteljica je na radnom mjestu bila izložena uznemiravanjima drugog djelatnika što je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom te je zbog takvog postupanja razvila bolesti zbog kojih je bila na bolovanjima, što je utvrđeno medicinskim vještačenjem u ovom postupku.

22. U ovoj pravnoj stvari provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku D.S., sa zadatkom da utvrdi razliku između pretpostavljene bruto plaće tužiteljice i naknade bruto plaće koju je primala u razdoblju 1.1.2015. do 5.12.2019. U nalazu i mišljenju od 25.4.2022. vještak je utvrdila da razlika obračuna plaće iznosi 38.374,34 kn za utuženo razdoblje, ukoliko se u to uključe potpore isplate za bolovanje, a ako nisu uključene, onda razlika iznosi 52.504,38 kn.

23. Tuženik je prigovorio nalaza i mišljenju vještaka D.S. te je sud saslušao vještaka na ročištu 10.11.2022. Vještak je navela da je obračun izvršila na temelju provjere platnih lista tužiteljice iz kojih su razvidni elementi bruto plaće, pri čemu je vještak utvrđivala razliku bruto plaće za ona razdoblja kada je tužiteljica bila na bolovanjima sukladno utvrđenjima vještaka medicinske struke, te je samo ta razdoblja, kada je tužiteljica bila na bolovanjima koja su bila posljedica bolesti zbog uznemiravanja na radnome mjestu, onako kako su to utvrdili vještaci medicinske struke, uzela u obzir kada je izračunavala razliku plaće. Relevantna dokumentacija za izračun koju je koristila je obračun plaće koji prileži spisu te je iz obračuna moguće utvrditi koja bi joj plaća bila isplaćena da je radila u razdobljima kada je koristila bolovanje te iz kojih je utvrdila koji su joj iznosi isplaćivani na ime naknade za vrijeme bolovanja. Navela je nadalje da je sve elemente na koje je tuženik u prigovoru upirao, a to su dodatak sporazumu, koeficijent i postotak minulog rada utvrdila iz obračunskih isprava za isplatu plaće jer se isti tamo navode te se radi o obračunskim ispravama koje je sastavio tuženik.

24. Vještak je izradila dopunsko vještačenje od 9.1.2023. na način da za razdoblje od 42 dana bolovanja utvrdila razliku između bruto plaće koju bi tužiteljica ostvarivala tijekom bolovanja i naknadu plaće koju je primala u tom razdoblju. Vještak je utvrdila da i u tom slučaju razlika iznosi 38.374,34 kn što preračunato u euro iznosi 5.093,17 eura.

25. Tuženik je prigovorio dopunskom nalazu i mišljenju stoga je sud pozvao vještaka radi očitovanja na ročište 7.9.2023. te je vještak navela da se u svom ranijem usmenom očitovanju očitovala i o primjedbama koje je tuženik iznio u prigovoru na njen dopunski nalaza i mišljenje te je napomenula da je od zavoda dobila očitovanje vezano za refundaciju bolovanja

nakon 42 dana iz kojeg proizlazi da H.Z.Z.O. nije dobio nikakvu dokumentaciju od tuženika o refundaciji naknade za bolovanje nakon 42 dana bolovanja.

26. U nalazu i mišljenju vještak S. nije izradila izračun na način da uzme u obzir isključivo razdoblja bolovanja kada je prema nalazu i mišljenju dr. V. i dr. H. tužiteljica bila na bolovanju isključivo zbog bolesti koje su nastale kao posljedica uznemiravanja na radnom mjestu, a koja su bolovanja vještaci precizno naveli u nalazu i mišljenju, stoga je sud pozvao vještaka D.S. da izradi još jedan dopunski nalaz i mišljenje u kojem će izračunati razliku između naknade plaće za vrijem bolovanja i bruto plaće tužiteljice koju bi primala da nije bila na bolovanju, obuhvatiti isključivo razdoblja bolovanja koja su bila posljedica bolesti razvijenih zbog uznemiravanja, svve sukladno utvrđenju vještaka dr. V.i dr. H.

Vještak je izradila dopuna nalaza i mišljenja 1.11.2023. te je u tabeli 4 prikazala razliku bruto plaće uzevši u obzir isključivo razdoblja bolovanja za koja su vještaci dr.

V. i dr. H. utvrdili da su u uzročno posljedičnoj vezi s bolestima koje je tužiteljica razvila zbog uznemiravanja na radnom mjestu.

27. Iz dopune nalaze i mišljenje, odnosno iz table 4 istog, razvidno je da razlika između pretpostavljene bruto plaće tužiteljice i naknade bruto plaće u razdobljima koja su vještaci medicinske struke naznačili u svom nalazu i mišljenju kao bolovanja zbog bolesti koje su nastale kao posljedica uznemiravanja na radnome mjestu, uzevši u obzir i potpore isplate za bolovanje, isplaćene u istom razdoblju, iznosi 4.232,26 eur.

28. Vještak je u još jednom pri usmenom očitovanju 1.2.2024. navela da je u stupcu 3. tabele 4. dopune nalaza i mišljenja naznačila iznose između pretpostavljene bruto plaće i naknade za bolovanje te još jednom navela da je uzela u obzir pri izračunu i potpore za bolovanje, i to točno onako kako to proizlazi iz podataka koje je dostavio tuženik.

29. Sud prihvaća dopunu nalaza i mišljenje vještaka D.S. od

1.11.2023., odnosno izračun naznačen u tabeli 4 istog kao stručan i objektivan, budući je dopuna sastavljena po pravilima struke i temelji se na dokumentaciji i podacima vezano za izračun bruto plaće tužiteljice dostavljenima u spis od strane tuženika. Iz tabele 4 dopune nalaza i mišljenja razvidno je da je vještak izvršila izračun između pretpostavljene bruto plaće tužiteljice u spornom razdoblju i nakade plaće koju je primala za vrijeme bolovanja, i to samo za ona razdoblja za koja prema nalazu i mišljenju vještaka dr. V. i dr. H. postoji uzročno posljedična

veza između bolovanja i bolesti koja su se javila kod tužiteljice kao posljedica uznemiravanja na radnom mjestu. Iz nalaza i mišljenja i dopunskog nalaza i mišljenja vještaka D.S. te iz njezinih usmenih očitovanja razvidno je da je pretpostavljenu bruto plaću tužiteljice utvrdila prije svega iz isplatnih lista koje je sastavio tuženik te je razvidno da je uzela u obzir pri izračunu i potpore za bolovanje, što proizlazi iz izračuna iz njezina nalaza i mišljenja i usmenih očitovanja vještaka, a tuženik nije uspio dokazati suprotno, odnosno da vještak isplaćene potpore nije uzela u obzir, nije predložio provedbu novog financijskog vještačenja te se očitovao da ne predlaže provođenje novog financijskog vještačenja.

30. Tuženik je u tijeku postupka naveo da je tužiteljica zloupotrebljavala pravo na bolovanje te da to slijedi iz dopisa H.Z.Z.O.-a upućenog tuženiku od 26.8.2023. (str. 327 spisa). U istom se navodi da H.Z.Z.O. ne može udovoljiti zahtjevu tuženika za povrat isplate naknade plaće tužiteljici za razdoblje od 1.12.2021. do 4.1.2022. te se citira čl. 53. st. 1 toč. 6 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojem osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu privremene nesposobnosti utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način.

31. Iz navedenog dopisa razvidno je da se odnosi na razdoblje od 1.12.2021. do 4.2.2022., odnosno na bolovanja na kojima je tužiteljica bila u tom razdoblju, a predmet ovog postupka nisu bolovanja u razdoblju koje se navodi u dopisu H.Z.Z.O.-a ( iz kojeg slijedi da se ne može udovoljiti zahtjevu tuženika za povratom isplaćene naknade plaće tužiteljici), već su predmet ovog postupka bolovanja u razdoblju od listopada 2015. do prosinca 2019, stoga eventualna zlouporaba prava na bolovanja tužiteljice u kasnijem razdoblju od 1.12.2021. pa nadalje nisu od nikakvog utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari te je sud slijedom navedenog odbio i sve daljnje dokazne prijedloge tuženika na okolnost utvrđivanja eventualne zlouporabe prava na bolovanje tužiteljice.

32. Slijedom svega naprijed navedenog, utvrđeno je u ovom postupku da je zbog uznemiravanja kojem je bila izložena na radnom mjestu tužiteljica razvila bolesti zbog kojih je bila na bolovanjima od 27.10. do 30.11. 2015, od 1.12.2015. do 12.2.2016., od 9.12.2016. do 29.9.2017, od 9.3.2018. do 31.12.2018. i od 3.5.2019. pa nadalje (što proizlazi iz nalaza i mišljenje dr. V. i dr. H.), te da

razlika između naknade plaće za vrijeme tih bolovanja i pretpostavljene bruto plaće koju bi tužiteljica primala da nije bila na bolovanju u tim razdobljima iznosi ukupno 4.932,26 eur (što je utvrdila vještak S. u tabeli 4 dopune nalaza i mišljenja). Tuženik je kao poslodavac tužiteljice dužan nadoknaditi istoj štetu koju je pretrpjela na radu, a to uključuje i naknadu imovinske štete, odnosno izgubljene zarade tužiteljice koju čini razlike između naknade plaće za vrijeme bolovanja i pretpostavljene bruto plaće tužiteljice, stoga je naloženo tuženiku isplatiti tužitelji iznos od 4.932,26 eur.

33. Na pojedinačne iznose razlike plaće tužiteljica osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu temeljem čl. 29. st. 1 ZOO. Međutim ista teče od 16-og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec, budući ju je tuženik bio dužan isplatiti tužiteljici najkasnije do 15-og u idućem mjesecu pa zakonske zatezna kamata teče od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec, stoga je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate od petnaestog u mjesecu za mjesec za koji se potražuje razlika do petnaestog u idućem mjesecu (kada najkasnije dospijeva plaća za prethodni mjesec).

34. Tužiteljica osnovanu potražuje zakonsku zateznu kamatu koja teče od 16- og u mjesecu u odnosu na razliku plaće za prethodni mjesec na temelju čl. 29 st. 1 ZOO-a., ali istu je valjalo odbiti s dijelom zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 4.932,26 eur. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

35. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15) do 31.12.2022., a od 1.1.2023. pa do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22).

36. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici, zastupanoj po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), i to za: sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), sastav podneska od 10.3.2020. kojim se očitovala na odgovor na tužbu 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 8.7.2020. 100 bodova OT (tbr. 9/1), sastav podneska 20.7.2020. 25 bodova OT (tbr. 8/4),sastav podneska od 1.2.2021. kojim se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 6.10.2021. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 9.3.2022. 100 bodova OT (tbr. 9/1), sastav podneska od 16.5.2022 kojim se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka financijske struke 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 10.11.2022. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 7.9.2023. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 19.10.2023. 100 bodova OT (tbr. 9/1), sastav podneska od 9.11.2023. kojim se očitovala na dopunski nalaz i mišljenje i uredila tužbeni zahtjev o kojem je sud odlučivao 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 1.2.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište za objavu presude 50 bodova OT (tbr. 9/2)- ukupno 1275 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 2.550,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 3.187,50 eur.

37. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje od 265,45 eur, te kombiniranog medicinskog vještačenja od 199,08 eur budući je provedba ovih dokaza bila neophodna za ishod parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 3.651,53 eur.

38. Tužiteljici u parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 18.2.2021., 17.1.2023. jer nisu bili potrebni za vođenje postupka.

39. Tužiteljica osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona.

40. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 20. ožujka 2024.

Sudac:

Dario Partl, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku

Rj.:

1. Presuda nepravomoćna

2. Vidi upisnik "Pr"

3. Kalendar 30 dana