REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: 6/1. P-48/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Rijeci, po sucu Tamari Jugo Smoljanović, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Ane Sabljak, u pravnoj stvari tužitelja AUTOCENTAR SABLIĆ j.d.o.o., OIB: 11198342801, Cres, Turion 22A, kojeg zastupa punomoćnik Bruno Spiz, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pocrnić i Spiz j.t.d. u Zagrebu, Baruna Trenka 7, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Mijić Scheidl, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica Rijeka, Ul. Riva 8, radi naknade štete od 6.597,74 eura, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. veljače 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 20. ožujka 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.583,21 eura uvećano za zatezne kamate koja na taj iznos teče od 13. listopada 2021. do 31. prosinca 2021. po stopi od 5,61% godišnje, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. po stopi od 5,49% godišnje, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. stopi od 5,31% godišnje, od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. po stopi od 5,5% godišnje, od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi od 7% godišnje, od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi od 7,5% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za iznos od 1.145,81 eura sa zateznim kamatama.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je povučena tužba radi isplate 868,72 eura.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak od 967,78 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 20. ožujka 2024. do isplate po stopi od 7,5% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 856,22 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 2. studenoga 2021. podnio tužbu radi naknade štete od 6.597,74 eura (49.710,66 kuna) zajedno sa zateznim kamatama i troškovima. Navodi da se 12. lipnja 2021. oko 13 sati dogodila nezgoda na način da je vozač Marko Sablić upravljajući vozilom marke Audi A3, reg. oznake RI 2117D, na skretanju s glavne ceste, uslijed naglog kočenja radi pješaka na cesti, zbog prekomjerne brzine udario u nogostup, pri čemu je na predmetnom vozilu oštećena desna strana i iskrivila se vilica. Po nastanku nezgode osiguranik Marko Sablić da se telefonskim putem obratio tuženiku te ga je službenica tuženika Dijana Vujičić informirala kako ne treba pozvati policiju, već samo napraviti procjenu štete, a što da je tužitelj i učinio 18. lipnja 2021. Tijekom procjene je utvrđeno da je šteta opsežnija te da popravak iznosi 49.710,66 kuna. U izvansudskom postupku tuženik da je neosnovano otklonio odštetni zahtjev tužitelja po polici kasko osiguranja s obrazloženjem da šteta nije prijavljena policiji. Podneskom od 28. kolovoza 2023. smanjuje tužbeni zahtjev te dalje u postupku potražuje 5.729,02 eura sa zateznim kamatama i troškovima. Predlaže da sud prihvati tako postavljen tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu učinio nespornim da su tužitelj i tuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja imali sklopljen Ugovor o kasko osiguranju motornog vozila broj 03068400007909 za vozilo u vlasništvu tužitelja. Sukladno Uvjetima za kasko osiguranje cestovnih vozila 2019/01-03.01-1, koji čine sastavni dio Ugovora, korisnik vozila je bio dužan odmah prijaviti nastanak prometne nezgode policijskoj postaji i fotografirati mjesto prometne nesreće s najmanje 4 fotografije iz kojih bi se jasno vidjelo mjesto nesreće i oštećenja na vozilu, što u konkretnom slučaju tužitelj nije učinio te stoga nema pravo na isplatu osigurnine po polici kasko osiguranja. Slijedom, osporava da bi se radio o nastanku osiguranog slučaja - prometnoj nesreći, osporava u cijelosti činjenične navode tužitelja o događaju od 12. lipnja 2021. te tvrdnje o nastalim oštećenjima na vozilu. Osporava i visinu zahtjeva jer tužiteljev izračun nije u skladu s odredbama točke E.3. i E.4. Uvjeta osiguranja. Osporava i tražbinu tužitelja na ime poreza na dodanu vrijednost za troškove popravka jer je tužitelj pravna osoba koja posluje u sustavu PDV-a i ima pravo na odbitak pretporeza. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1774/2021 od 7. siječnja 2022. (pogrešno navedena godina 2021.) taj se sud oglasio stvarno nenadležnim te po pravomoćnosti istog predmet ustupio ovom sudu.

4. Radi razjašnjenja činjenica koje su važne za donošenje odluke sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije u spisu, saslušan je svjedok Dijana Vujičić (stranica 104 spisa) te zastupnik po zakonu tužitelja Marko Sablić (stranica 102-103 spisa), izveden je dokaz uviđajem i vještačenjem po vještaku prometne struke dipl. ing. prometa Tomislavu Jurjeviću (stranice 132-138, 154-155 spisa).

5. Na temelju ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je tužiteljev sniženi zahtjev za isplatom osigurnine u visini od 5.729,02 eura sa sporednim potraživanjima temeljem police automobilskog kaska broj 03068400007909 radi popravka imovinske štete na vozilu nastale uslijed nezgode od 12. lipnja 2021.

7. Iz činjeničnih navoda stranaka te iz dokumentacije u spisu proizlazi kako u postupku nije sporna pasivna legitimacija, odnosno da je u vrijeme nastanka štetnog događaja vozilo tužitelja bilo osigurano kod tuženika policom automobilskog kaska broj 03068400007909, da vozač Marko Sablić nije policiji prijavio prometnu nezgodu od 12. lipnja 2021., te da je tužitelj obveznik poreza na dodanu vrijednost (isto proizlazi i iz Izjave tužitelja sa str. 17 spisa te Prijave štete sa str. 15 spisa).

8. Kako navedene činjenice nisu sporne i kako proizlaze iz isprava koje su parnične stranke dostavile u spis, to ih sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a ne treba dokazivati.

9. Među strankama je sporno ima li tužitelj pravo na isplatu osigurnine na temelju sklopljene police kasko osiguranja obzirom na odredbu čl. H.2. st. 1. t. 1.2. i 1.7. među strankama važećih Uvjeta za osiguranje. Sporan je nastanak štetnog događaja, visina popravka te ima li tužitelj pravo na naknadu PDV-a.

10. Odredbom čl. 942. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; u daljnjem tekstu: ZOO) određeno je da su ništetne odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza. Imajući u vidu citiranu zakonsku odredbu, kao i konkretno činjenično stanje, pri čemu je relevantno da u predmetnoj prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba te da nije došlo do štete na imovini trećih osoba, već samo do oštećenja vozila tužitelja koje je sudjelovao u prometnoj nesreći, ovaj sud smatra da su ništetne citirane odredbe Uvjeta za osiguranja koje predviđaju gubitak prava na osigurninu zbog toga što vozač nije prijavio policiji prometnu nesreću. Naime, u konkretnom slučaju vozač vozila na kojem je nastupila imovinska šteta je uklonio vozilo s kolnika ceste. Odredba čl. 176. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.) propisuje obvezu vozača, sudionika prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, odmah, ukoliko je to moguće, ukloniti vozila s kolnika. Dakle, zakonskim propisom nije propisana obveza vozača obavijestiti policiju, niti čekati dolazak policije. Stoga sud utvrđuje neosnovanim navode tuženika kojima osporava pravnu osnovu tužbenog zahtjeva (tako i sudska praksa VS RH Rev 156/14 od 23.1.2018., Revd 1764/20 od 25.11.2020., Rev 1245/17 od 4.2.2020. i US RH U-III-5559/08 od 11.7.2017.). Ujedno, iako isto nije od utjecaja na pravo na osigurninu iz razloga naprijed obrazloženih, da je zastupnik po zakonu tužitelja obavijestio tuženika o nastanku prometne nezgode, sud je utvrdio na temelju iskaza svjedoka Dijane Vujičić, djelatnice tuženika, koja je u svom iskazu opisala kako je Marko Sablić nazvao po nastanku nezgode te obavijestio o oštećenjima na vozilu, nakon čega ga je ona uputila da štetu prijavi osiguranju bez upute da je prije toga obvezna prijava policiji.

11. Sporne činjenice vezane uz dinamiku i nastanak štetnog događaja sud je utvrdio iz iskaza saslušanog zastupnika po zakonu tužitelja te nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. prometa Tomislava Jurjevića. Iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja Marka Sablića proizlazi da je on predmetne zgode, vozeći brzinom od oko 50 km/h, na dijelu ceste prema naselju Melin gdje se nalazi skretanje u lijevo, uslijed proklizavanja vozila zbog pijeska na cesti, proklizao i udario vozilom u nogostup uslijed čega su na vozilu nastala šteta u vidu oštećene felge, amortizera, poluosovine i vilice. Iskazivao je da je odmah po nastanku nezgode nazvao djelatnicu tuženika Dijanu Vujičić koja da mu je rekla da ne mora zvati policiju jer ima zaštitu bonusa. Također, da je po nezgodi sačinio fotografije mjesta nezgode i oštećenog vozila (koje prileže spisu na stranicama 11 do 14). Auto da je odvezen na popravak vučnom službom te je šteta popravljena u servisu Tibo auto.

12. Iskaz zastupnika sud cijeni uvjerljivim te u skladu s dokumentacijom u spisu (fotografijama), iskazom saslušane svjedokinje Dijane Vujičić i nalazom i mišljenjem vještaka.

13. Naime, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Tomislava Jurjevića proizlazi kako su oštećenja na vozilu tužitelja nastala nakon što je vozač izgubio nadzor na vozilom kretajući se županijskom cestom ŽC5124 te se prilikom skretanja na priključnu cestu Melin V popeo prednjim desnim kotačem na rubnjak, dok je s prednjim lijevim kotačem prešlo preko ulegnuća na nogostupu koji se koristi za prijelaz osoba s invaliditetom. Prilikom penjanja na vozilu su posljedično nastala oštećenja prednjeg branika, prednjeg desnog blatobrana, zatvarača prednjeg branika, PVC obloge prednjeg desnog blatobrana, srednje obloge podnice, desne prednje vilice, desne poluosovine, desnog prednjeg amortizera, desnog prednjeg rukavca s ležajem, aluminijskog prednjeg desnog naplatka, desne spone upravljača s krajnikom, desne poluge zgloba, prednje desne gume, te vozilo nakon nastanka prometne nezgode nije bilo pokretno. Vještak je na ročištu od 8. veljače 2024. pojasnio kako upravo oštećenja na prednjem desnom dijelu vozila, i to prednjem desnom ovjesu, braniku i prednjim desnim vratima, ukazuju na činjenicu da je do nezgode došlo upravo na predmetnom mjestu, odnosno kako su takva oštećenja mogla na vozilu nastati penjanjem konkretnog vozila na nogostup na opisan način i na tom konkretnom mjestu nezgode. Nadalje, vještak je mišljenja (obzirom na karakteristike ceste i radijus kretanja vozila) kako je brzina kretanja vozila prilikom udara u bankinu bila ispod 38 km/h te da isto odgovara intenzitetu i obujmu oštećenja na vozilu. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je ocijenio da je objektivan, logičan i sačinjen u skladu s pravilima struke, sve s obzirom na dostupne podatke i pregled mjesta nezgode Ujedno, vještak je stručnim razlozima odgovorio na sva pitanja i primjedbe, a stranke po dopunjenom nalazu i mišljenju na isti nisu imale primjedbe.

14. Stoga je sud, na temelju provedenog dokaznog postupka, zaključio da je dana 12. lipnja 2021. nastao štetni događaj na način da je vozač Marko Sablić upravljajući vozilom Audi A3, reg. oznake RI 2117D, prilikom skretanja na priključnu cestu Melin V, izgubio kontrolu nad vozilom te se prednjim desnim dijelom vozila popeo na nogostup, uslijed čega su, kao posljedica tog događaja, na vozilu nastala oštećenja. Ujedno, obzirom na po vještaku utvrđenu brzinu kretanja do 38 km/h, utvrđeno je kako u ponašanju vozača nema doprinosa nastanku štete.

15. Sud je i u pogledu izračuna visine štete u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je izrađen stručno i argumentirano, te stranke na isti nisu imale primjedbi. U svom nalazu i mišljenju, nakon iscrpnog, jasnog i detaljnog utvrđenja činjenica, stalni sudski vještak utvrđuje iznos potreban za dijelove i troškove popravka vozila u visini od 4.583,21 euro bez PDV-a, odnosno 5.729,02 eura s uključenim PDV-om.

16. Sud je stava da oštećenik koji je porezni obveznik (a tužitelj u postupku isto nesporno jest) i koji ima pravo odbiti iznos PDV-a, prilikom naknade imovinske štete na vozilu nema pravo na naknadu poreza na dodanu vrijednost koji je plaćen na usluge popravka vozila od strane ovlaštenog servisera (tako i sudska praksa VTS Pž-2442/2021-2 od 3. listopada 2022.). Odredbom čl. E.1. st. 4. prihvaćenih Uvjeta za kasko osiguranje određeno je da će na iznos naknade štete biti od utjecaja porezni status osiguranika u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost i njegova prava na odbitak PDV-a kao pretporeza. Prema odredbi članka 58. stavka 1. Zakona o PDV-u porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. U ovom slučaju nema razloga zbog kojih tužitelj ne bi imao pravo na odbitak pretporeza prema odredbama navedenog Zakona pa dio tužbenog zahtjeva za naknadom iznosa poreza na dodanu vrijednost u visini od 1.145,81 euro nije osnovan.

17. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju dogodio osigurani slučaj te da je tuženik dužan tužitelju platiti osigurninu u iznosu od 4.583,21 eura sukladno čl. 921. i 943. ZOO-a, sa zateznim kamatama od 13. listopada 2021. po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a (ostali odnosi), odnosno da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan u navedenom iznosu, kao i da je tužbeni zahtjev neosnovan u dijelu koji se odnosi na plaćeni PDV od 1.145,81 euro te je u tom dijelu zahtjev odbio. Stoga je odlučeno kao u t. I. i II. izreke presude.

18. Tužitelj je podneskom od 28. kolovoza 2023. po izrađenom nalazu i mišljenju vještaka djelomično povukao tužbeni zahtjev za iznos od 868,72 eura te predložio sudu da usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev kojim dalje potražuje 5.729,02 eura sa zateznim kamatama i troškovima. Tuženik je podnesak o povlačenju uredno primio te se tako postavljenom tužbenom zahtjevu nije protivio, stoga je sud pozivom na odredbu čl. 193. st. 2. ZPP-a odlučio kao pod t. I. izreke rješenja.

19. Odluku o parničnom trošku sud je donio pozivom na odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, sukladno vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva (5.729,02 eura), važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23.; dalje: Tarifa) i dostavljenim troškovnicima stranaka (stranica 157 spisa).

20. Tužitelj je djelomično uspio s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u omjeru od 80%, a tuženik u omjeru od 20%. Kad se od postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici (tužitelja) od 80% oduzme uspjeh stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (tuženika) u omjeru od 20%, proizlazi da je tužitelj u konačnici uspio s 60%.

21. Troškovi tužitelja, koji je zastupan po punomoćniku odvjetniku, su priznati za sljedeće radnje u postupku: sastav tužbe od 2. studenoga 2021. (Tbr. 7. t. 1. Tarife) iznos od 200,00 eura, zastupanje na ročištima od 7.7.2022., 30.10.2022. i 8.2.2024. (Tbr. 9. t. 1. Tarife) iznos od po 200,00 eura svaki, sastav podnesaka od 12.1.2022., 14.4.2023. i 28.8.2023. (Tbr. 8. t. 1. Tarife) iznos od po 50,00 eura svaki, PDV od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 237,50 eura. Priznat je trošak vještačenja i uviđaja kako je zatraženo od 265,45 eura iz razloga jer je taj trošak, uslijed tuženikovih prigovora, bio opravdan i nužan radi utvrđivanja odlučnih činjenica u postupku. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu od 56,22 eura i presudu od po 103,79 eura sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18.) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 37/23.).

22. Slijedom navedenog, valjalo je sukladno citiranim odredbama dosuditi tužitelju na ime parničnih troškova 967,78 eura, a koji iznos predstavlja 60% od ukupno priznatih troškova. Nadalje, odredba čl. 151. st. 3. ZPP-a propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke, a koji zahtjev je tužitelj postavio u zahtjevu za naknadu parničnog troška. Slijedom, sud je odlučio kao u točki II. izreke rješenja.

23. U preostalom dijelu parničnog troška od 856,22 eura valjalo je odbiti zahtjev tužitelja kao neosnovan pozivom na odredbu čl. 155. st. 1. ZPP-a. Naime, neosnovan je zahtjev za naknadom troška od 100,00 eura za podneske od 1.7.2022. i 6.10.2022. budući se tim podnescima samo dostavlja punomoć, odnosno dokaz o uplati, kao i 400,00 eura za podneske od 10.10.2022. i 4.12.2023. budući isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, trošak za podneske od 14.4.2023. i 28.8.2023. preko dosuđenog iznosa budući se ne radi o obrazloženim podnescima sukladno Tar.br.

8/1 Tarife, kao ni trošak pristojbe preko priznatog iznosa. Slijedom, odlučeno je kao pod t. III. izreke rješenja.

Rijeka, 20. ožujka 2024.

Sudac

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVU NA PODNOŠENJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. ZPP-a).

Žalba ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

Broj zapisa: 9-30865-331d6

Kontrolni broj: 0b9de-7d63e-3c4b3

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=TAMARA JUGO SMOLJANOVIĆ, L=RIJEKA, O=TRGOVAČKI SUD U RIJECI, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Rijeci potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.