REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 12 Pr-5755/2018-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Karmen Sekso Čolak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja A.D. iz Z., , OIB: …, zastupanog po punomoćniku M.K., odvjetniku

iz Z., protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo, OIB: …, zastupane po odvjetništvu u

Za., radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i

javne rasprave zaključene dana 06. veljače 2024.g. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 20. ožujka 2024.g.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvo, OIB: …, da tužitelju A.D. iz Z., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 509,52 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na određene pojedinačne iznose i to kako slijedi:

- 255,87 EUR od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 96,61 EUR od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,93 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,25 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,89 EUR od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,67 EUR od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,85 EUR od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,45 EUR od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem

polugodištu, za pet postotnih poena do 31.07.2015.g., a od 01.08.2015.g. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila

na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je

banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja banke, za tri postotna poena, pri

čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.515,45 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. ožujka 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je banka

primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja banke, za tri postotna poena, pri čemu se

za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva, Odjel za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. U razdoblju od 12. rujna 2013.g. do 14. rujna 2018.g. tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom koja da je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, u radu na drugi način.

U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom, i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno sa odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je odrađeno da prekovremeni rad, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodno) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa Zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno.

Prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu, tužitelj predlaže naložiti tuženiku, na ime razlike plaće isplatiti mu ukupan bruto iznos u visini od 509,52 EUR bruto sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak uz naknadu troška parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu, tužena se tek opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te ističe da je tužitelj do 31. prosinca 2013.g. bio raspoređen u zvanju stariji pravosudni policajac, na radno mjesto službenika na poslovima osiguranja u Ispostavi-Pododsjeku osiguranja u G. Z., 3 Područnoj jedinici-Odsjek

osiguranja u Z., Odjelu pravosudne policije, Službi za osiguranje pravosudnih tijeka u Upravi za organizaciju pravosuđa, što je vidljivo iz rješenja o rasporedu Ministarstva Klasa: …, Ur. broj …1 od 01. siječnja 2013.g. Od 01. siječnja 204.g. do 08. kolovoza 2016.g. je bio

raspoređen na radno mjesto službenika na poslovima osiguranja-stariji pravosudni policajac u Ispostavi-Pododsjeku osiguranja u G.Z. 3, Područnoj jedinici-

Odsjek osiguranja u Z., Odjel pravosudne policije, Služba osiguranja pravosudnih tijela, u pravi za organizaciju pravosuđa što je vidljivo iz rješenja o rasporedu, u razdoblju od 09. kolovoza 2013.g. do 30. studenog 2017.g. na radnom mjestu stariji pravosudni policajac Ispostavi-Pododsjeku osiguranja u G.Z.3, Područnoj jedinici- Odsjek osiguranja u Z., Odjel pravosudne policije, Služba

osiguranja pravosudnih tijela, te od 01. prosinca 2017.g. do dana podnošenja Zahtjev za mirno rješenje spora Ispostavi-Pododsjeku osiguranja u G.Z. 3,

Područnoj jedinici-Odsjek osiguranja u Z., Odjel pravosudne policije, Službi osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciju pravosuđa. U predmetnom razdoblju na snazi su bili Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 104/13) i Kolektivi ugovor za državne službenike i namještenike (NN112/17) koji su tekstualno propisivali da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Također isti u čl. 44 KU 104/13 odnosno čl. 38. KU 112/17 propisuje da će se osnovna plaća službenika i namještenika uveća za svaki sat rada i to za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, te za rad u turnusu 5%. Tako utvrđeni dodaci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Osim da je tužitelj u predmetnom razdoblju radio na poslovima s posebnim uvjetima rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće, sukladno gore navedenim člancima Kolektivnog ugovora obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim satima (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom ((III. smjena). dijelu dana. Rad u prvom smjeni je od 6 do 14, II. smjeni 14 do 22 sata i u III. smjeni 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili smjena u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom , kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 druge-2 treće-2 slobodna dana) ili u turnusima smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Iz navedenog slijedi da službenici koji su radili na blagdan imaju pravo na uvećanje plaće za taj dan za 150%. Također ako su radili u smjeni ili turnusu imaju pravo na uvećanje plaće za 10%, odnosno 5%, ukoliko se takvi dodaci međusobno ne isključuju. Ako im odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, imaju pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad za 50%. Slijedom navedenog, stajališta je da se radom na blagdan u smjeni ili turnusu službenik odmah ne ostvaruje pravo i na prekovremeni rad, nego tek kada na kraju mjeseca prijeđe fond radnih sati.

Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka proveo sve predložene dokaze, pa je tako izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora od 15. rujna 2018.g. (list 5-6 spisa), Evidencija radnog vremena (list 14-15,168-228 spisa), Djelomično rješenje o rasporedu od 01. siječnja 2013.g. (list 16-18 spisa), Rješenja o rasporedu tužitelja (list 19-23 spisa), Evidencija primanja (list 24-46 spisa), platne liste tužitelja (list 47- 167 spisa), Evidencija prekovremenih sati (list 247,280,397-300 spisa), proveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Z.R. iz

R.v. d.o.o. (list 255-263 spisa), dopunsko financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Z.R. iz R.v. d.o.o. (list 287-

292 spisa), očitovanje vještaka Z.R. iz R.v. d.o.o. (list 316-317 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora od 15. rujna 2018.g. utvrđeno je kako se tužitelj u mirnom postupku obratio tuženiku sa Zahtjevom za mirno rješenje spora, te je time postupio sukladno odredbi čl. 186 a ZPP-a.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlenik tužene, kao i da radi na poslovima radnog mjesta ovlaštene službene osobe u Odjelu za osiguranje pravosudnih tijela pri Ministarstvu, odnosno na radnom mjestu pravosudnog policajca, da radi u smjenama odnosno turnusima, te da je radeći na taj način u spornom razdoblju, radio i na blagdane koji su padali od ponedjeljka do petka, nadalje, nesporno je kako je tužena, tužitelju za opisani rad isplatila osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad blagdanom u okviru mjesečnog fonda sati, odnosno da tužitelju za taj radi nije isplatila naknadu za prekovremeni rad budući tužena broj prekovremenih sati nije utvrđivala na bazi mjesečnog fonda radnih sati, već na bazi mjesečnog fonda sati, a koji čini broj radnih dana tijekom mjeseca pomnožen sa 8 radnih sati uvećan za sate blagdana.

7. Sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, a koji se nesporno primjenjuje na tužitelja, čl. 44 st. 12, propisano je kako svaki državni službenik im pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad, a prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, kao tužitelj smatra se svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a na Sjednici od 1. siječnja 2013.g. zauzela je mišljenje, (sukladno odredbi čl. 118 st. 6 KU-a isto je obvezujuće za sve ugovorne strane), da je mjesečni fond radnih sati za sve službenike i namještenike jedinstven, te da se isti dobije na način da se broj radnih dana pomnoži sa 8, s tim da se u radne dane ne ubrajaju dani blagdana, pa se sukladno odredbama KU-a redovni fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži sa 8 sati, s time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, odnosno da tužitelj koji je radio na blagdan (a koji je neradni dan) 8 sati, ima pravo na isplatu naknade za 8 sati odrađenog prekovremenog rada.

8. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev nadalje temelji i na tvrdnji da je u utuženom razdoblju prema rasporedu radnog vremena radeći u turnusu ostvarivao prekovremeni rad, a koji mu nije plaćen.

Čl. 8. st.1 Zakona o radu propisano je da su se poslodavac i radnik u radnom odnosu dužni pridržavati odredbi Zakona o radu i drugim Zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu sa Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, Kolektivnih ugovora i Pravilnika o radu.

9. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, u ovom predmetu proveden je dokaz financijskim vještačenjem, kao i dokaz dopunskim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Z.R. iz R.v. d.o.o. pa tako

iz osnovnog nalaza i mišljenja financijskog vještaka proizlazi kako je neisplaćena bruto plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji pada u dane od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od listopada 2013.g. do zaključno kolovoza 2018.g. iznosi ukupno 3.542,89 kn.

10. Tužitelj nije istakao primjedbe na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, te je sukladno istom specificirao svoj tužbeni zahtjev potražujući od tuženika isplatu ukupnog bruto iznosa od 3.542,89 kn, dok je tuženik istome prigovorio navodeći kako je s osnova prekovremenih sati u utuženom razdoblju, tužitelju plaćeno 272,95 kn manje, te isti osporava za iznos od 3.269,94 kn, ističe kako vještak nije uzeo u obzir mjesece kada su plaćeni prekovremeni sati koji su doneseni iz prethodnog razdoblja kao niti prekovremeni sati koji su plaćeni naknadnim obračunom.

11. Financijski vještak Z.R. iz R.v.d.o.o. sačinio

je dopunsko financijsko vještačenje povodom prigovora tužene navodeći u istom kako je tužitelju s osnova prekovremenog rada isplaćeno 12 sati manje, a bruto plaća za iste iznosi ukupno 276,32 kn, uzimajući u obzir sve mjesece utuženog razdoblja od listopada 2013.g. do kolovoza 2018.g., Neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u mjesecima u kojima je evidentiran blagdan i neradni dan od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od listopada 2013.g. do zaključno kolovoza 2018.g. iznosi ukupno 3.839,01 kn. Naime, ponovnim uvidom u liste plaća, evidencijske liste, te izračun tužene vještak je utvrdio kako je omaškom u siječnju 2018.g. u tabeli 1 osnovnog nalaza i mišljenja evidentirana isplata 12 prekovremenih sati, pa su tako tužitelju isplaćeni svi sati ali nije isplaćen dodatak za 12 prekovremenih sati. Tužitelju je 10. travnja 2018.g. za 5 prekovremenih sati ostvarenih u veljači 2018.g. isplaćen iznos od 334,18 kn. U lipnju 2018.g. vještak je omaškom u tabeli 1 nalaza evidentirao da je tužitelj koristio 40 slobodnih sati, umjesto 40 sati provedenih na službenom putu, a u navedenom mjesecu tužitelju su isplaćeni svi ostvareni sati, ali za 3 sata mu nije isplaćen dodatak za prekovremeni rad.

12. Tužitelj nije imao primjedbe na dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka te je sukladno istom specificirao tužbeni zahtjev na način da na ime razlike plaće potražuje od tuženika isplatu ukupnog iznosa od 3.839,01 kn bruto, dok je tuženik istome prigovorio navodeći kako dopunsko financijsko vještačenje ne odgovara stvarnom stanju ostvarenih i plaćenih prekovremenih sati, te je kao takav neprihvatljiv, a radi kojeg prigovora je sud proveo dokaz usmenim očitovanjem financijskog vještaka Z.R. iz R.v. d.o.o. koji je u svom

iskazu ponovio ono što je navedeno u dopunskom nalazu i mišljenju, odnosno kako je utvrdio da je došlo do određenih pogrešaka u osnovnom nalazu i mišljenju i to u mjesecima siječanj, travanj i lipanj 2018.g., te je uočene pogreške ispravio u dopunskom nalazu i mišljenju, a kod kojeg ostaje u cijelosti. Ističe kako izračun prekovremenih sati koji je naveden u drugoj inačici dopunskog nalaza i mišljenja, odnosno za iznos od 3.839,01 kn, se odnosi na neplaćene prekovremene sate koji su bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

13. Sud je u cijelosti prihvatio dopunsko financijsko vještačenje pod drugom inačicom, kao i usmeno očitovanje financijskog vještaka budući su isti dani stručno, obrazloženo te temeljem dokumentacije u spisu, te je istim korigirana omaška u pisanju i računanju osnovnog nalaza i mišljenja financijskog vještaka, pa je tako temeljem navedenog utvrdio kako neisplaćena bruto plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada u mjesecima u kojima je evidentiran blagdan i neradni dan od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od listopada 2013.g. te zaključno kolovoza 2018.g. iznosi ukupno 3.839,01 kn.

14. Odredbom čl. 5 Zakona o radu propisano je kako je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a ista mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, čl. 135 st. 4 Zakona o radu određeno je da su slučaju spora u vezi sa radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5 st. 1 ovog Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu. Temeljem navedenog ovaj sud je prihvatio podatke o broju sata rada i slobodnih dana obračunate na obračunskim listama za plaću i evidencijske liste. Naime, sam vještak u dopunskom nalazu i mišljenju navodi kako je tužena u pojedinim utuženim razdobljima, paušalno obračunavala i isplaćivala prekovremene sate rada.

15. Sukladno odredbi čl. 44 st. 12 KU-a kojim je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada na način da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Imajući u vidu kako je blagdan neradni dan, a koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, isti ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati.

16. Slijedom navedenog, a polazeći od primjene odredbe čl. 44. st. 12 KU-a koji propisuje način utvrđenja broja prekovremenih sati, odnosno da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana bez blagdana subota i nedjelja u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, te uzimajući u obzir provedeno financijsko vještačenje sud je mišljenja kako je neisplaćena bruto plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada, po mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka, odnosno u mjesecima u kojima je evidentiran blagdan i neradni dan od ponedjeljka do petka, u utuženom razdoblju od listopada 2013.g. do zaključno kolovoza 2018.g., ista iznosi ukupno 3.839,01 kn bruto, stoga je tužitelju valjalo dosuditi isplatu razlike plaće u navedenom iznosu, odnosno valjalo mu je dosuditi iznos od 509,52 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16-tog u mjesecu za prethodni mjesec, a sve sukladno odredbi čl. 92. st. 3 Zakona o radu.

17. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO i ZID ZOO-a.

18. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku u skladu sa doprinjetim i zatraženim troškovnikom, i to za sastav Zahtjev za mirno rješenje spora 50 bodova, sastav tužbe 50 bodova, sastav podneska od 17.01.2019.g. 12,5 bodova, sastav podneska od 24.01.2019.g. 50 bodova, pristup na ročište 11.03.2019.g. 50 bodova, sastav podneska od 11.02.2020.g. 50 bodova, sastav podneska od 28.01.2021.g. 50 bodova, sastav podneska od 04.05.2021.g. 50 bodova, pristup na ročište 08.11.2022.g. 50 bodova, sastav podneska od 16.11.2022.g. 12,5 bodova (usklađenje tužbenog zahtjeva sa važećom valutom), pristup na ročište 06.02.2024.g. 50 bodova, pristup na ročište za objavu presude 25 bodova, (temeljem Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1 i toč. 4, Tbr. 9 toč. 1 i toč. 3, Tbr. 32 Tarife ), što ukupno iznosi 500 bodova, a što uz vrijednost 1 boda po 2,00 EUR prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.250,00 EUR, te mu je priznat trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR, pa mu je tako priznat ukupan trošak u iznosu od 1.515,45 EUR.

Na tako određen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zatražene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate, temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151. st. 3 ZPP-a.

Sud nije priznao tužitelju trošak sastava podneska od 08.03.2019.g., ovo iz razloga što je isti predan na ročištu koje je održano dana 11. ožujka 2019.g. pa se stoga isti ukazuje kao nepotreban.

19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 20. ožujka 2024.g.

Sudac:

Karmen Sekso Čolak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dna:

- pun. tužitelja

- tuženiku po OGDO

.