REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-447/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja A. D. S..A., iz L., 6, …, OIB …, zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku u Z., protiv ovršenika D…., Z., …, OIB …, radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-1932/2021-2 od 1. prosinca 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Ovr-300/2020-12 od 15. rujna 2021., u sjednici održanoj 19. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija ovrhovoditelja i ukidaju rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-1932/2021-2 od 1. prosinca 2021. i rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Ovr-300/2020-12 od 15. rujna 2021., te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskim rješenjem potvrđeno je prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika, podnesen temeljem ovršne isprave - Sporazuma stranaka zaključenog pred Općinskim sudom u Zaboku pod brojem I- 989/93 od 23. prosinca 1993.
2. Rješenjem ovog suda broj Revd 1929/2022-2 od 30. studenoga 2022. dopuštena je revizija ovrhovoditelja u odnosu na pravno pitanje:
"Da li ovrhovoditelj ima pravo na pokretanje ovrhe na nekretnini na kojoj ima upisano založno pravo radi naplate zalogom osiguranog potraživanja, a koje potraživanje ovrhovoditelj nema prema fiducijaru kao osobnom dužniku, i to na pokretanje ovrhe protiv ovršenika koji je fiducijar odnosno osoba kojoj je ista nekretnina prenesena u vlasništvo radi osiguranja tražbine nakon zasnivanja založnog prava ovrhovoditelja?",
iz razloga jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora u pogledu kojeg pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda izraženog u odluci broj Rev 644/2018-2 od 9. srpnja 2019.
3. Postupajući po navedenom dopuštenju ovrhovoditelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže da se revizija prihvati i obje odluke preinače podredno, ukinu sve uz naknadu troškova sastava revizije.
4. Revizija ovrhovoditelja je osnovana.
5. Iz utvrđenja drugostupanjskog suda proizlazi:
- da je ugovorom o kreditu i aneksom tog ugovora od 22. prosinca 1993. sklopljenih između Z. …d.d. kao davatelja kredita i R. F. kao korisnika kredita, ugovoreno kao sredstvo osiguranja povrata kredita i založno pravo u korist ZABE na nekretnini R. F.,
- da je založno pravo (hipoteka) upisano temeljem Sporazuma stranaka zaključenog pred Općinskim sudom u Zaboku pod br. I-989/93 od 23. prosinca 1993.,
- da je ZABA svoje potraživanje Trostranim ugovorom o ustupu i prijenosu potraživanja od 30. svibnja 2017. cedirala na ovrhovoditelja, te je ovrhovoditelj upisan kao založni vjerovnik u zemljišnoj knjizi,
- da su R. F. i D. … d.d. sklopile 1996. godine Sporazum radi osiguranja tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini koja je predmet postupka, a budući je D. … d.d. prestala postojati to su sva prava i obveze iste prešle na D. … (sada fiducijara) temeljem Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka koji je važio u tom času, te odluke Vlade Republike Hrvatske o sanaciji i restrukturiranju D. … d.d. od 16. travnja 1998.
6. Na temelju navedenih utvrđenja, drugostupanjski sud zaključuje da nekretnina koja služi osiguranju tražbine i na kojoj je u tu svrhu izvršen prijenos prava vlasništva s dužnika (fiducijanta) na vjerovnika (fiducijara), ne može biti predmetom ovrhe radi prisilne naplate dospjele tražbine koju treća osoba ima prema dužniku.
6.1. Pritom se poziva na stajališta iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-10/2003 od 13. ožujka 2008., u kom predmetu međutim, prema stajalištu Ustavnog suda, kad je utvrđena odgovornost za štetu vlasnika nekretnine, a na nekretnini je proveden fiducijarni prijenos prava vlasništva radi osiguranja tražbine, za štetu solidarno odgovaraju fiducijar i fiducijant, pa ista nije primjenjiva u konkretnom slučaju.
6.2. Poziva se i na odluku broj U-III-3303/2008 od 30. rujna 2010. iz koje pak, proizlazi da se valjanost fiducijarnog prijenosa treba utvrđivati prema propisima i to Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu koji su bili na snazi u vrijeme upisa fiducijarnog prijenosa prava vlasništva, a koje vremensko utvrđenje ne proizlazi iz obrazloženja nižestupanjskih odluka.
6.3. Drugostupanjski sud se pozvao i na zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. i 12. travnja 2016. Ovaj revizijski sud već je u nizu odluka izrazio shvaćanje da zaključci sa sastanaka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika građanskih odjela županijskih sudova nisu pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske slijedom čega zaključci sa tih sastanaka nisu obvezujući jer se radi o zaključcima koji nisu pravna shvaćanja izražena u nekoj odluci ovog suda niti se radi o pravnom shvaćanju Građanskog odjela ovog suda (npr. Rev 1007/2017-3 od 24. travnja 2018., Rev 258/2019-2 od 8. studenog 2022. i dr.).
7. U odluci ovog suda broj Rev 644/2018-2 od 9. srpnja 2019. navedeno je:
"U ovom slučaju ocjenu o dopuštenosti ovrhe valja cijeniti prema odredbi čl. 77. a OZ-a, koja je dodana u Zakonu o izmjenama i dopunama OZ-a od 20. srpnja 2005. ("Narodne novine", broj 88/05 - dalje: ZID OZ), i koja je po čl. čl. 131. ZID OZ-a stupila na snagu 28. srpnja 2005., dakle prije sklapanja Ugovora o kreditu od 18. kolovoza 2009…..
Polazeći od toga da se fiducijarno vlasništvo u režimu tada važećeg Ovršnog zakona može podvesti pod pojam "novog vlasnika" iz odredbe čl. 77. a OZ-a, ovrha protiv tužitelja u predmetu Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenici, broja Ovr- 1011/2015 (ranije u predmetu Općinskog suda u Crikvenici, broja Ovr-889/2011, u kojemu je izvorno i doneseno rješenje o ovrsi od 28. studenoga 2011.) je dopuštena.
Sklapanjem sporazuma o prijenosu prava vlasništva radi osiguranja tražbine, te upisom prava vlasništva fiducijara u zemljišnim knjigama, fiducijar (ovdje tužitelj) je stekao pravo vlasništva kao prethodni vlasnik, dok je fiducijant iz pravnog posla potonji vlasnik, tj. mogući budući ovlaštenik prava vlasništva za slučaj prestanka osigurane tražbine. Sve dok se ne ostvari uvjet prestanka osigurane tražbine, vlasnik nekretnine je fiducijar kao sadašnji vlasnik, dok je fiducijant, tek mogući budući vlasnik.
Stoga se u odnosu na fiducijara glede dopuštenosti ovrhe primjenjuje odredba čl. 77.a OZ. Takvo shvaćanje nije u suprotnosti shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske u odluci broj U-III-3303/2008 od 30. rujna 2010. ("Narodne novine", broj 118/10).".
8. Iz navedenog proizlazi da odgovor na postavljeno pitanje ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja, pa će se u ovom predmetu odgovor moći dati tek nakon što prvostupanjski sud iznese jasno utvrđenje kada je i na temelju koje isprave upisano fiducijarno pravo ovršenika (odnosno njegova prednika). To stoga jer predmetu spisa nije priložen navodni Sporazum R. F. i D. … d.d. iz 1996. godine, a da bi takav sporazum bio temelj upisa fiducije ne potkrjepljuje ni sadržaj zemljišnoknjižnog izvatka.
9. Slijedom navedenog, zbog pogrešnog pristupa, činjenično stanje ostalo je nepotpuno utvrđeno pa je valjalo temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP reviziju prihvatiti i ukinuti obje nižestupanjske odluke uz naputak prvostupanjskom sudu da utvrdi kada je točno i temeljem koje isprave izvršen upis fiducije na prednika ovršenika, i ovisno o tom utvrđenju, primjenjujući odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnog zakona koji su bili na snazi u vrijeme upisa fiducijarnog prijenosa prava vlasništva, ponovno odluči o prijedlogu za ovrhu, kao i o troškovima cijelog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).
Zagreb, 19. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković, v.r.
