Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 22 Gž R-1145/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. G. iz Š., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik E. K., odvjetnik u Š., protiv tuženika „I.“ Tvornica a. d.o.o., Š., OIB:…, kojeg zastupaju punomoćnici F. M. i I. B., odvjetnici u R., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv dopunskog rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-3/2022- 566 od 5. prosinca 2023., dana 19. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje dopunsko rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-3/2022-566 od 5. prosinca 2023.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Pobijanim dopunskim rješenjem odbijen je prijedlog tuženika za donošenjem dopunske presude, kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. 70/19. i 80/22., dalje ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači uz naknadu parničnog troška i troška žalbe, podredno isto ukine.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st.2 ZPP-a na koju temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

5. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP-a, na koju sadržajem žalbe ukazuje tuženik, jer pobijano rješenje sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, nije proturiječno i isto se može ispitati.

6. U obrazloženju pobijanog rješenja se navodi da je u ovoj pravnoj stvari donesena presuda pod poslovnim brojem Pr-3/2022-127 od dana 13. lipnja 2023.g., kojom je u točki I. naloženo tuženiku da tužitelju isplati novčani iznos od 17.780,78 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, točkom II. presude odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu za iznos od 13.812,73 EUR, te je točkom III. naloženo tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 310,94 EUR, protiv koje presude je tuženik podnio prijedlog za donošenje dopunske presude, podredno žalbu, u kojem navodi da je tuženik u tijeku postupka istaknuo prigovor prijeboja tražbina obzirom je tuženik tužitelju na temelju pravne osnove koja je naknadno otpala isplatio iznos od 424.536,25 kn (56.345,64 EUR), a o kojem prigovoru naslovni sud da nije odlučio prethodno citiranom presudom. Ističe da je tuženiku pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P- 1319/11 od 20. srpnja 2015. godine, naloženo da tužitelju isplati iznos od 243.685,51 kn, te da je tuženik postupio sukladno presudi i tuženiku isplatio iznos od 424.536,25 kn na ime glavnice, kamata i troškova postupka, a obzirom da je presudom VSRH od 3. studenog 2021. godine broj Rev 2943/2028-2, prethodno citirana pravomoćna presude ukinuta, a tužitelj da nije vratio tuženiku navedeni iznos, čija je pravna osnova otpala, tuženik da je u tijeku postupka, istaknuo prigovor prijeboja za iznos utvrđen novom prvostupanjskom presudom sa iznosom isplaćenim tužitelju od strane tuženika sukladno presudi Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1319/11 od 20. srpnja 2015. godine, te navodi da je iznos temeljem navedene presude tuženik isplatio tužitelju, učinjen nespornim tijekom ovoga postupka i slijedom, a sukladno odredbama članaka 339. i 341. ZPP, tuženik predlaže sudu da temeljem ovog prijedloga donese dopunsku presudu kojom će odlučiti o istaknutom prigovoru prijeboja od strane tuženika, te da u slučaju da naslovni sud ne nađe prijedlog tuženika za donošenjem dopunske presude osnovanim, tuženik podnosi žalbu na presudu posl.br. Pr-3/2022 od dana 2023. godine.

6.1. Nadalje se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je protiv toč. II. i III. navedene presude pod poslovnim brojem Pr-3/2022-127 od dana 13. lipnja 2023.g. tužitelj podnio žalbu dana 26. lipnja 2023.g., te odgovor na žalbu tuženika od dana 20. rujna 2023.g. u kojem navodi da tuženik u svojoj žalbi, odnosno prijedlogu za donošenje dopunske presude ističe da je sud prvog stupnja trebao odlučiti o istaknutom prigovoru prijeboja od strane tuženika, a da je tuženik istakao prigovor prijeboja u svom podnesku od dana 08.04.2023. g i to opreza radi sa iznosom isplaćenom tužitelju sukladno presudi Općinskog suda u Šibeniku pod posl.br. P- 1319/11, da su prije podneska tuženika u kojem je on opreza radi istakao prigovor prijeboja, održana su tri ročišta, i to dana 9.11.2022. g., 07.02.2023. g. i 22.03 2023.g., te izveden dokaz vještačenjem stalnog sudskog vještaka, koji da je i neposredno saslušan i da tijekom raspravljanja tuženik niti jednom nije istakao prigovor radi prijeboja, a niti jasno kazao koji novčani iznos bi se trebao prebijati, te da, osim toga, nije cjelokupan novčani iznos isplaćen tužitelju već da je veći dio plaćen HZZO, HZMO, kao i porez i prirez na dohodak, sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te da sud prvog stupnja ne može uopće niti odlučivati o prigovoru prijeboja dok se pravomoćno ne odluči o tužbenom zahtjevu, odnosno visini dugovanja tuženika prema tužitelju.

7. Ovaj drugostupanjski sud je u prethodnom razmatranju spisa dopisom pod posl.br. Gž R-1145/2023-2 od dana 13. studenog 2023.g. obzirom da je tuženik podnio prijedlog za donošenje dopunske presude u smislu odredbi čl. 339. st. 1. ZPP o kojem da treba prvostupanjski sud odlučiti, vratio spis sudu prvog stupnja dostavljen radi odlučivanja o prijedlogu tuženika.

8. Sud prvog stupnja pravilno smatra prijedlog za donošenje dopunske odluke neosnovanim.

9. Odredbom čl. 336. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO) je propisano da dužnik može izvršiti prijeboj potraživanja koja ima prema vjerovniku s onim što ovaj potražuje od njega ako oba potraživanja glase na novac i ako su oba dospjela.

10. Pregledom spisa pod posl.br. Pr-3/2022 utvrđeno da je tuženik u podnesku od dana 8. travnja 2023.g. (list 642 spisa) samo opreza radi istakao prigovor prijeboja potraživanja za iznos koji će se eventualno utvrditi novom prvostupanjskom presudom sa iznosom isplaćenim tužitelju od strane tuženika sukladno presudi Općinskog suda u Šibeniku, posl.br. P-1319/11 od 20. srpnja 2015.g.

10.1. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da tražbina tužitelja glasi na novac, kao i tražbina tuženika koju stavlja u prijeboj, međutim, kako je tuženikova tražbina postavljena samo opreza radi, dakle nije postojala nedvojbena izjava, i to za iznos koji će se eventualno utvrditi novom presudom, to pravilno sud prvog stupnja zaključuje da nije imao o čemu odlučivati, pa nije donio odluku povodom nepostojećeg zahtjeva tuženika, radi čega nije bilo mjesta niti za donošenje dopunske presude, pa je pravilno odlučeno kao u izreci pobijanog rješenja (čl. 339. st. 3. ZPP).

11. U žalbenom stadiju postupka tuženik u bitnome ponavlja sve navode i prigovore koje je istaknuo i tijekom postupka, posebno da je sud prvog stupnja trebao odlučiti o prigovoru prijeboja, pogrešno i dalje zauzimajući stajalište da su svi zakonski uvjeti za prijeboj bili ispunjeni, a o čemu da je sud prvog stupnja propustio odlučiti.

12. Na navode žalbe je za dodati da je odredbom članka 88. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09 i 61/11) propisano je da poslodavac ne smije bez prethodne suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela.

12.1. Čak i u slučaju da je tuženik dokazao postojanje svog potraživanja prema tužitelju, on to potraživanje nije mogao staviti u prijeboj s ovdje utuženim tužiteljevim potraživanjem, upravo iz razloga jer poslodavac ne smije bez suglasnosti zaposlenika svoje potraživanje naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinog dijela odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Prema time, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da bi tuženik kao tužiteljev poslodavac mogao izvršiti prijeboj s, u ovom postupku utuženim potraživanjem tužitelja samo pod pretpostavkom da je za to dobio tužiteljevu suglasnost; bez tužiteljeve suglasnosti, za koju tuženik niti ne tvrdi da ju je dobio od tužitelja, prijeboj se ne bi mogao provesti.

13. Pravna priroda prijeboja definirana je normativnim sadržajem čl. 336. i čl. 337. Zakona o obveznim odnosima/78, sada jednako čl. 195. i čl. 196 Zakona o obveznim odnosima/05, prema kojem dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. Prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju.

13.1. Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. Opći uvjeti prijeboja je ispunjenje određenih pretpostavki koje su i izričito predviđene u članku 336. ZOO, te je kao jedna od pretpostavki je uzajamnost potraživanja, koja pretpostavka zahtjeva da moraju postojati dvostranoobvezni pravni odnos, temeljem kojeg su stranke istovremeno međusobni vjerovnici i dužnici.

14. Imajući u vidu naprijed navedeno, temeljem odredbe čl. 380 toč. 2 ZPP riješeno je kao u izreci.

15. Odbijen je tuženik sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, kao neosnovanim, jer sa istom nije uspio (čl. 154 st.1 ZPP).

U Zagrebu, 19. ožujka 2024.

Sudac

Darija Horvat, v.r.