REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: UsI-3672/22-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Ankici Zorić, zapisničarki, u upravnom sporu 1. tužitelja M. K. iz L., OIB: … i 2. tužitelja S. K. iz L., OIB:…, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z., OIB:..., uz sudjelovanje zainteresirane osobe A. K. iz L., OIB:…, radi donošenja rješenja o izvedenom stanju, 19. ožujka 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/22-26/356, URBROJ:
.
531-07-01-03/09-22-3 od 5. studenog 2022
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-361-05/22-26/356, URBROJ: 531-07-01-03/09-22-3 od 5. studenog 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja o izvedenom stanju S.-m. županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu, Odsjeka za prostorno uređenje, graditeljstvo i e-Nekretnine, KLASA: UP/I-361-03/12-03/525, URBROJ: 2176-08/07- 22-25 od 5. srpnja 2022. Točkom I. izreke prvostupanjskog rješenja ozakonjuje se slobodnostojeća, završena, manje zahtjevna zgrada stambene namjene, koja ima dvije etaže: prizemlje (Pr) + potkrovlje (Pk), dvostrešnog krovišta, najveće vanjske visine do sljemena 8,83 m mjereno od niže kote uređenog okolnog terena, nepravilnog tlocrta najvećih vanjskih tlocrtnih dimenzija (9,12 x 8,20 m + 8,20 x 4,00 m), u kojoj se nalazi jedna funkcionalna jedinica, izgrađena na k.č.br. 109 (nova izmjera k.č.br. 3548) k.o. L., na lokaciji L., prikazana na geodetskom snimku izvedenog stanja oznake: … od 10.05.2022. godine, izrađenom po ovlaštenom inženjeru geodezije D. Č. dipl.ing.geod., broj ovlaštenja …(G. I P. j.d.o.o., O., K., OIB:…) i arhitektonskoj snimci izvedenog stanja, oznaka projekta: IS-… od svibnja 2022. godine, izrađenoj po ovlaštenoj arhitektici A. B., mag.ing.arh., broj ovlaštenja … (G.I P. j.d.o.o., O., K., C., OIB: …). Točkom II. izreke prvostupanjskog rješenja utvrđeno je da geodetska snimka izvedenog stanja i arhitektonska snimka izvedenog stanja iz točke I. izreke pobijanog rješenja sastavni su dijelovi pobijanog rješenja, što je na njima navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom upravnog odjela. Točkom III. izreke prvostupanjskog rješenja utvrđeno je da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju rješenja.
2. Tužitelji u bitnom osporavaju ozakonjenje jer zgrada koja je predmet ozakonjenja ima prozore na strani prema njihovoj nekretnini.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom prigovara urednosti tužbe. Smatra da je tuženik pravilno i zakonito postupio. Predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev.
5. Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je 19. ožujka 2024. održao usmenu i javnu raspravu.
6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Prije nego što se upustio u meritorno raspravljanje stvari, u prethodnom ispitivanju tužbe, Sud je utvrdio da tužba ima nedostatke, ali nedostatci tužbe nisu sprječavali rad Suda. Naime, u situaciji kad je iz sadržaja tužbe jasno koja se pojedinačna odluka osporava i iz koji razloga, nedostaci tužbe u smislu da u tužbi i ispravku tužbe nije naveden naziv tuženika i nije izrijekom naveden zahtjev za poništenje osporavane pojedinačne odluke, nisu takvog značaja da bi spriječili rad ovog Suda. Stoga ovaj Sud nije odbacio tužbu.
8. Prvostupanjskim rješenjem o izvedenom stanju, na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19., dalje Zakon), na zahtjev A. K. ozakonjenja je naprijed navedena i opisana zgrada.
9. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno da je podnositeljica zahtjeva za ozakonjenje predmetne zgrade dostavila dokumentaciju propisanu odredbama Zakona, da se predmetna zgrada nalazi unutar obuhvata PPIO Općine L. (Službeni vjesnik Općine L., broj 17a/06., 23/11., 30/15., 29/19. i 44/19) unutar građevinskog područja naselja L., broj kartografskog prikaza ..., da zgrada nema veći broj etaža iz članka 5. Zakona, da se predmetna zgrada ne nalazi na području i površinama iz članka 6. Zakona te da je očevidom na terenu utvrđeno da je arhitektonska snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem predmetne zgrade, da predmetna zgrada nije izgrađena na međi i da ista nema nedopuštenih istaka koji prelaze na drugu česticu.
10. Odredbom članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.
11. Tuženik je ocijenio da nije ispunjen eliminacijski kriterij ozakonjenja predmetne zgrade u smislu članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona.
12. U provedenom postupku utvrđeno je da predmetna zgrada nije izgrađena na međi. Stoga nema zapreke za ozakonjenje u smislu članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona. Zgrada koja ima otvore na pročelju prema međi, ali koja nije izgrađena na međi, može se ozakoniti (tako Visoki upravni sud u presudi Usž-3789/16-2 od 25. siječnja 2017.). Zapreka za ozakonjenje zgrade je okolnost da se zgrada nalazi na međi i na pročelju ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.). Sukladno Zakonu može se ozakoniti zgrada s otvorima na pročelju prema susjednoj nekretnini koja nije izgrađena na međi, već se prema navodima tužitelja nalazi na udaljenosti od 1,2 do 2 m od međe sa njihovom nekretninom, odnosno koja se prema Arhitektonskoj snimci nalazi na udaljenosti od cca 1,5-4,2 m od sjeveroistočne međe. Pri tome nisu od utjecaja odredbe prostorno-planske dokumentacije jer se neposredno primjenjuje Zakon (tako Visoki upravni sud u presudi Usž-4079/2019-2 od 29. siječnja 2020.).
13. Slijedom navedenog, Sud je rješenja tuženika ocijenio zakonitim.
14. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 57. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21., dalje ZUS).
U Zagrebu, 19. ožujka 2024.
Sudac:
Ante Drezga, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
