REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 766/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice D. M. iz Z., OIB …, drugotužiteljice Tanje Tintor Keller iz Zagreba, Kranjčevićeva 41, OIB …, trećetužiteljice I. K. iz Z., OIB …, četvrtotužiteljice B. J. iz Z., OIB …, petotužitelja A. G. iz Z., OIB …, šestotužiteljice D. E. iz Z., OIB …, sedmotužitelja J. D. iz Z., OIB … i osmotužiteljice D. D. iz Z., OIB …, koje zastupa punomoćnik D. B., odvjetnik u odvjetničkom društvu M. & B. u Z., protiv tuženice D. Z., Z., OIB …, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2165/2022-13 od 28. travnja 2023., kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje o trošku sadržano u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 12782/2020-26 od 7. travnja 2022., u sjednici održanoj 19. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2165/2022-13 od 28. travnja 2023. kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje o trošku sadržano u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-12782/2020-26 od 7. travnja 2022.
2. Prijedlog je podnesen radi pravnog pitanja koje tužitelji smatraju važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, koje glasi:
"Kada više različitih tužitelja ističe prema istom tuženiku više zahtjeva različite visine, a radi se o zahtjevima koji imaju istu činjeničnu i pravnu osnovu, određuje li se vrijednost predmeta spora zbrajanjem visina svih tužbenih zahtjeva?"
3. Obrazlažući razloge važnosti postavljenog pravnog pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) predlagatelji navode da o postavljenom pitanju postoji neujednačena praksa viših sudova te ukazuju na rješenje Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-860/2022 od 8. prosinca 2022., rješenje Županijskog suda u Puli - Pola broj Gž R-101/2022 od 2. studenoga 2022, rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gž R-569/2022 od 29. kolovoza 2022., rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž R-56/2022 od 14. listopada 2022. i dr., a pozivaju se i na stajalište zauzeto na sastanku predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima odjela županijskih sudova koji je održan 17. rujna 2015. broj: Su-IV-246/2015.
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. U ovoj pravnoj stvari nižestupanjski sudovi su kao vrijednost predmeta spora mjerodavnu za obračun troškova parničnog postupka, nakon spajanja više parnica, uzeli najvišu vrijednost svih postavljenih zahtjeva tj. iznos od 10.645,67 kuna koliko iznosi zahtjev prvotužiteljice.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda i dopuštenje revizije iz sljedećih razloga.
7. O pitanju koje je naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije postoji neujednačena praksa viših sudova na koju su se predlagatelji i pozvali, a nižestupanjske odluke odstupaju i od odluke revizijskog suda broj Rev-2752/2011 od 22. rujna 2015. u kojoj je ovaj sud u primjeni odredbe čl. 161. ZPP-a izrazio shvaćanje da postojanje udjela suparničara u predmetu spora u slučaju subjektivne kumulacije tužbenih zahtjeva podrazumijeva da ti udjeli predstavljaju zbroj vrijednosti pojedinih zahtjeva te da se, stoga, kod donošenja odluke o troškovima postupka vrijednost predmeta spora utvrđuje zbrajanjem vrijednosti zahtjeva svih tužitelja.
7.1. Međutim, primjena navedenog pravnog shvaćanja u ovom predmetu ne bi dovela do drugačije odluke o troškovima postupka. To stoga što su nižestupanjski sudovi obračunali trošak prema vrijednosti predmeta spora od 10.645,67 kuna (najviši zahtjev), a zbroj zahtjeva svih osam tužitelja ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna (iznosi 63.326,63 kuna), pa ne postoji razlika u nagradi određenoj Odvjetničkom tarifom, jer bi i prema vrijednosti predmeta spora utvrđenoj zbrajanjem svih zahtjeva ostao nepromijenjen tarifni razred u rasponu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna odnosno 100 bodova po radnji.
8. Budući da, slijedom iznesenog, odgovor na postavljeno pitanje nije od utjecaja na odluku o troškovima postupka u ovoj parnici, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a prijedlog za dopuštenje odbiti i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 19. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil, v.r.
