REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gž 8/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Jasenke Žabčić, Dragana Katića i mr.sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Z., OIB …, protiv tužene R. K. iz Z., OIB …, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3885/2015-4 od 1. prosinca 2022., kojim je ispravljena presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3885/2015-2 od 22. prosinca 2015., u sjednici održanoj 19. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se žalba tuženice, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3885/2015-4 od 1. prosinca 2022.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3885/2015-4 od 1. prosinca 2022., ispravljena je presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3885/2015-2 od 22. prosinca 2015. u uvodu presude, peti red odozgo u odnosu na OIB tužene tako da umjesto 03247355472 ima ispravno stajati 62048929150.
2. Protiv navedenog drugostupanjskog rješenja tuženica je podnijela žalbu pobijajući ga iz svih žalbenih razloga (čl. 353. st. 1. u vezi s odredbom čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Predlaže ukinuti pobijano rješenje uz naknadu troškova ovog žalbenog postupka tuženici.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Iako pobijano rješenje ne sadržava uputu o pravnom lijeku, tuženica osnovano smatra kako se radi o rješenju kojim drugostupanjski (žalbeni) sud odlučuje u prvom stupnju, te stoga, sukladno odredbi čl. 348. st. 1. ZPP-a, može podnijeti žalbu protiv navedenog rješenja. U navedenom pravcu je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci U-III/2388/2019 od 12. travnja 2022. izrazio pravno shvaćanje, prema kojem „ZPP-om nije izrekom propisano da protiv posebnog rješenja o ispravljanju presude nije dopuštena žalba. Stoga Ustavni sud ocjenjuje da kada je rješenje doneseno u prvom stupnju, protiv njega je dopuštena žalba u smislu čl. 348. st. 1. i čl. 378. st. 1.ZPP-a“ (…). Stoga u slučaju kada posebnim rješenjem odlučuju o ispravljanju svojih presuda i općinski i županijski sud nastupaju kao sudovi prvog stupnja.“
6. Iz navedenih je razloga ovaj sud s podnesenom žalbom postupao kao žalbeni, a ne kao revizijski sud, neovisno o činjenici da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 14. veljače 2019. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem "Protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je taj sud po prvi put odlučivao o nekom pravnom pitanju (kada ne postoji prvostupanjsko rješenje) nije dopuštena žalba, već isključivo revizija kao izvanredni pravni lijek.", jer je citirana odluka Ustavnog suda RH donesena nakon iznesenog shvaćana građanskog odjela revizijskog suda, a odluke Ustavnog suda, sukladno odredbi čl. 30. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN broj: 99/99 i 29/02) obvezatne su i dužna ih je poštovati svaka fizička i pravna osoba, a prema st. 2. sva tijela državne vlasti i lokalne samouprave i uprave dužna su u okviru svoga ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda.
7. Drugostupanjski sud se, ispravljajući svoju presudu, u obrazloženju pobijanog rješenja pozvao na odredbu članka 342. ZPP-a, utvrđujući da je u presudi došlo do očite omaške u pisanju imena i brojeva, a takvo obrazloženje i utvrđenje tuženica smatra pogrešnim tvrdeći da se u ovom slučaju ne radi o očitoj omašci ili očitoj pogrešci u pisanju, kako to ocjenjuje sud u pobijanom rješenju.
8. Naime, prema obrazloženju pobijanog rješenja u presudi toga suda poslovni broj Gž-3885/15-2 od 22. prosinca 2015., došlo je do očite pogreške u pisanju, tako da je u uvodu presude naveden pogrešan OIB tuženice i to …. umjesto ispravno …., te je primjenom čl. iz 342. st. 1. ZPP-a u uvodu presude na mjestu OIB-a tuženice umjesto "…" ispravno napisan OIB tuženice "…".
9. 1. Tuženica u žalbi navodi da je u tužbi tuženica naznačena na slijedeći način: R. K. iz Z., … dok u svim daljnjim podnescima tužitelja naznačena samo kao: R. K., (bez ikakvih daljnjih podataka), prema čemu tužitelj ni u tužbi, a niti tijekom cijelog postupka u svojim podnescima nije naveo OIB tuženice, nego samo ime, prezime i (navodnu) adresu tuženice, te smatra da ni jednom odredbom zakona sud nije ovlašten u žalbenom postupku utvrđivati, te dodjeljivati osobni identifikacijski broj koji ni jedna od stranaka nije naznačila, a niti sudu u vidu dokaznog prijedloga predložila da se isti utvrdi, pa se u konkretnom slučaju radi o prekoračenju tužbenog zahtjeva, a ne ispravku presude.
9. 2. Nadalje navodi da sud u obrazloženju napadanog rješenja u potpunosti paušalno, ni jednom riječju ne obrazlaže kojim dokaznim sredstvom je utvrdio da je osobni identifikacijski broj tuženice naveden u presudi pogrešan, kao i da je onaj koji je naveo u rješenju ispravan. S tim u svezi, tuženica ukazuje kako isti sud, osim različitog osobnog identifikacijskog broja, u svojim odlukama navodi i različite adrese prebivališta tuženice, pa je tako "primjerice u rješenju Gž-4344/16 od 9.2.2017. adresa tužene „Ulica …“, dočim je u napadanoj odluci „Ulica ….“, te zaključno smatra kako nije riječ o nikakvoj "očitoj omašci" u pisanju već o potpunoj promjeni identiteta tuženice u predmetnom postupku.
10. Pravno shvaćanje tuženice nije prihvatljivo ovome sudu. Naime, prema pravnom shvaćanju ovoga suda iznesenom u odluci broj Rev-4114/2019 od 14. ožujka 2023., "sud će ispraviti i pogrešku koja je posljedica dispozicije samih stranaka (u ovom slučaju ime1-tuženika), u situaciji kada tijekom postupka nije sporan stvarni identitet stranke. Identitet stranke moguće je utvrditi na više načina a ne samo pomoću njezina imena."
11. U ovom predmetu je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-264/15-28 od 7. ožujka 2016., ispravljena je presuda toga suda poslovni broj P-264/15-20 od 24. ožujka 2015., na način da u uvodu presude, umjesto "…", treba pisati "…", te u izreci presude, red prvi odozgo umjesto R. K. treba pisati: R. K., zbog pogreške u pisanju pogreške u pisanju imena i brojeva, koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4344/2016.2 od 9. veljače 2017., nakon čega je drugostupanjski sud pobijanim rješenjem na isti način ispravio svoju presudu broj Gž-3885/2015-4 od 1. prosinca 2022.
12. U spis je tužitelj dostavio dokumentaciju (list 80 spisa) i pojašnjene iz kojeg proizlazi da je broj "…" osobni broj tuženice R. K. iz mirovinskog osiguranja i da taj broj ne može biti ničiji OIB po svom formatu, a da OIB "…" pripada tuženici, a prema odredbi čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine'' broj 25/13 - dalje: ZID ZPP/13), koja je prema odredbi čl. 103. ZID ZPP/13 stupila na snagu 1. travnja 203., odredba čl. 106. st. 2. ZPP-a je izmijenjena, te je obvezni sadržaj podnesaka (tužbe) prema toj odredbi i OIB stranke, a ta odredba se, sukladno odredbi čl.102. st. 2. te novele primjenjuje i na ranije pokrenute postupke.
13. Prema navedenom, drugostupanjski sud je osnovano ispravio pogrešku u pisanju koja je posljedica dispozicije samih stranaka, u ovom slučaju OIB-a tuženice, jer tijekom postupka nije ni bio sporan stvarni identitet tuženice, njezin identitet ni OIB, a što je sve utvrđeno priloženom materijalnom dokumentacijom, a ne samo pomoću njezina imena i adrese stanovanja.
14. Iz tih razloga u postupanju suda u pobijanom rješenju nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj (žalbeni) sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, niti tuženica u žalbi ukazuje na neku drugu binu povredu postupka, te je na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo.
15. Iz navedenih razloga je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 19. ožujka 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić, v.r.
