REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1094/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. B. iz P. B., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnica S. W., odvjetnica iz M., protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R- 765/2022-3 od 26. listopada 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pr-253/2019 od 30. lipnja 2022., u sjednici održanoj 19. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Ovaj sud je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).
4. Prvo pravno pitanje, u dijelu koji se odnosi na propitivanje mogućnosti suda "donositi zaključke koju su protivni utvrđenijima i dokazima provedenim i utvrđenim u tijeku prvostupanjskog postupka", ne predstavlja pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a, jer se tim pitanjem zapravo smjera na (u ovome stupnju postupka nedopuštenom) osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja.
5. U preostalom dijelu se to pitanje svodi na upućivanje na (prema mišljenju tužitelja) pogrešnu primjenu načela odgovornosti (subjektivne ili objektivne); međutim, u tom smislu, pravno pitanje nije koncipirano na način da bi se na njega mogao dati odgovor jer je posve insuficijentno činjenično definirano; naime, propitivanje vrste odgovornosti nije u određeno postavljenom pitanju stavljeno u (ovopredmetnom slučaju adekvatni) činjenični kontekst u okviru kojeg bi se ta odgovornost sagledavala. Dakle, ne radi se pravnom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a.
6.Drugo pravno pitanje se ne može kvalificirati kao materijalnopravno niti postupovnopravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a. Njime podnositelj zapravo ukazuje na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a.
6.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju - osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda - njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
7. Povrh svega je za navesti da se, kao na razlog važnosti postavljenih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, tužitelj poziva samo na odluku revizijskog suda poslovni broj Revd 5419/2021 od 21. prosinca 2021. No, ta je odluka donesena (njome je dopuštena revizija) nastavno na bitno drukčiju činjenično pravnu situaciju - onu u kojoj je tuženik (poslodavac) bila osoba privatnog prava, a nije se radilo o slučaju ozljede na radu pri obavljaju policijskih poslova (a upravo na potonjoj činjenici je utemeljeno pravno shvaćanje u pobijanoj odluci).
8. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 19. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
