Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kžmp-22/2023-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja mr.sc. Ljiljane Stipišić, predsjednice vijeća te dr.sc. Lane Petö Kujundžić i Snježane Hrupek-Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog NO zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog NO podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Kov-11/2022-3 od 26. listopada 2023. u sjednici vijeća održanoj 14. prosinca 2023. i 14. ožujka 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog NO kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem na temelju članka 351. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) odbijen je prijedlog okrivljenog NO, podnesen po branitelju, odvjetniku Bojanu Lujku za izdvajanje nezakonitog dokaza iz spisa i to: zapisnika Županijskog suda u Dubrovniku broj Kir-255/2022. od 17. lipnja 2022. (pravilno: od 7. lipnja 2022., listovi 78-79) o ispitivanju oštećene NOV.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni NO po branitelju odvjetniku Bojanu Lujku zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog obrane i kao nezakonit dokaz izdvoji iz spisa zapisnik o ispitivanju oštećene NOV, a podredno da ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Na temelju članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Protivno tvrdnjama žalitelja, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer je u pobijanom rješenju iznio jasne, valjane i dostatne razloge zbog kojih smatra da je zapisnik o ispitivanju oštećenice na dokaznom ročištu od 7. lipnja 2022. (listovi 78- 79) zakonit dokaz.
5.1. Žalitelj tvrdi da je navedeni zapisnik nezakonit dokaz u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. jer su nedostajali uvjeti za provođenje dokaznog ročišta i postavljanje branitelja te da je time povrijeđeno konfrontacijsko pravo i načelo jednakosti oružja, što je ispravno prvostupanjski sud otklonio iznošenjem jasnih i dostatnih razloga i na temelju članka 351. stavka 1. ZKP/08. odbio izdvojiti zapisnik s tog ročišta kao nezakonit dokaz. Ujedno, iako prvostupanjskoj sud nije izričito naveo da ne postoje nezakonitosti iz članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. to ne čini pobijano rješenje manjkavim da se zbog toga ne bi moglo ispitati.
6. Nadalje, zaključak prvostupanjskog suda da zapisnik o ispitivanju žrtve na dokaznom ročištu nije nezakonit dokaz je pravilan i utemeljen na zakonu.
6.1. Time što je branitelj postavljen nepoznatom počinitelju ne može se smatrati da je obrana bila pozvana na dokazno ročište, odnosno da je ročište provedeno uz prisutnost obrane u smislu članka 238. stavaka 2. i 3. ZKP/08. U konkretnom slučaju u trenutku ispitivanja žrtve počinitelj je bio nepoznat, zbog čega pravo okrivljenika da se brani sam, odnosno da izabere branitelja, ne može biti povrijeđeno jer okrivljenik tada niti nije imao to svojstvo.
6.2. No, prema tumačenju Europskog suda za ljudska prava (dalje ESLJP) konfrontacijsko pravo iz članka 6. stavka 3. točke (d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99.
- pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.; dalje Konvencija) posebni je aspekt prava na pošteno suđenje iz stavka 1. tog članka koje se ocjenjuje sagledavanjem postupka u cjelini, uključujući način na koji su dokazi pribavljeni, vodeći računa o pravima obrane, ali i interesima javnosti i žrtava za pravilan kazneni progon (ESLJP, Schatschaschwili protiv Njemačke, veliko vijeće, stavci 100. - 101.).
6.3. Sukladno članku 6. stavku 3. točki (d) Konvencije, prije nego što optuženik bude osuđen, svi dokazi protiv njega moraju u pravilu biti izvedeni u njegovoj prisutnosti na javnoj raspravi s ciljem kontradiktornog postupka. Iznimke od ovog načela su moguće, ali ne smiju kršiti prava obrane, koja u pravilu zahtijevaju da se optuženiku omogući primjerena i stvarna mogućnost osporavanja i ispitivanja svjedoka protiv njega, bilo u vrijeme kada svjedok daje svoju izjavu bilo u kasnijoj fazi postupka (N i Š protiv Ujedinjenog Kraljevstva , veliko vijeće stavak 118.; Schatschaschwili, stavci 104. - 105.).
6.4. Izložena tumačenja Europskog suda za ljudska prava sadržana su i u nizu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske kojim je taj sud tumačio opseg prava iz članka 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., dalje Ustav) na koji u žalbi upire žalitelj, primjerice u odlukama: U-III-7231/2022., U-III-1928/2016 i dr.
6.5. Prema tome, iz naprijed izložene prakse ESLJP-a i Ustavnog suda Republike Hrvatske jasno je da samom činjenicom ispitivanja žrtve kod istražnog suca u prethodnom postupku u nazočnosti branitelja postavljenog nepoznatom počinitelju okrivljeniku nije povrijeđeno Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčeno pravo obrane u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. To zato jer će okrivljenik u daljnjem tijeku postupka, bude li optužnica potvrđena, imati pravo predlagati neposredno ispitivanje žrtve (usporedi, SUD Europske unije, presuda od 29. srpnja 2019., Gambino i D, C-38/18, ECLI:EU:C:2019:628., točka 43.). kao uostalom i predlagati svjedoke obrane, što je suština načela "jednakosti oružja" na koje se poziva u žalbi. Zato, osporeni zapisnik nije nezakonit dokaz, a drugo je pitanje njegove dokazne snage i mogućnosti njegovog čitanja u smislu odredbe članka 431. ZKP/08. s obzirom na činjenicu da okrivljenik nije imao mogućnost sudjelovati na ročištu na kojem je žrtva ispitana.
6.6. Konačno, činjenica da se u vrijeme ispitivanja žrtve kazneni postupak vodio protiv nepoznatog počinitelja, da je žrtvu ispitao sudac istrage, na dokaznom ročištu, a ne državni odvjetnik u smislu odredbe članka 214. ZKP/08. nije niti jednom odredbom ZKP/08. propisana kao razlog za nezakonitost dokaza u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08. što uostalom niti žalitelj ne dovodi u pitanje.
7. Kako žalbenim navodima okrivljenika nisu s uspjehom dovedeni u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ispitivanjem pobijanog rješenja nisu utvrđene ni povrede iz članka 494. stavka 4. ZKP/08. na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
U Zagrebu, 14. ožujka 2024.
Predsjednica vijeća za mladež:
mr.sc. Ljiljana Stipišić
