Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-29/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu tog suda Alenu Perhatu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d. o. o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 74856132042, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Škarica i partneri iz Zagreba, protiv ovršenika CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d. o. o. iz Slavonskog Broda, radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Ovr-14/2022-3 od 01. veljače 2022. godine, dana 14. ožujka 2024. godine,

r i j e š i o  j e

I Uvaženjem žalbe ovršenika ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Ovr-14/2022-3 od 01. veljače 2022. godine, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II O zahtjevima ovrhovoditelja i ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupka odlučiti će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda određena je na temelju ovršne isprave-javnobilježničkog akta Ugovora o dugoročnom kreditu uz valutnu klauzulu br. 61047041/07 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama od 26. listopada 2007. godine i Dodatka broj 1/08 Ugovora o dugoročnom kreditu uz valutnu klauzulu br. 61047041/07 od 26. listopada 2007. godine sklopljenog dana 30. prosinca 2008. godine, a koja je ovršna od dana 22. rujna 2012. godine, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 1.349.581,94 kuna, zajedno sa zateznim kamatama koje od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate teku po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i radi naknade troškova ovog ovršnog postupka u iznosu od 14.237,50 kuna, zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate po stopi koju propisuje članak 29. Zakona o obveznim odnosima, a koja odgovara visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenika pobliže naznačenima u izreci, i to zabilježbom ovrhe na tim nekretninama, utvrđenjem njihove vrijednosti, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom s osnove troškova, kamata i glavnice, te ispražnjenjem i predajom nekretnina kupcu na temelju zaključka o predaji nekretnine kupcu.

2. Protiv tog rješenja o ovrsi pravovremenu žalbu podnosi ovršenik, pozivom na žalbene razloge propisane odredbom članka 50. stavak 1. točka 6. i 9. Ovršnog zakona («Narodne novine» br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, u nastavku teksta: OZ), te predlaže da se pobijano rješenje o ovrsi preinači i odbije prijedlog za ovrhu, a podnosi i zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže da se žalba odbije, te također potražuje naknadu troškova postupka po žalbi.

4. Žalba je osnovana.

5. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u nastavku teksta: ZPP), u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, utvrđeno je da prilikom donošenja pobijanog rješenja o ovrsi nije počinjena neka od tih povreda.

6. Nadalje, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 1., 3. i 5. OZ-a, te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. navedenog članka ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavka 4. i 5. ovog Zakona, utvrđeno je da nije ostvaren niti jedan od tih žalbenih razloga.

7. Na žalbene navode ovrhovoditelja koji se poziva na žalbeni razlog propisan odredbom članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, valja odgovoriti da o (ne)osnovanosti tih tvrdnji nije ovlašten prosuđivati ovaj drugostupanjski sud, jer se u tom pogledu provodi postupak propisan odredbom članka 52. OZ-a.

8. Međutim, ne može se za sada prihvatiti kao pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da su za donošenje pobijanog rješenja o ovrsi na predmetnim nekretninama ispunjene sve propisane pretpostavke, a vezano za tvrdnje (prigovor) ovršenika da bi prodajom tih nekretnina bila narušena pravična ravnoteža između njegovog interesa i interesa ovrhovoditelja, u vezi čega indirektno ukazuje na odredbu članka 80.b stavak 2. OZ-a, kao i vezano uz prigovor ovršenika o pravu na dom, a koje tvrdnje u svojoj cjelini ukazuju na žalbeni razlog iz odredbe članka 50. stavak 1. točka 6. OZ-a.

9. Naime, odredbom članka 80.b stavak 2. OZ-a, koja je bila na snazi u vrijeme podnošenja predmetnog prijedloga za ovrhu (dana 04. siječnja 2022. godine), bilo je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, pri čemu je u stavku 3. istog članka OZ-a propisano da će sud pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, te je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

9.1. U vezi toga valja navesti kako je na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV-308/2020 koji je održan 05. studenoga 2020. godine prihvaćen zaključak prema kojem u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80.b. stavak 2. i 3. OZ-a prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge za utvrđenje je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

10. Nadalje, a vezano za prigovor ovršenika da bi provedbom ovrhe na nekretnini označenoj kao kat. čest. br. [katastarska čestica], iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] bilo povrijeđeno njegovo pravo na dom, treba navesti kako je u smislu odredbe članka 34. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98-pročišćeni tekst, 113/00, 124/00-pročišćeni tekst, 28/01, 41/01-pročišćeni tekst, 55/01, 76/10, 85/10- pročišćeni tekst i 5/14) dom nepovrediv, pri čemu je pravo na dom zaštićeno i odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ br. 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06). Nadalje, sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženima u brojnim predmetima vezano za tumačenje sadržaja prava na dom (Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske), kao i pravnim stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske (U III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U III-2073/2010 od 04. ožujka 2014. godine i U III-1479/2018 od 29. siječnja 2020. godine), svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mjerom prisilnog iseljenja mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. To znači da su sudovi dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobitih okolnosti konkretnog slučaja, utvrđujući može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa, te postoji li za njega prijeka društvena potreba.

11. Osim toga, treba navesti i kako je na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana 11. ožujka 2022. godine u Zagrebu usvojen zaključak da je obaveza ovršnog suda da u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (zadužnice, javnobilježničke isprave) po službenoj dužnosti provjeri nepoštenost ugovornih odredbi.

12. Budući je predmet ovog ovršnog postupka tražbina ovrhovoditelja koja prelazi iznos od 40.000,00 kuna, a ovršenik je spomenuti prigovor iz članka 80.b stavak 2. OZ-a istaknuo u žalbi, kao i prigovor o pravu na dom, zbog čega sud prvog stupnja prije donošenja pobijanog rješenja o ovrsi nije mogao utvrđivati (ne)osnovanost tih prigovora, a riječ je o prigovorima o kojima u skladu s navedenim ovisi odluka o prijedlogu za ovrhu, to je uvaženjem žalbe ovršenika i primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, valjalo ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

13. Pozivom na odredbu članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u točki II izreke ovog rješenja.

14. U nastavku postupka sud prvog stupnja će odlučiti o prigovoru ovršenika da bi prodaja predmetnih nekretnina narušila pravičnu ravnotežu između njegovih interesa i interesa ovrhovoditelja, u smislu odredbe članka 80.b stavak 2. i 3. OZ-a, vodeći pri tome računa da se u smislu odredbe članka 77. stavak 1. OZ-a takav prigovor ne može osnovano istaknuti u odnosu na one nekretnine na kojima je upisano založno pravo temeljem predmetnih ovršnih isprava, a odlučiti će i o istaknutom prigovoru ovršenika o pravu na dom, kao i o eventualnoj nepoštenosti odredaba predmetnih javnobilježničkih isprava, nakon čega će ponovno odlučiti o prijedlogu za ovrhu, kao i o zahtjevima ovrhovoditelja i ovršenika za naknadu troškova predmetnog ovršnog postupka.

U Rijeci, 14. ožujka 2024. godine.

S U D A C :

Alen Perhat