REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 475/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 46830600751, ELEKTROPRIMORJE RIJEKA, Rijeka, V. C. Emina 2, protiv 1. tuženika GRAD RIJEKA, Korzo 16, OIB 54382731928, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Vukić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić & partneri d.o.o. Rijeka, N. Tesle 9 i 2. tuženika H & M Hennes & Mauritz d.o.o. Zagreb, Ilica 1A/7, OIB 46773644577, kojeg zastupa punomoćnik Tin Aničić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kovačević Prpić Simeunović d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 6, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2480/2023-2 od 29. kolovoza 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-882/2019-104 od 21. travnja 2023., u sjednici održanoj 13. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
II. Odbija se zahtjev drugotuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2480/2023-2 od 29. kolovoza 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 882/2019-104 od 21. travnja 2023. radi pravnih pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"1. Primjenjuju li se na odgovornost za štetu koja je nastala na imovini koja se nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru, osim općih odredbi obveznog prava o odgovornosti za štetu, i odredbe Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, čl. 11. u vezi s čl. 9. kojeg je utvrđena obveza zakupodavca održavati poslovni prostor u stanju u kojem neće prouzročiti štetu zakupoprimcu te odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima je propisano da su vlasnici dužni redovno održavati zajedničke dijelove i uređaje nekretnine?
2. Predstavlja li zahtjev za naknadu štete na imovini koja se nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru postavljen prema zakupodavcu i vlasniku poslovnog prostora ugovornu ili izvanugovornu odgovornost za štetu?
3. Odgovara li zakupodavac za štetu koja nastane na imovini zakupoprimca koja se nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru ako je šteta nastala kao posljedica neodržavanja poslovnog prostora u ispravnom stanju ili kao posljedica nedostatka poslovnog prostora?
4. Odgovara li vlasnik poslovnog prostora za štetu koja nastane na imovini koja se nalazi u poslovnom prostoru ako je šteta nastala kao posljedica neodržavanja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine?".
2. U prijedlogu još navodi da isti podnosi i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) navodeći da je u postupku pred nižim sudovima povrijeđeno tužiteljevo pravo na pošteno suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, ovaj sud je utvrdio da tužitelj uz pitanja koja je naveo u prijedlogu za dopuštenje revizije nije određeno izložio razloge zbog kojih smatra da bi ista bila važna u smislu odredbe čl. 385.a st.
1. ZPP, a što je bio dužan učiniti u smislu odredbe čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP slijedom čega nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja.
4. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kako temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5. Međutim, ocjena je ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske. Naime, imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja), shvaćanje suda izraženo u pobijanoj presudi te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije da tužitelj u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskom presudom. Naime, činjenica da tužitelj nije uspio u predmetnom sudskom postupku, ne znači da su mu ujedno povrijeđena temeljna prava, a koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Isto tako, to što sudovi nižeg stupnja zauzimaju drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuju dokaze od tužitelja ne predstavlja povredu prava na pravično suđenje, a kako se to navodi u prijedlogu. Dakle ocjena je ovoga suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda niti u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije.
6. Obzirom na izloženo, iako nije odlučno, treba reći da niti navodi iz prijedloga kojima se ukazuje na stavove Ustavnog suda Republike Hrvatske u presudama koje su dostavljene u prilogu ne ukazuju na osnovanost prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
7. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 13. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
