Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-270/2020-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Noemi Butorac kao predsjednice vijeća, Srđana Kuzmanića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Emira Čustovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Ivan Ergotić odvjetnik u Vinkovcima, protiv tuženika ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojega kao punomoćnica zastupa ŠŠ, tuženikova zaposlenica, radi naknade štete, odlučujući o tuženikovoj žalbi, izjavljenoj protiv presude ..., broj Pn-16/2019-33 od 10. veljače 2020., u sjednici održanoj 13. ožujka 2024.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana te se u pobijanom dijelu (dijelu izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju: neimovinsku štetu u svoti od 7.086,00 kn sa zateznim kamatama, imovinsku štetu u svoti od 4.596,80 kn sa zateznim kamatama i troškove parničnog postupka) potvrđuje presuda Općinskog suda u Vukovaru, broj Pn-16/2019-33 od 10. veljače 2020.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:

"Nalaže se tuženiku ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], da isplati tužitelju UŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti iznos od 35.430,00 kn s zakonskim kamatama od 05. travnja 2019. pa do isplate, te na ime imovinske štete iznos od 22.984,00 kn s zakonskim zateznim kamatama od 10. veljače 2020. pa do isplate, a koje se određuju prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano tri postotna poena, u roku 15 dana.

Odbija se tužitelj za preostali iznos neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti od 24.570,00 kn sa zateznom kamatom na taj iznos.

Nalaže se tuženiku ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], da tužitelju UŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 8.205,51 kn, u roku 15 dana."

2. Protiv dijela izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju neimovinsku štetu u svoti od 7. 086,00 kn sa zateznim kamatama (povrh iznosa od 28.344,00 kn), dijela izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju imovinsku štetu u svoti od 4.596,80 kn sa zateznim kamatama( povrh iznosa od 18.387,20 kn) i troškova parničnog postupka u svoti od 8.205,51 kn tuženik je pravodobno izjavilo žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23– dalje: ZPP), s prijedlogom prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

2.2 Žalba je pravovremena i dopuštena.

2.3. Žalba nije osnovana.

3. Predmet spora je tužiteljev odštetni zahtjev koji proizlazi iz štetnog događaja, prometne nesreće, koji se dogodio 13. rujna 2018. u [adresa] u [adresa] kojom prilikom je tužitelj stradao kao vozač motocikla marke [obrt] registracijske oznake [registarska oznaka]. Prometnu nesreću uzrokovao je vozač osobnog automobila registracijske oznake [registarska oznaka] koje je policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti bilo osigurano kod tuženika. U prometnoj nesreći tužitelj je zadobio tjelesne ozlijede uslijed kojih mu je nastala neimovinska šteta te mu je nastala i imovinska šteta (naknadu plaće u manjem iznosu za vrijeme bolovanja, uništena odjeća, obuća, telefonski uređaj te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega).

4. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane u članku 354. stavku 2. točki 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.

5. U ovoj fazi postupka među strankama je i dalje sporno je li tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja iz razloga što se u trenutku nesreće kretao nedopuštenom brzinom kao i bez stjecanja prava na upravljanje predmetnim motornim vozilom, a nastavno na to sporna je visinu nastale neimovinske i imovinske štete te je li tužitelj imao mogućnost ranije uočiti osobni automobil tuženikovoga osiguranika te ranije i poduzeti radnju kočenja.

6. Vezano za spornu činjenicu (doprinos tužitelja štetnom događaju, prometnoj nesreći) prvostupanjski je sud nakon provedenog prometnog vještačenja i drugih provedenih dokaza utvrdio:

- da činjenica što je tužitelj upravljao motornim vozilom (motociklom) prije stjecanja prava na upravljanje predmetnim motornim vozilom nije u uzročno posljedičnoj vezi sa reakcijama tužitelja,

- da činjenica iz prethodne alineje nije od utjecaja na nastanak štetnog događaja,

- da se tužitelj neposredno prije započinjanja radnje kočenja kretao brzinom od oko 72 km/h, a u trenutku kontakta motocikla sa osobnim automobilom tuženikovoga osiguranika da se tužitelj kretao brzinom od oko 65 km/h,

- da tužitelj ne bi imao tehničku mogućnost zaustaviti motocikl prije dolaska u mjesto kontakta s osobnim automobilom tuženikova osiguranika i da se kretao propisanom brzinom od 50 km/h,

- da u trenutku nesreće nisu postojale okolnosti koje su iziskivale kretanje brzinom manjom od dopuštene (50 km/h),

- da navedeno prekoračenje dopuštene brzine nije od utjecaja i u uzročno posljedičnoj vezi sa samim nastankom štetnog događaja kao i obimom i visinom štete,

-da se neposredno ispred osiguranika tuženika u istom prometnom traku kretao bijeli kombi koji je većih dimenzija od osobnog automobila,

- da je predmetni kombi, a s obzirom da se kretao uz središnju liniju, onemogućio tužitelja da ranije uoči osobni automobil kojim je upravljao tuženikov osiguranik i da samim tim tužitelj poduzme radnju kočenja,

- da tužiteljevo kašnjenje kočenja obzirom na položaj bijelog kombija predstavlja manje kašnjenje kočenja od svega 0,3 sekunde,

- da takvo kašnjenje ne izlazi iz područja pravovremenog reagiranja,

- da reakcija tužitelja nije u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom štetnog događaja i štetom te ne utječe na odgovornost tuženikovog osiguranika za nastanak štetnog događaja.

7. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo pravilno zaključivši da je za nastanak prometne nesreće isključivo odgovoran tuženikov osiguranik, koji se prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo nije sa sigurnošću uvjerio, da s obzirom na udaljenost tužitelja, koji je upravljao motociklom, od oko 25 m, radnju skretanja neće moći poduzeti na siguran način. Prometna nesreća bila bi izbjegnuta isključivo odustajanjem tuženikovog osiguranika od poduzimanja radnje skretanja.

8. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenog vještačenja i drugih provedenih dokaza, te svih okolnosti štetnog događaja i navedenog pravnog shvaćanja sa sjednice Građanskog odjela VSRH, utvrdio visinu nastale neimovinske i imovinske štete te takvom odlukom nije povrijeđeno materijalno pravo na žaliteljevu štetu.

9. Suprotno tuženikovim žalbenim navodima, a s obzirom na isključivu odgovornost tuženikovog osiguranika za nastanak štetnog događaja te imajući u vidu utvrđenja medicinskog vještaka, opseg i vrstu povrede koju je tužitelj pretrpio, jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli i straha te cilja kojem služi pravična novčana naknada kao i temeljnu svrhu takve pravične novčane naknade, ocjena je ovoga suda da ozljede koje je tužitelj zadobio u prometnoj nezgodi opravdavaju odmjerenu pravičnu novčanu naknadu.

10. Odlukom o početku tijeka zateznih kamata na visinu nastale neimovinske i imovinske štete (od dana podnošenja tužbe, odnosno od dana donošenja prvostupanjske presude) nije povrijeđeno materijalno pravo na žaliteljevu štetu.

11. Radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja tuženik se u pogledu utvrđenih ozljeda i visine naknade za fizičke bolove i strah te za imovinsku štetu upućuje na razloge navedene u prvostupanjsko odluci.

12. Kako je i odluka o troškovima postupka pravilna, žalba nema opravdanja pa je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude na temelju članka 368. stavka.

1. ZPP-a.

Dubrovnik, 13. ožujka 2024.

Predsjednica vijeća:

Noemi Butorac