1                                 Broj: Ppž-9049/2023

 

                                  

 

 

 

 

                                                                                          Broj: Ppž-9049/2023

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene Đ. K., koju brani N. Ž., odvjetnik u Č., zbog prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljene Đ. K. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, broj: Pp-937/2023-6 od 4. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 6. prosinca 2023.

 

p r e s u d i o   j e

 

          I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene Đ. K. i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

 

              II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) okrivljena Đ. K. je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) / 226,04 kuna (dvjesto dvadeset šest kuna i četiri lipe)1  u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

 

 

Obrazloženje

 

              1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Čakovcu, broj: Pp-937/2023-6 od 4. listopada 2023., proglašena je krivom okrivljena Đ. K. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona, za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 260,00 eura/1.958,97 kuna, koju je dužna platiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim toga, okrivljenica je oslobođena plaćanja troškova prekršajnog postupka.

 

2. Protiv navedene presude okrivljenica je pravodobno putem branitelja podnijela žalbu s prijedlogom da se ista prihvati. U žalbi ističe kako je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka budući da u presudi nije dovoljno obrazloženo na koji način je utvrđeno da je okrivljenica počinila predmetni prekršaj. Zatim, navodi se da nije utvrđeno koje je riječi okrivljena navodno uputila oštećenoj. Osim toga, ističe se kako okrivljenica nije mogla znati nalazi li se netko s druge strane ograde, a niti tko se nalazi, a također oštećenica nije mogla vidjeti tko viče pogrdne riječi i jesu li te riječi bile usmjerene njoj. Također, navodi se kako iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi oštećenica bila uznemirena.

 

              3. Žalba nije osnovana.

 

              4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog  materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenica ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, obzirom da su u presudi nema razloga o odlučnim činjenicama.

 

5. 1. Suprotno takvim žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon iznošenja dokaznog materijala, iznio koje odlučne činjenice je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni pa kako, dakle, presuda, sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocijenjeno da žalba okrivljenice zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

 

6. U odnosu na žalbene navode koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, suprotno tvrdnjama žalbe, prema mišljenju ovog suda, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.

 

6. 1. Naime, prvostupanjski sud je s pravom poklonio vjeru iskazima žrtve M. B. te svjedokinje S. Č., obzirom da su iste iskazivale uvjerljivo, objektivno, detaljno u opisu tijeka događaja inkriminirane prilike te u njihovim iskazima nije bilo kontradiktornosti niti nelogičnosti te su iskazivale o svim odlučnim činjenicama od kojim ovisi ostvarenje djela prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret.

 

6. 2. U odnosu da žalbene navode kako prvostupanjski sud nije utvrdio koje je riječi okrivljena uputila žrtvi navodi se kako iz iskaza obje saslušane svjedokinje proizlazi kako je okrivljena izgovorila riječi kurva i krava što je i navedeno u činjeničnom opisu prekršaja za koje je okrivljena proglašena krivom, pa stoga navedeni žalbeni navodi nisu osnovani. Pri tome nije relevantno da li ih je okrivljenica izgovorila više puta ili samo jednom, već je bitno da su iste izgovorene od strane okrivljene.

 

6. 3. Također, nisu niti osnovani žalbeni navodi da okrivljenica nije niti mogla znati da li se netko nalazi s druge strane ograde i tko se nalazi jer iz provedenog suočenja između okrivljenice i žrtve M. B. jasno proizlazi da žrtva navodi kako svaki dan ide na posao u isto vrijeme, a čiji iskaz ovaj sud, iz gore naznačenih razloga uzima kao vjerodostojan. Dakle, iako između nekretnina postoji ograda (limena), to ne isključuje mogućnost da je okrivljenica mogla čuti zvukove koji dolaze s susjedne nekretnine, kao što je otvaranje i zatvaranje ulaznih vrata, nečiji koraci, razgovor između ukućana itd. U odnosu na tvrdnju kako žrtva nije mogla vidjeti tko viče pogrdne riječi ovu nedoumicu je prvostupanjski sud otklonio saslušanjem žrtve koja je navela kako prepoznaje glas svoje tete (okrivljenice) jer je poznaje od djetinjstva. Osim toga, i svjedokinja S. Č. u svojem iskazu navodi kako je čula glas svoje sestre. S obzirom da je žrtva iskazala da svaki dan ide na posao u isto vrijeme nedvojbeno se stječe zaključak da su inkriminirane riječi bile upućene upravo nećakinji M. B.

 

6. 4. Neosnovan je i žalbeni navod kako iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi žrtva bila uznemirena budući da se je ista odvezla na posao. Naime, sama činjenica što je žrtva nakon počinjenog prekršaja nastavila sa svakodnevnim obvezama ne isključuje mogućnost da je ista bila uznemirena počinjenim psihičkim nasiljem od strane okrivljenice.

 

6. 5. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica pa žalba okrivljenice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

 

7. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenica nije žalila zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

7.1. Razmatrajući pobijanu presudu u tom dijelu, ovaj drugostupanjski sud smatra da je izrečena vrsta i mjera kazne primjerena stupnju okrivljeničine krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Naime, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od najmanje 260,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana pa izrečena novčana kazna u iznosu 260,00 eura predstavlja, prije svega, blažu vrstu propisane kazne, a osim toga i kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma. Imajući na umu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne te da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

 

7.2. Stoga, i ovaj sud ocjenjuje da je izrečena novčana kazna u iznosu 260,00 eura, dakle u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

 

 

              8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eur-a ) pa iznos od 30,00 eura predstavlja gotovo  minimalno mogući iznos paušalne svote.

 

9. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu 6. prosinca 2023.

 

    Zapisničar:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

 

Mladen Budiša, v.r.                                                                                              Ivanka Mašić, v.r.

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu, u 5 otpravka: za spis, okrivljenicu, branitelja, žrtvu i tužitelja.