REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1154/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja M. dioničko društvo za hotelijerstvo i turizam, OIB: ..., R., ..., protiv predloženika: 1) M. P. T., OIB: ..., iz K., ..., 2) J. T., iz N., R. T., 3) V. B., OIB: ..., iz T., ..., 4) D. U., E., T. T., 5) N. U., B., D. T., 6) J. C. U., M., R., 7) L. B. L., iz S. P., M. M., 8) G. M. L., iz S., R. G., 8) V. H. U., iz C., I. W. i 9) O. A. U., iz M., F., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-176/2023-2 od 25. svibnja 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1-308/2022-65 od 4. siječnja 2023., u sjednici održanoj 13. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelja podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) glede postavljenih pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelja podnesen u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a glede postojanja povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja kojim je odlučeno o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina tako da je riješeno:
"I. Odbija se prijedlog za razvrgnuće suvlasništva nekretnine k.č.br. ... oranica upisana u zk. ul. ... k.o. R., geometrijskom diobom.
II. Razvrgava se suvlasništvo nekretnine k.č.br. ... oranica upisana u zk. ul. ... k.o. R. civilnom diobom na način da će se nekretnine prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način a iznos stečen tom prodajom podijeliti između stranaka razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima (civilno razvrgnuće) i to predlagatelju M. d.d. u 5/80 dijela te protustrankama M. P. T. u 20/80 dijela, J. T. u 30/80 dijela, V. B. u 5/80 dijela, D. U., pok. A. u 4/80 dijela, N. U., pok. A. u 4/80 dijela, J. C. U. u 4/80 dijela, L. B. L., pok. A. M.,u 2/80 dijela, G. M. L., pok. A. M., u 2/80 dijela, V. H. U., pok. A. u 2/80 dijela i O. A. U., pok. A., u 2/80 dijela.
III. Civilno razvrgnuće suvlasništva provest će se prema pravilima ovršnog postupka.".
2. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi predlagatelj pozivanjem na postojanje razloga iz čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP-a.
3. U tom smislu postavlja pitanja koja glase:
"a. Treba li odredbu članka 48. stavka 1. Zakona o vlasništvu1 suvlasništva tumačiti na način da suvlasnik koji predlaže djelomično razvrgnuće suvlasništva nekretnine geometrijskom diobom mora u postupku dokazati da su svi suvlasnici uživali predmetnu nekretninu kao fizički odijeljene dijelove, ili je dovoljno da je samo konkretan suvlasnik uživao određeni dio nekretnine, koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, kao fizički odijeljeni dio nekretnine?
b. Treba li odredbu 48. stavka 1. Zakona o vlasništvu tumačiti na način da je za provedbu djelomičnog razvrgnuća suvlasništva nekretnine geometrijskom diobom, na način da jedan od suvlasnika postane samovlasnik realno određenog dijela nekretnine kojeg je dotad uživao kao samovlasnik, potrebna suglasnost svih suvlasnika ili je sud ovlašten udovoljiti prijedlogu za razvrgnuće sukladno odredbi članka 49. stavka 4. Zakona o vlasništvu?
c. Treba li ispunjenje pretpostavke iz odredbe članka 50. stavka 4. Zakona o vlasništvu promatrati u odnosu na sve suvlasnike ili samo u odnosu na suvlasnika koji predlaže djelomično razvrgnuće suvlasništva nekretnine geometrijskom diobom?".
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
4. Također u prijedlogu ističe da su mu odlukom sudova nižeg stupnja povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, i to pravo na mirno uživanje vlasništva.
5. Na prijedlog nije ogovoreno.
6. Prijedlog je nedopušten.
7. Glede postavljenih pitanja po ocjeni ovog suda odgovor na njih leži u specifičnim okolnostima svakog konkretnog slučaja, pa time to pitanje nema onaj stupanj univerzalnosti koji je nužan u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a koji bi doveo do dopuštanja podnošenja revizije i odluke ovog suda u koja bi se povodom dopuštenog pitanja iznjedrila pravno shvaćanje kojim bi se ujednačila sudska praksa, osigurala jedinstvena primjena zakona ili razvilo pravo kroz sudsku praksu i koje bi u budućnosti riješilo svaki takav isti procesnopravni ili materijalnopravni prijepor. To tim prije što pitanje odabira načina razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, pa time i mogućnost geometrijske diobe ne ovisi samo o fizičkoj mogućnosti provođenja takve diobe već i o tome je li takva dioba pravno dopuštena s obzirom na propise o prostornom uređenju, da li se diobom u bitnom oštećuju prava nekih od suvlasnika u odnosu na druge suvlasnike, o prirodi nekretnine koja je predmet diobe te ima li uopće mjesta diobi ako je ona već realno provedena pa tako u naravi suvlasnička zajednica niti ne postoji.
Pozivanje predlagatelja na različitu praksu sudova drugog stupnja, i to na odluku Županijskog suda u Puli posl br. Gž-780/21 nije osnovano jer je u tom postupku postojalo riješene upravnog tijela o formiranju građevinske čestice koje izvanparnični sud nije ovlašten mijenjati.
8. S obzirom na izloženo glede postavljenih pitanja trebalo je odlučiti kao pod I. izreke primjenom odredbe čl. 389.b. st. 1. ZPP-a.
9. Vezano na navode predlagatelja da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na mirno uživanje vlasništva, valja navesti da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudska prava i temeljnih sloboda. To tim prije što se razvrgnućem suvlasništva ne oduzima vlasništvo već se samo idealno vlasništvo pretvara u samolasništvo sukladno veličini suvlasničkih omjera bilo dobivanjem točno određenog dijela predmeta diobe, određene stvari ili novčanog ekvivalenta suvlasništva u odnosu na vrijednost zajedničke stvari.
10. S obzirom na izloženo valjalo je odbaciti prijedlog u dijelu u kojem je on podnesen u smislu odredbe 385.a st. 2. ZPP-a primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a i odlučiti kao pod II. izreke.
Zagreb, 13. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
