REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 479/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja F. M. pok. B. iz S., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik A. D., odvjetnik u J., protiv tuženika F. M. iz Z., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik V. P., odvjetnik u J., radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-211/2020-2 od 7. listopada 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj P-3238/17 od 19. prosinca 2019., u sjednici održanoj 13. ožujka 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se revizija tužitelja.
Obrazloženje:
1. Presudom suda drugog stupnja prihvaćena je revizija tuženika i preinačena je presuda suda prvog stupnja te je presuđeno:
„I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-3238/17 od 19. prosinca 2019. i sudi:
Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja F. M. pok. B. koji glasi: "1. Utvrđuje se da je tužitelj (M. F. pok. B., S., …, OIB …) vlasnik u cijelosti na fizičkom dijelu č.zem. … z.ul. … k.o. V. koji je na vještvu i to baš na skici mjesta spora u k.o. V. u mjerilu 1:500, izrađenoj od P. G. dipl.ing.geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju od dana 10.12.2018., te od dana 14.02.2019. (sastavni dio presude, list br. 61 spisa), prikazan unutar linija koje su određene točkama D, G, C, H, F, E i D, ukupne površine 57 m2, pa je slijedom naprijed utvrđenog ovlašten tužitelj na temelju ove presude zatražiti i postići upis uknjižbe svog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi brišući isto pravo s imena tuženika M. F..
2. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana naknadi parnični trošak u iznosu od 77.220,00 kn."
II. Nalaže se tužitelju F. M. pok. B. da tuženiku F. M. naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 35.500,00 kn u roku od 15 dana.“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj zbog pitanja dopuštenog rješenjem ovog suda Revd- 5504/21 od 12. siječnja 2022. koje glasi:
"Je li u vlasničkoj parnici u kojoj je sporan dio zemljišta između susjedno ležećih nekretnina stranaka, činjenica pokazivanja i priznavanja međe od strane tuženika na održanom očevidu na mjestu spora, u dijelu u kojem je međa nesporna, ima značaj važne i nesporne činjenice o stanju posjeda tog dijela nekretnine od strane tužitelja, što otklanja potrebu daljnjeg dokazivanja o postojanju posjeda (glede tog dijela prijepora), kao jednoj od pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću?".
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija je neosnovana.
5. Predmet ovog postupka je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da je vlasnik dijela č. zem. … iz z. ul. … k. o. V. u površini od 57 m2 označenoj slovima D, G, C, H, F, E i D na skici geodetskog vještaka P. G. te zahtjev za uknjižbu prava vlasništva tužitelja u zemljišnoj knjizi. Predmetom postupka je i zahtjev tužitelja za određivanje privremene mjere kojom će se tuženiku naložiti obavljanje građevinskih radova na tom dijelu nekretnine. Tužbeni zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je kupoprodajnim ugovorom od 18. prosinca 2003. zaključenim sa M. K. kupio č. zem. … k. o. V. te uveden u posjed u okviru vidljivo označenih granica posjeda, opravdano misleći da se u naravi radi o čitavoj č. zem. … k. o. V., a da je tek izradom skice koju je naručio ustanovio da nekretnina koju je kupio u naravi predstavlja i točno određeni dio č. zem. … k. o. V., smješten uz čitavu dužinu granice sa č. zem. … k. o. V. površine 40 m2. Navodi da je od svoga prednika M. K. kupio njegova stečena prava, pa da je slijedom svojih prednika u nesmetanom posjedu utuženog fizičkog dijela nekretnine u razdoblju dužem od 50 godina i time dosjelošću stekao pravo vlasništva.
6. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđuje sud drugog stupnja da iz činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku ne proizlazi zaključak da je prednik tužitelja M. K. vršio posjedovne čine i bio samostalni posjednik predmeta spora, odnosno da bi on stekao vlasništvo dosjelošću, jer to ne proizlazi ni iz jednog izvedenog dokaza, pa čak ni i iskaza tužitelja. Stoga se tužitelj neosnovano poziva na posjed svojeg prednika, a prvostupanjski sud nepravilno zaključuje da je M. K. posjedovao i sporni dio č. zem. … k. o. V.
7. Pored toga iz stanja spisa i skice premjera sačinjene po vještaku geodetske struke označene su linije posjeda kako to tvrdi tužitelj, a i kako to tvrdi tuženik i razvidno je da ne pokazuju suglasno do kuda je sezala granica posjeda tužitelja na štetu nekretnine tuženika u odnosu na granicu prema katastarskom operetu.
8. Prema tome posve je pogrešno, i promašeno temeljiti svoj zahtjev na suglasnom pokazivanju granice posjeda, kada takva nesporna činjenica s obzirom stanje spisa ne postoji.
9. Stoga po ocjeni ovog suda o odgovoru na postavljeno pitanje ne ovosi odluka u ovom sporu.
10. Usprkos tome, kako je dopušteno u ovoj stvari podnijeti reviziju zbog pitanja zbog kojeg je dozvoljena, ovaj sud pobijanu presudu ispituje u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja zbog kojeg je podnesena sukladno odredbi čl. 391.st.3. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.).
11. Nadalje, revizija je dopuštena zbog razvoja prava kroz sudsku praksu, pa ovaj sud nema izbora nego na pitanje dati odgovor i izraziti pravno shvaćanje koje će time i etablirati sudsku praksu glede pravne i činjenične situacije koja proizlazi iz postavljenog pitanja, makar ona ne korespondira sa stanjem spisa i podacima koje spis sadržava.
12. Odredbom čl. 103. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst- dalje ZV) propisano je:
„(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.“.
13. Dakle iz odredbe čl. 103. st.5. jasno proizlazi da linija međe predstavlja liniju razgraničenja prava vlasništva i liniju razgraničenja vršenja vlasničkih prava, između susjednih nekretnina , pa tako pravo vlasništva i ovlasti koje iz tog prava proizlaze prestaju nakon linije međe prema susjednoj nekretnini koja je u vlasništvu druge osobe.
14. Analizom pitanja zbog kojeg je dopuštena revizija može se zaključiti da ono zadire i u pitanje tereta dokazivanja linije međe i time razgraničenja vlasništva između susjednih nekretnina.
15. S obzirom na izloženo i s obzirom na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena ovaj sud izražava pravno shvaćanje kako slijedi:
U vlasničkoj parnici u kojoj je sporan dio zemljišta između susjedno ležećih nekretnina stranaka, činjenica pokazivanja i priznavanja međe od strane tuženika u dijelu u kojem je međa nesporna, ima značaj važne i nesporne činjenice o stanju posjeda tog dijela nekretnine od strane tužitelja , ali za pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću u parničnom postupku moraju se ispuniti i druge pretpostavke propisane ZV-om za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. i 160. ZV-a.
16.Spor oko međe rješava se u pravilu u izvanparničnom postupku uređenja međe , a tek potom eventualno u parničnom postupku radi utvrđivanja jačeg prava, ako je u postupku uređenja međe utvrđeno postojanje sporne površine omeđene linijom međe koju je utvrdio sud i linije za koju jedna od stranaka tvrdi da predstavlja granicu ostvarivanja vlasničkih prava.
17. Iz svih gore navedenih razloga odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 391.st.5. ZPP-a .
Zagreb, 13. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća
mr.sc. Dražen Jakovina, v.r.
