Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 76 Gž-718/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda: Darije Horvat, kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća suca i sutkinje izvjestiteljice te Josipa Grubišića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vladimiru Brkiću, odvjetniku u Karlovcu, protiv I. tuženice OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženice MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tuženika ĐDČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, radi činidbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, posl. br. P-524/2022-6 od 20. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 12. ožujka 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba I, II. i III. tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, posl. br. P-524/2022-6 od 20. prosinca 2023. u pobijanoj točki I. i u točki II. izreke do iznosa od 1.305,56 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

II. Preinačava se ista presuda u toč. II. izreke u preostalom dijelu za iznos od 396,77 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i sudi:

Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka za iznos od 396,77 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška sastava žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Nalaže se 1. tuženoj OD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj MD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženiku ODČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da na svoj trošak poruše stablo smreke zasađeno na njihovim nekretninama označenim kao kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] [adresa], na udaljenosti od jedan metar od međe sa nekretninama tužitelja ĐD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] označenim kao kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] [adresa], i to stablo prsnog promjera od 33 cm mjerenog na visini od 1,30 m od tla, starosti 30-40 godina, čije grane prelaze u zračni prostor nekretnine tužitelja u dužini od oko 3,0 m, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se 1. tuženoj OD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj MD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženiku ODČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] solidarno naknaditi tuženiku ĐD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu 1.702,33 eura / 12.826,21 kuna1 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude 20. prosinca 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana."

2. Citiranu presudu žalbom pobijaju tuženici iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 , 25/13 i 28/13,70/19,80/22 u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači, podredno istu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Nije ostvaren istaknuti žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koji u žalbi upiru tuženici ukazujući na proturječnost datog obrazloženja i utvrđenih činjenica, budući da je odlučujući o žalbi utvrđeno da je izreka pobijane presude jasna i neproturječna, kako sama sebi tako i razlozima iznesenima u obrazloženju, te da su dati razlozi valjani i dostatni, a istovremeno ne postoji proturječnost između iznesenih razloga i sadržaja samih dokaza izvedenih u postupku.

5. Također su neosnovani istaknuti žalbeni navodi kojima tuženici upiru na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u pogledu činjenica i okolnosti iz čl. 1047. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje: ZOO), na kojoj odredbi materijalnog prava je prvostupanjski sud utemeljio svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja.

6. Naime, kako iz danog obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud na temelju pravilno i potpuno provedenog dokaznog postupka, pravilnom ocjenom dokaza u smislu čl. 8. ZPP-a utvrdio:

- da je tužitelj podnio tužbu kojom traži da tuženici poruše dva stabla smreke,

- da su tijekom ovog postupka tuženici porušili jedno stablo smreke i da je ostalo jedno stablo smreke koje je predmet postupka,

- da se radi o stablu smreke za koje je u nalazu i mišljenju šumarskog vještaka u predmetu osiguranja dokaza br. R1-68/2019 vještak utvrdio da je stablo smreke zasađeno na jedan metar od međe sa kč. br. [katastarska čestica], da se radi o stablu prsnog promjera (promjer mjeren na visini 1,30 m od tla), 33 cm, starosti 30 - 40 godina, da dio grana prelazi u zračni prostor katastarske čestice u posjedu predlagatelja u dužini oko 3,0 m, da je na površini tla vidljivo korijenje koje također prelazi na česticu u posjedu predlagatelja (prilog - slike 3 i 4),

- da je i među strankama nesporno, a što sud utvrđuje temeljem njihovih iskaza, da i krošnja i korijenje smreke prelaze u prostor nekretnine tužitelja,

- da je tužitelj djelomično uklonio korijenje smreke sa svoje parcele, ali da nije orezivao grane,

- da se na tom dijelu nalazi suhozid koji je i vidljiv na fotografijama i kojeg potkopava korijenje smreke koje se proteže i dalje na parcelu tužitelja,

- da je šumarski vještak u predmetu br. R1-68/2019 dao mišljenje da stabla smreke treba ukloniti (posjeći) jer krošnjom i korijenjem prelaze na parcelu predlagatelja, a na primjedbu predlagatelja i pojasnio (list 46 spisa br. R1-68/2019) da je za stabla crnogorice (smreke) karakteristično da se nakon sječe ne obnavljaju iz panja (nemaju izbojnu moć) te im panjevi kao i korijenje brzo propadaju. Budući da predlagatelj planira na međi postaviti zid (betonske temelje za ogradu) prilikom izrade rova za temelje odstranit će se i dio korijenja koje prelazi na posjed predlagatelja. Korijenje smreke bilo bi problem samo u slučaju kad se stablo smreke ne bi odstranilo. Dijelovi korijenja, kao organska tvar, koji prelazi na česticu predlagatelja, razgradit će se i neće biti štete za tlo kao ni za budući zid,

- da je iz dokumentacije koja prileži na listovima 34 - 49 spisa tužitelj ĐD dokazao da se njegova kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] [adresa] nalazi unutar granica građevinskog područja te da isti u budućnosti ima namjeru građenja potpornih i ogradnih zidova na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] [adresa],

- da do zaključenja glavne rasprave tuženici nisu dokazali, a nisu niti tvrdili da bi odrezali stablo smreke na način kako navodi šumarski vještak skraćivanjem samog stabla za tri metra vrha stabla tzv. "prevršiti stablo",

- da je na izričit upit tužitelja - ako bi on odrezao žile korijenja koje prelaze na njegovu česticu, da li bi stabla smreke postala opasna i da li bi se mogla srušiti zbog toga, vještak odgovorio da bi se prerezivanjem žila korijena stabala smreke smanjila stabilnost stabla i bila bi veća mogućnost da se dotično stablo izvrne prilikom puhanja jakog vjetra te da je zato i naveo da je stablima potrebno reducirati dio vršnog dijela stabla da bi ista bila stabilnija,

te je osnovano zaključio da su ispunjene pretpostavke za primjenu čl. 1047. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, koji propisuju da svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama i da će sud na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.

7. Dakle, ukazuje se pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da i grane i korijenje smreke posađene na parceli tuženika, na udaljenosti od 1 m od međe s nekretninom tužitelja, prelaze na parcelu tužitelja. Također da u trenutku podnošenja tužbe niti do zaključenja glavne rasprave tuženici nisu reducirali dio vršnog dijela stabla za 3 metra kako bi bilo stabilnije, a da je tužitelj koristeći se samopomoći djelomično uklonio žile korijenja smreke na svojoj parceli, može se s dovoljnom izvjesnošću zaključiti da je takvo stablo izvor opasnosti od kojeg tužitelju prijeti znatnija šteta s obzirom da parcela tužitelja predstavlja građevinsku česticu s postojećim pomoćnim i stambenim objektom. Kako izvor opasnosti dolazi s parcele tuženika, to su isti u obvezi ga otkloniti, u konkretnom slučaju - posjeći stablo smreke.

8. U tom smislu ukazuju se neosnovanima žalbeni navodi kako tužitelj nije dokazao da predmetno stablo predstavlja izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija šteta.

9. Žalbeni navodi o tome kako je odluka o troškovima postupka nepravilna budući da su tužitelju priznati troškovi postupka osiguranja dokaza u iznosu od 250,00 eura, a taj trošak nije nastao u odnosu na tužitelja budući da isti nije bio predlagatelj, već u odnosu na ŠD, tadašnjeg vlasnika nekretnine, valjalo je prihvatiti kao osnovan jer da tužitelj nije u postupku dokazao da bi stupio u pravni položaj prednika u odnosu na navedene troškove postupka osiguranja dokaza, zbog čega je pobijana odluka o trošku preinačena kao u izreci, odnosno tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, a za iznos od 317,42 eura, što s pripadajućim PDV-om iznosi 396,77 eura.

10. Odluka o trošku preinačena je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

11. Slijedom iznesenog valjalo je odbiti sve žalbene navode tuženika kao neosnovane i potvrditi pobijanu presudu u preostalom dijelu temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a kao u izreci.

12. Tuženicima ne pripada pravo na naknadu troška sastava žalbe budući da sa žalbom u pogledu odluke o glavnoj stvari nisu uspjeli u cijelosti (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 12. ožujka 2024.

Predsjednica vijeća:

Darija Horvat