Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž-4924/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej i člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja T. B. iz O., OIB…, kojeg zastupa punomoćnik S. V., odvjetnik u O., protiv tuženika K. b. centra O., O., OIB…, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-71/2018-52 od 3. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 12. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-71/2018-52 od 3. studenoga 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka, odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odbijen tužbeni zahtjev koji glasi:

„I/ Nalaže se tuženiku K. b. c. O. iz O., OIB…, isplatiti tužitelju T. B. iz O., OIB…, na ime neimovinske štete iznos od 29.862,63 eura/ 225.000,00 kuna (slovima: dvadesetdevettisućaosamstošezdesetdvaeuraišezdesettricenta/dvjestodva desetpettisućakuna) zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 7. kolovoza 2017., pa sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku K. b. c. O. iz O., OIB…, isplatiti tužitelju T. B. iz O., OIB…, na ime imovinske štete iznos od 8.551,61 euro/64.432,08 kuna2 (slovima:osamtisućapetstopedesetjedaneuroišezdesetjedancent/šezdesetčetiritisuće četiristotridesetdvijestotineiosamlipa) zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 8. kolovoza 2017., pa sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III/ Nalaže se tuženiku K. b. c. O. iz O., OIB…, naknaditi tužitelju T. B. iz O., OIB…, parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana donošenja presude pa sve do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, sve u roku od 15 dana.“,

kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) te predlaže ukinuti pobijanu presudu, uz dosudu troška sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode i predlaže žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete zbog smrti bliske osobe – njegove majke I. B. koja je bolovala od adenokarcinoma pluća te je preminula 6. kolovoza 2017., a tužitelj tvrdi da su djelatnici tuženika počinili niz propusta i pogrešaka, odnosno liječenje majke tužitelja vršili su nesavjesno i protivno pravilima struke, čime se doprinijeli pogoršanju njenog zdravstvenog stanja i u konačnici ubrzali njezinu smrt, odnosno njezinu šansu za petogodišnjim preživljavanjem nakon operacije sveli na nulu pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu od 29.862,63 eura/ 225.000,00 kuna te imovinske štete u iznosu od 8.551,61 eura/ kuna.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a i u svezi s odredbama čl. 117. st. 1.-3. ZID ZPP/19, ovaj sud drugog stupnja je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer su izostali razlozi o određenim odlučnim činjenicama ili su isti nejasni.

7. Tako je sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude naveo da je proveo dokaze uvidom u: „izvadak iz Matice umrlih za I. B.; otpusno pismo Zavoda za onkologiju od 6. kolovoza 2017.; Potvrdu o smrti KBC-a O. od 7. kolovoza 2017.; medicinsku dokumentaciju; račune za kupovinu grobnice, trošak sahrane, graviranja spomenika, karmina, posljednjeg pozdrava te ostavinskog postupka; odštetni zahtjev od 4. prosinca 2017., uz preslik povratnice od 5. prosinca 2017.; policu osiguranja C. o. d.d. broj 099021002067, za period od 1. siječnja 2014., do 31. prosinca 2014.; očitovanje Klinike za kirurgiju KBC-a O. u vezi osnovanosti odštetnog zahtjeva Tomislava Bogdana u predmetu pok. I. B., od 11. prosinca 2017.; očitovanje Zavoda za onkologiju u svezi osnovanosti odštetnog zahtjeva T. B. u predmetu pok. I. B., od 19. veljače 2018.; Odluku Povjerenstva za unutarnji nadzor KBC-a O. od 13. ožujka 2018.; Odgovor na zahtjev za naknadom štete od 21. ožujka 2018.; sudsku praksu; proveo vještačenje po Medicinskom fakultetu u S., Povjerenstva za sudbena mišljenja, i izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka od 20. lipnja 2023.; I. C.:

Odgovornost liječnika za štetu, O., Z., 2009.; Nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta u S., od 14. studenog 2019., po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u predmetu broj K-DO-226/2018.“

8. Međutim, niti jedan od dokaza koje je naveo, osim nalaza i mišljenja vještaka Medicinskog fakulteta u S. od 7. srpnja 2023., sud prvog stupnja nije ocijenio.

9. U obrazloženju pobijane presude je navedeno da iz nalaza i mišljenja „stalnog sudskog vještaka Medicinskog fakulteta u S., Povjerenstva za sudbena mišljenja od 7. srpnja 2023.“, a nakon uvida u predmetni spis i medicinsku dokumentaciju KBC-a O., proizlazi:

- da je (sada pok.) I. B. dana 31. listopada 2013. operirala zloćudnu novotvorinu lijeve potkoljenice (površinsko šireći melanom stupnja Clark III, Breslow II); da je potom planirana dodatna reekscizija ožiljka uz biopsiju sentinel čvorova (limfnih čvorova stražara) lijeve prepone, zbog čega je hospitalizirana na odjelu Plastične kirurgije u razdoblju od 17. do 30. prosinca 2013., a predviđeno je učinjeno dana 18. prosinca 2013., u općoj anesteziji;

- da je prilikom prije-operacijske obrade na RTG snimci pluća uočena suspektna promjena te sugerirana MSCT Pretraga, sa preporukom transtorakalne biopsije od strane interventnog radiologa. MSCT Pretragom, urađenom 16. prosinca 2013.; verificirana je ekspanzivna promjena gornjeg lijevog režnja pluća; žarišna promjena lijeve nadbubrežne žlijezde okarakterizirana je adenomom, a žarišna promjena desnog bubrega – angiolimfomom ili cistom,

- da je tijekom hospitalizacije napravljena citološka punkcija promjene na plućima, pod kontrolom MSCT-a, međutim o istome nema podataka u medicinskoj dokumentaciji koja je uložena u spis, već postoji samo navod tužitelja;

- da je sada pok. Irena Bogdan liječena na Klinici za kirurgiju od 13. siječnja do 29. siječnja 2014. kada je 21. siječnja 2014. urađen kirurški zahvat atipične resekcije lijevog gornjeg plućnog režnja, a bolesnica je otpuštena bez komplikacija;

- da je dana 30. siječnja 2014. priložen PHD nalaz koji potvrđuje da je riječ o primarnom plućnom tumoru i to adenokarcinomu visokog stupnja maligniteta s vrlo lošom prognozom, a plućni parenhim je bio urednih resekcijskih rubova, radi čega je bolesnica 3. veljače 2014. upućena onkologu te Onkološki konzilij odlučuje provesti adjuvantnu terapiju po gemcitabim cisplatin protokolu;

- da kontrolni MSCT prsišta od 10. prosinca 2015. pokazuje presadnice u oba pluća, provedena je kemoterapija, a u travnju 2016. je otkrivena presadnica u području lijeve nadbubrežne žlijezde, ordinirana je ponovno kemoterapija;

- da je dana 3. svibnja 2017. i 13. svibnja 2017. učinjen CT mozga, koji opisuje brojne meta promjene obostrano u hemisferama velikog mozga, te je provedena palijativna radioterapija neurokranija; da se na Zavod za onkologiju prima pacijentica 4. kolovoza 2017. radi pokušaja daljnjeg palijativnog liječenja, ali smrtni ishod nastupa 6. kolovoza 2017.;

- da je u potvrdi o smrti kao neposredni uzrok smrti navedena obostrana upala pluća, a kao osnovni uzrok smrti adenokarcinom lijevog pluća, dok je u obdukcijskom zapisniku kao neposredni uzrok smrti navedena diseminirana intravaskularna koagulacija;

- da je kod sada pok. I. B. dijagnosticiran prvi stadij (1A) ne-mikrocelularnog karcinoma pluća (NSCLC) te se po MSCT nalazu radilo se o perifernom tumoru pluća veličine 2,6 x 2 cm, bez radiološke potvrde o širenju tumora u regionalne limfne čvorove;

- da se ovaj tip tumora u prvom stadiju liječi kirurški; da kirurški zahvat može biti lobektomija uz ekstirpaciju regionalnih limfnih čvorova (N1 hilarnih i peribronhalnih i medijastinalnih); drugi tip operacije je segmentektomija uz skidanje N1 limfnih čvorova, a treći tip operacije je atipična resekcija (klinasta resekcija) tumora koja je i učinjena kod sada pok. I. B.;

- da se danas primjenjuju sve tri vrste operacija; da je lobektomija zlatni standard i pruža šansu dužeg preživljavanja, a očekivano petogodišnje preživljavanje je u 75% bolesnika, dok je petogodišnje preživljavanje operiranih atipičnom resekcijom kod 60% bolesnika; sustavni pregledi i meta analize provedene u zadnjem desetljeću pokazuju da ne postoje statistički značajne razlike u preživljavanju bolesnika liječenih ovim dvjema metodama; da je uvriježeni stav da bi se tumori manji od 2 cm mogli liječiti samo sublobarnim resekcijama, oni iznad 3 cm isključivo lobektomijom, dok je za tumore veličine između 2 i 3 cm potrebno sačekati dovršetak multicentričnih stadija;

- da se odluka o tipu operacije donosi prije operacije na temelju procjene komorbiditeta i plućne funkcije, međutim, i u samom tijeku operacije operater i anesteziolog mogu donijeti odluku o poštednoj atipičnoj resekciji ukoliko tijekom operacije nastupe komplikacije u smislu respiracijske insuficijencije koja ponekad može nastati i pri preoperativno funkcionalno dobrim plućima;

- da u otpusnom pismu nema zapisa o tijeku operacije i uvida u operacijski nalaz, kao ni prije operacijske parametre plućne funkcije (spirometrija); da u pravilu, ukoliko stanje bolesnika dozvoljava pri atipičnoj resekciji plućnih tumora, radi se brza citološka analiza uzorka (ekstempore) te ukoliko se radi o primarnom tumoru, operacija se proširuje na lobektomiju ili segmentektomiju uz ekstirpaciju regionalnih limfnih čvorova, a u slučaju da je proširena operacija tada propuštena, ista se naknadno izvodi (reoperacija – lobektomija);

- da u konkretnom slučaju lex tempore analiza nije učinjena, međutim potrebno je reći da je kod ove analize nerijetko teško razlikovati primarnu od metastatske bolesti, a sama ima najveću vrijednost u diferenciranju benigne od maligne bolesti; da se u slučaju nejasnog nalaza analize zahvat završava, a potom se po dobivanju definitivnog nalaza patologa, s dokazom o primarnom plućnom malignomu, planira daljnje liječenje (kompletirajuća lobektomija sukladno stanju bolesnika),

- da u nalazima onkologa vještaci ne nalaze da je igdje izrijekom od kirurga zatražena kompletirajuća lobektomija u sada pok. Irene Bogdan;

- da je uzevši u obzir veličinu tumora, koja je ispod granične indikacije, onkološki konzilij odredio primjenu adjuvantne terapije po protokolu, a što je vrlo smisleno obzirom na izostanak „N staginga“, tj. analize drenažnih limfnih čvorova. Drugim riječima, onkološki tim je donio odluku da se provede i adjuvantna kemoterapija što ukazuje na to da je bio svjestan insuficijentnosti operacije tj. da je status regionalnih limfnih čvorova ostao nejasan; onkološki tim je indicirao kemoterapiju koja se inače daje bolesnicima s pozitivnim limfnim čvorovima (metastatski promijenjenima) te su ovim pristupom hipotetski šanse dužeg preživljenja kod bolesnice povećane,

- da vještaci naglašavaju kako je u sada pok. Irene Bogdan dijagnosticiran vrlo agresivni malignom pluća i teško je dovesti u vezu razliku u preživljavanju s opsegom kirurškog zahvata; da čak i kod nedostatnog kirurškog zahvata s nesigurnim operacijskim rubovima, a što nije u slučaju bolesnice I. B., povećan je rizik ponovne pojavnosti tumora (recidiva), ali se ne dovodi ultimativno u svezu s metastatskim širenjem bolesti,

- da je u navedenim okolnostima upitno koliko bi kirurški zahvat lobektomije uopće utjecao na preživljenje, a isto tako na kvalitetu preostalog života,

- da iz zaključka Povjerenstva za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta u S. slijedi da u liječenju sada pok. I. B. nije napravljena liječnička pogreška, odnosno da je ono provedeno po pravilima struke; da vještaci ne utvrđuju postojanje očito nepodobnog načina liječenja ili propusta koji bi bili u uzročno-posljedičnoj izravnoj vezi sa smrću sada pok. I. B.; da također vještaci navode kako je medicinska dokumentacija koja prileži spisu nepotpuna (ponegdje i nejasna, pa čak i kontradiktorna, primjerice obdukcijski zapisnik u odnosu na potvrdu o smrti); da u otpusnom pismu nije naveden opis operacije, niti se isti nalazi u bolničkoj dokumentaciji, a upravo se iz opisa operacije može zaključiti temeljem čega se donosi odluka o tipu operacije ili odluka o reoperaciji; da je insuficijentna medicinska dokumentacija i u odnosu na procjenu statusa bolesnice i njene plućne funkcije u procjeni mogućnosti ponovnog operativnog zahvata – lobektomije, a ukoliko je kod bolesnice bila moguća reoperacija s lobektomijom hipotetski bi njeno preživljavanje bilo duže.

10. Prvostupanjski sud je također u obrazloženju pobijane odluke naveo kako je tužitelj, očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka, u podnesku od 27. rujna 2023. naveo da su nalaz i mišljenje vještaka Medicinskog fakulteta u S., proturječni i u dijelovima nejasni, budući da se u prvom odlomku Zaključka navodi kako nije bilo propusta u liječenju, da bi se u sljedećem odlomku naglasilo kako je dokumentacija bila nepotpuna, nejasna, kontradiktorna, a ona upravo bitna tj. krucijalna za vještačenje je nedostajala te je tužitelj detaljno ukazao na proturječnosti i nejasnoće. No, navedene prigovore prvostupanjski sud nije dostavio na očitovanje vještacima te ih nije prihvatio.

11. Sud prvog stupnja smatra da u liječenju sada pok. I. B. nije napravljena liječnička pogreška te da je isto provedeno po pravilima struke, budući da vještačenjem nije utvrđeno postojanje očito nepodobnog načina liječenja ili propusta koji bi bili u uzročno-posljedičnoj vezi sa smrću sada pok. I. B., bez obzira na nedostatnu medicinsku dokumentaciju i kontradiktornost obdukcijskog zapisnika i potvrde o smrti, a tužitelj nije zatražio dopunu nalaza i mišljenja vještaka, niti da sud obveže tuženika na dostavu preostale nepriležeće dokumentacije, niti je tražio očitovanje vještaka, niti postavio konkretno pitanje vještacima na koje bi se isti mogli očitovati, niti predložio da se vještaci pozovu na ročište radi očitovanja i odgovora na eventualno postavljena pitanja, a primjedbe na nalaz je dostavio osam dana prije ročišta i to podneskom od 28. rujna 2023., dok je nalaz i mišljenje vještaka zaprimio 24. srpnja 2023., iz kojeg razloga vještaci nisu pozvani na ročište, budući se tužitelj na nalaz i mišljenje vještaka nije očitovao u primjerenom roku.

12. Osnovano žalitelj ističe da je prvostupanjski sud propustio dostaviti vještacima na očitovanje tužiteljeve prigovore na nalaz i mišljenje vještaka čime sadržajno ukazuje na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a jer mu je na taj način onemogućeno raspravljanje.

13. Naime, kad stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka propust suda da pozove vještaka da svoj nalaz i mišljenje da i usmeno na raspravi ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a koja bi bila ili mogla biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke. Međutim, stranci je onemogućeno raspravljanje pred sudom kada njeni prigovori na nalaz i mišljenje vještaka nisu dostavljeni vještaku niti je on po njima saslušan na glavnoj raspravi (tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev 1390/2014-2 od 20. svibnja 2020.).

14. Dakle, kada prvostupanjski sud propusti pozvati vještaka na glavnu raspravu te ga saslušati u pogledu iznesenih konkretnih prigovora na nalaz i mišljenje, tužitelj je onemogućen u raspravljanju. To stoga što vještak svoj nalaz i mišljenje daje usmeno na raspravi, a može ga dati i u pisanom obliku prije rasprave, dakle pisano i usmeno na raspravi, ali ne i samo pisano (čl. 260. st. 1. ZPP-a). Stranka (ovdje tužitelj) je onemogućena u raspravljanju kad vještak nije saslušan na glavnoj raspravi. Svrha usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka jest da se time omogući strankama da se postavljanjem pitanja vještaku razjasne prigovori i primjedbe na vještakov nalaz i mišljenje, a što tužitelju u ovom slučaju nije omogućeno (tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev 3019/2016 od 1. listopada 2019., Rev-660/2016 od 3. rujna 2019. i Rev-381/2022 od 7. rujna 2022.)

15. Pritom okolnost da tužitelj nije izričito predložio da se vještacima dostave prigovori na nalaz i mišljenje radi očitovanja i usmeno saslušaju na ročištu nije od utjecaja na ocjenu postojanja bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a (jednako proizlazi iz odluke Rev 3019/2016 od 1. listopada 2019.)

16. Nadalje, osnovano tužitelj ističe da je prvostupanjski sud propustio donijeti odluku o zahtjevu za izuzeće Medicinskog fakulteta u Z. od 6. veljače 2019. (list 131 spisa), dok je u odnosu na tužiteljev zahtjev za izuzeće vještaka dr. D. K. i dr. M. D.-G. propustio iznijeti razloge zbog kojih je na ročištu održanom dana 6. listopada 2023. (list 216-219 spisa) donio rješenje da se odbija tužiteljev prijedlog za izuzeće vještaka Medicinskog fakulteta u S. (bez navođenja imena konkretnih vještaka čije izuzeće je tužitelj predložio).

17. Prema odredbi čl. 74. st. 5. ZPP-a, u svezi s čl. 254. st. 1. i 4. ZPP-a, protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće prihvaća nije dopuštena žalba, a protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba.

18. Dakle, u situaciji kada nije dopuštena posebna žalba protiv rješenja, to rješenje se može pobijati u žalbi protiv meritorne odluke, a da bi sud mogao odlučiti o osnovanosti žalbe protiv odluke o odbijanju prijedloga za izuzeće, prvostupanjski sud mora iznijeti razloge zbog kojih je odbio taj prijedlog, a kako bi se u drugostupanjskom postupku mogla ispitati pravilnost i zakonitost takvog rješenja. No, prvostupanjski sud nije iznio niti jedan jedini razlog zbog kojeg je odbio zahtjev za izuzeće vještaka dr. D. K. i dr. M. D.-G..

19. Ovdje treba dodati da prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu štete zbog liječničke pogreške, tužitelj mora dokazati da pogoršanje zdravlja ili smrt bliske osobe nije posljedica prirodnog, sudbinskog tijeka bolesti, nego liječničke pogreške. Pritom uzročnost mora biti odgovarajuća, što znači da je uzrok štete samo onaj koji prema redovitom tijeku stvari može dovesti do nastale posljedice. Drugim riječima, u našem pravnom sustavu primjenjuje se teorija adekvatne uzročnosti prema kojoj liječnička pogreška mora biti adekvatna nastaloj šteti, odnosno radnja ili propust mora biti objektivno prikladna da prouzroči štetu za koju se zahtijeva naknada, tj. da je tipična za određenu štetu. To znači da "liječnička greška" mora biti uzrok štete koja je nastupila, odnosno potrebno je dokazati da primjena neke druge metode liječenja (ili upotrebe nekog drugog lijeka ili drugačijeg načina provedbe operativnog zahvata i sl.) ne bi dovela do nastupanja štete.

20. S obzirom da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 .st. 2. t. 6. i t. 11. ZPP-a, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu.

21. U ponovnom suđenju će sud prvog stupnja odlučiti o tužiteljevom prijedlogu za izuzeće vještaka dr. D. K. i dr. M. D.-G. s Medicinskog fakulteta u S. pa će ovisno o toj odluci pozvati vještake s Medicinskog fakulteta u S. na očitovanje na tužiteljeve prigovore ili odrediti vještačenje po drugim vještacima ili ustanovi (Medicinskom fakultetu u Z.), s time da vještaci trebaju ocijeniti je li postupak liječnika bio u skladu s medicinskim standardom te ako utvrde da nije bio, potrebno je ocijeniti je li to odstupanje od medicinskog standarda uzrokovalo oštećenje zdravlja pacijenta pok. I. B. i njezinu smrt ili bi do štete (smrtnog ishoda) došlo i u slučaju da je postupak liječnika proveden po medicinskom standardu, kao i kolika bi bila mogućnost preživljenja pok. I. B. kod dijagnoze koju je imala i koliki je očekivani životni vijek pacijenata s takvom dijagnozom, zatim provesti dokaz saslušanjem tužitelja (na okolnost liječenja i informiranosti pok. I. B. od strane djelatnika tuženika o metodama liječenja i očekivanom ishodu, kao i o činjenici je li pok. I. B., za koju tvrdi da nije imala niti jedan svoj zub, imala zubnu protezu), a nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, dajući za sva utvrđenja jasne i valjano obrazložene razloge te ocjenu svih provedenih dokaza.

Temeljem čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu 12. ožujka 2023.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac, v.r.