Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 17 Gž-358/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice D. S. iz M., V. B., OIB:… i II. tužitelja R. B. R. S. iz M., V. B., OIB:…, oboje zastupani po punomoćniku R. B., odvjetniku u Z., protiv tuženice F. C. iz Š., OIB:…, radi naknade štete, odlučujući o žalbi I. tužiteljice i II. tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-35/2019 od 26. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 12. ožujka 2024.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-35/2019 od 26. srpnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

III. Naređuje se da se novi prethodni postupak i nova glavna rasprava održe pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev I. tužiteljice i II. tužitelja za isplatom iznosa od 80.000,00 kn s osnove naknade imovinske štete sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe do isplate (točka I. izreke), kao i zahtjev I. tužiteljice i II. tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka (točka II. izreke).

2. Protiv presude žalbu su podnijeli I. tužiteljica i II. tužitelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP), te predlažu pobijanu presudu preinačiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete. Tužitelji naime, u postupku činjenično tvrde da im je tuženica zajedno sa njezinim bratom promjenom brave zapriječila pristup na ravni krov-terasu uslijed čega je tužiteljima prouzročena imovinska šteta u iznosu od 20.000,00 kn s osnove oštećenja na stanu, te u iznosu od 60.000,00 kn s osnove izgubljene koristi zbog nemogućnosti iznajmljivanja stana turistima tijekom turističke sezone 2017. i 2018. godine.

5. Sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev s obrazloženjem da za eventualnu štetu tužiteljima mogu biti odgovorni jedino svi suvlasnici nekretnine koji su razmjerno svojim suvlasničkim omjerima dužni snositi troškove za poboljšanje i održavanje nekretnine, pa kako je prema stavu suda prvog stupnja štetu moguće namiriti iz sredstava zajedničke pričuve, to je sud prvog stupnja zbog promašene pasivne legitimacije tužbeni zahtjev tužitelja odbio.

6. Međutim, pravna shvaćanja suda prvog stupnja su u potpunosti pogrešna, a pobijana presuda je nerazumljiva, nejasna i proturječna zbog čega ista ima nedostataka uslijed kojih se ista ne može ispitati obzirom da u istoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Stoga je u konkretnom slučaju, počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju sadržajno u žalbi ističu tužitelji.

7. Naime, predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete koju je tužiteljima, prema njihovim činjeničnim tvrdnjama, prouzročila tuženica zaprječivanjem pristupa na ravni krov-terasu zajedničke zgrade.

8. S obzirom da je predmet spora zahtjev za naknadom štete, to je u postupku bilo potrebno utvrditi da li su ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu a to su štetna radnja, štetnik, šteta, protupravnost i uzročna veza. Potpuno je pogrešno pravno shvaćanje suda prvog stupnja da su za eventualnu štetu koja je prouzročeni tužiteljima odgovorni svi suvlasnici zgrade i da su tužitelji tužili pogrešnu osobu odnosno da su promašili pasivnu legitimaciju. Naime, ako je tužiteljima doista tuženica protupravnom radnjom (onemogućavanjem pristupa na ravni krov-terasu) prouzročila štetu na stanu potpuno je nejasno zašto bi takvo protupravno postupanje, ako se isto utvrdi u postupku, trebalo ići na teret ostalih suvlasnika zgrade koji s takvim postupanjem tuženice možda nemaju nikakve veze. Još je manje jasno zašto bi se šteta koja je uzrokovana zbog takvog protupravnog postupanja jedne osobe, pa makar se radilo i o suvlasniku zgrade, trebala namirivati iz zajedničke pričuve koju plaćaju svi suvlasnici. Pritom sud prvog stupnja u presudi navodi da su tužitelji podnošenjem tužbe protiv tuženice promašili pasivnu legitimaciju. Međutim, gubi iz vida da čak i ako bi se i prihvatilo takvo u cijelosti pogrešno shvaćanje, da bi tada tuženica kao jedna od suvlasnica bila barem djelomično pasivno legitimirana, pa da bi u takvom slučaju tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženicu bio barem djelomično neosnovan.

9. Dakle zbog pogrešnog pravnog pristupa sud prvog stupnja, nije utvrđivao odlučne činjenice o kojima ovisi tuženičina odgovornost za štetu tako da je u postupku ostvaren i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Također, odbijanjem dokaznih prijedloga tužitelja koji se odnose na utvrđivanje postojanja tuženičine odgovornosti za štetu i utvrđivanja odlučnih činjenica u postupku, sud prvog stupnja je počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP na koju također osnovano u žalbi ističu tužitelji.

10. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP, presudu suda prvog stupnja ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Imajući u vidu da je djelomično do bitnih povreda odredaba parničnog postupka došlo u tijeku prethodnog postupka, to je temeljem odredbe čl. 377. st. 1. ZPP, odlučeno da se predmet vraća sudu prvog stupnja u stadij prethodnog postupka, a kako bi sud provođenjem novog prethodnog postupka mogao otkloniti bitne povrede na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem.

11. S obzirom da obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka.

12. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

13. Imajući u vidu prirodu bitnih povreda odredaba parničnog postupka koje je počinio sud prvog stupnja, temeljem čl. 371. ZPP naređeno je da se novi prethodni postupak i glavna rasprava održe pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će provesti novi prethodni postupak i glavnu raspravu i otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem, te će izvođenjem dokaza koji su u postupku predloženi utvrditi odlučne činjenice o kojima ovisi postojanje tuženičine odgovornosti za štetu i osnovanost tužbenog zahtjeva. Nakon toga moći će donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. ožujka 2024.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj,

v.r.