P-758/2022-23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Vici Roščić, u pravnoj stvari tužiteljice

V. N., S., O.: …, protiv

tužene R. H., zastupana po O. u

S., O.: …, radi povrede upisanog knjižnog prava, nakon održane

glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2024. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice S. N., sina tužiteljice i zz tužene V. G., objavljene istog

dana,

p r e s u d i o  j e:

I.Odbija se glavni tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I.Utvrđuje se da je ništav upis na čest. zem. 4476/2, kat. čest. 58/4 i čest. zem. 4480, kat. čest. 912, ZU 10860, KO S., anagrafske oznake … S.,

na ime P. D., pod U. L.U. S., S., … te se istodobno nalaže njegovo brisanje i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog

stanja kakvo je bilo prije ništavog i protuzakonitog postupka brisanja stvarnog prava vlasništva, uz istodobni upis prava vlasništva za 1/1 (za cijelo) na čest. zem. 4476/2 Z. 1086 K. S., kat. čest. 58/4 i čest. zem. 4480, Z. 10860, K. S., kat. čest. 912, anagrafske oznake …, S., na ime V. N., O.: …, u zemljišnim knjigama za K. S., sve u roku dana.

II.Nalaže se tuženoj, naknaditi tužiteljici troškove spora."

II.Odbija se alternativni tužbeni zahtjev koji glasi:

"I.Dužna je tužena isplatiti tužiteljici iznos od 1.250,000,00 Eur, u roku 15 dana, zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, na račun tužiteljice kod OTP, swift:… iban:

…. II.Dužna je tužena naknaditi tužiteljici troškove spora u roku 15 dana, zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, na račun tužiteljice kod OB, swift:… iban: …."

III.Dužna je tužiteljica u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 900,00 EUR.

Obrazloženje

1.U tužbi se navodi kako je tužiteljica bila upisana kao vlasnica čest. zem. 4476/2 (kat čest 58/4) i čest zem. 4480 (kat čest . 912) KO S.. Na prijedlog tužene R. H. 10. 6. 2008. ODO u S. da se 10. 6. 2008. i 6. 4. 2009. upisuje kao vlasnik navedenih nekretnina, odnosno da se iste upisuju kao pomorsko dobro. Tužiteljica da se prije podnošenja tužbe obratila tuženoj u smislu odredbe čl. 186. ZPP-a, no tužena da nije pristala na mirno rješenje spora. Tužiteljica smatra kako je njeno knjižno pravo povrijeđeno budući je pravo vlasništva brisano primjenom odredbe čl. 118. st. 2. i 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s faktičnim učincima izvlaštenja, bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u kontradiktornom sudskom postupku, u kojoj bi joj bila omogućena zaštita njenih vlasničkih prava. Tužiteljica se pri tom poziva na odluku US RH kojom je ukinuta navedena odredba čl. 118. ZPDML-a. Nadalje, navodi kako je postupka brisanja prava vlasništva na području kojeg se smatra pomorskim dobrom vršen selektivno, da je tužiteljici oduzeto pravo vlasništva na navedenim česticama, dok na susjednim čest zem. 4478 (kat čest 58/3) i čest zem 4479/1 (kat čest 913) koje također ulaze u granice obuhvata pomorskog dobra vlasnička prava nisu brisana. Tužiteljica smatra da se selektivno brisanje prava vlasništva treba smatrati diskriminirajućim, neutemeljenim i neprihvatljivim. Radi navedenog, predložila je donošenje odluke, sadržaja navedenog u izreci ove presude.

2.Tužena se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe kako je pomorsko dobro određeno po samom zakonu, ne konstituira se upisom u zemljišnu knjigu, već se istim tek publicira i evidentira ta okolnost. Utvrđenje je li neka nekretnina pomorsko dobro ili ne da proizlazi iz činjenice može li se ona podvesti pod zakonsku definiciju pomorskog dobra, ovisno o njenom izgledu, položaju i funkciji a ne po tome je li nekretnina upisana kao pomorsko dobro u katastru i zemljišnoj knjizi. U konkretnom slučaju da se radi o česticama koje predstavljaju kopneni dio VB sukladno Odluci o osnivanju LUS (NN 45/97) te

Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju LUS (NN 155/98) donijete temeljem mjerodavnog Zakona o morskim lukama (NN 108/95). Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) da je propisano kako je granica lučkog područja ujedno i granica pomorskog dobra, zbog čega nije potrebno utvrđivati granicu pomorskog dobra za navedeno područje. Čak i da je tu granicu potrebno utvrđivati, odluka da ima deklaratorni a ne konstruktivni karakter. Stoga da nitko nije mogao steći pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, pa tako ni tužiteljica, jer se radi o stvarima koje su isključene iz pravnog prometa, budući su po svojoj naravi i funkciji po sili zakona bile i jesu pomorska dobra. Tužena se pritom poziva na odredbu čl. 3. i 15. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, navodeći da je temeljem istih zatražen i izvršen legitiman upis pomorskog dobra rješenjem Općinskog suda u Splitu Z-8472/08 od 28. 6. 2013. Tužiteljica da se stoga neosnovano poziva na nezakoniti upis koristeći kao osnov odredbu čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama. Prema toj odredbi do povrede knjižnog prava dolazi kad se u zemljišnu knjigu proveden neistinit i nevaljan upis tog prava, što u konkretnom slučaju nije riječ, budući je upis pomorskog dobra izvršen temeljem zakona, jer se adi o česticama koje predstavljaju pomorsko dobro. Nevaljani upis da bi bio onaj prije upisa pomorskog dobra. Za upis pomorskog dobra da su bile ispunjene materijalno pravne i procesno pravne pretpostavke zemljišno knjižnog prava, te da je taj upis istinit budući se stvarno stanje ne razlikuje od upisanog. Također, status predmetnih nekretnina kao pomorskog dobra od upisa do danas da nije prestao, odnosno da iste i danas predstavljaju pomorsko dobro po svom sadržaju. Na koncu, tužena ističe i prigovor zastare, jer je od trenutka upisa predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama kao pomorskog dobra, tj. od 28. 6. 2013. prošlo gotovo 10 godina, te je višestruko protekao rok u kojem je tužiteljica bila ovlaštena podnijeti brisovnu tužbu.

3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. 4476/2 i 4480 ZU 10860 KO S., prijepisa posjedovnog lista broj 15313 za kat čest. 58/4 i 912, zahtjeva za mirno rješenje spora tužiteljice od 8. 2. 2022., očitovanja tužene broj N-DO-61/2022 od 16. 2. 2022., prostornog prikaza predmetnih nekretnina i susjednih čestica, izvatka iz zemljišnih knjiga za čest zem. 4478, 4479/1/2, 4483 i 4487 ZU 6528 KO S., prijedloga radi upisa brisanja prava vlasništva na pomorskom dobru broj IP-DO-110/08 od 9. 6. 2008., odluke o osnivanju LUS Vlade RH od 29. 4. 1997., Odluke o izmjenama i dopunama odluke o

osnivanju LUS Vlade RH od 26. 11. 1998., rješenja O. za

imovinsko pravne poslove S. za upravne poslove O. S. broj 473/UP-I-540/72 od 28. 12. 1997., podneska predlagatelja u postupku Z-3803/09 od 6. 4. 2009., izvoda iz katastarskog plana od 26. 11. 2022. i 22. 11. 2022. za kat čest. 912 i kat čest. 58/4, izvoda iz posjedovnog lista od 22. 11. 2022. i 26. 11. 2022. za predmetne čestice, rješenja Općinskog suda u Splitu Z-8472/08 od 28. 6. 2013.

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5.U postupku je utvrđeno sljedeće:

- kako je rješenjem ovog suda Z-8472/08 na temelju prijedloga tužene od 9.

6. 2008. i 6. 4. 2009. pozivom na odredbu čl. 2. st. 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09) Odluke o osnivanju LUS od 24. 4. 1997. (NN broj 45/97 i 155/98) te

odredbe čl. 23. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama dopušten upis čest zem. 4476/2 i 4480 ZU 10860 kao pomorsko dobro pod upravljanjem LUS uz prethodno brisanje s imena tužiteljice, te je

naložena provedba odgovarajućih upisa u zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti,

- kako su čest zem. 4476/2 i 4480 ZU 10860 KO S., ukupne površine 2252 m2 upisane kao pomorsko dobro pod upravljanjem L.U. S. temeljem pravomoćnog rješenja ovog suda Z-8472/08 od 28. 6. 2013., a prethodni vlasnik za cijelo bila je upisana tužiteljica V. N.,

- kako je rješenje ovog suda Z-8472/08 tužiteljica zaprimila 4. 7. 2013. te protiv istog nije izjavila žalbu,

- kako su iste čestice posjedovnom listu 15313 upisane kao čest zem. 58/4 i 912, također ukupne površine od 2252 m2, dok je kao posjednik upisana tužiteljica V. N.,

- kako se tužiteljica 8. 2. 2022. obratila tuženiku u smislu odredbe čl. 186. a st. 8. ZPP-a radi pokušaja mirnog rješenja spora, tražeći da se na predmetnim nekretninama provede brisanje upisa pomorskog dobra i uspostava prijašnjeg zk stanja pozivom na činjenicu da je Ustavni sud RH odlukom od 4. 10. 2011. ukinuo odredbu čl. 118. st. 2. i dijelom st. 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama,

- kako je tuženik dopisom od 16. 2. 2022. obavijestio tužiteljicu kako nema elemenata za mirno rješenje spora navodeći kako je status pomorskog dobra predmetnih nekretnina stečen po sili zakona, da je riječ o nekretninama koje su zbog svog pravnog statusa isključene iz pravnog prometa, te da upis vlasništva u zemljišnu knjigu nema konstitutivni značaj, već se upisom samo publicira i evidentira ta okolnost,

- kako su okolne čestice 4478, 4479/1, 4479/2, 4483 i 4487 upisane kao vlasništvo fizičkih osoba te je rješenjem ovog suda Z-17045/2018 odbijen prijedlog tužene kojim traži upis pomorskog dobra pod upravljanjem LUS u odnosu na ove čestice,

- kako su Odlukom Vlade RH o osnivanju LUS od 29. 4. 1997. predmetne čestice, između ostalih uvrštene u lučko područje L. S. nad kojim se proteže nadležnost lučke uprave,

- kako su rješenjem O. S. S. za upravne poslove, O. za imovinsko pravne poslove broj 473/U.-I-540/72 N. od 28. 12. 1972. predmetne čestice predate u posjed poduzeću L. S. radi izgradnje otvorenog i zatvorenog skladišnog prostora s time da su tada uknjiženi vlasnici i korisnici bili G. J. i Đ. M. na jednake dijelove,

- kako je naprijed navedenim rješenjem prednika G. S. određeno da će novi korisnik nakon pravomoćnosti rješenja zatražiti kod ZK odjela Općinskog suda u Splitu upis prava korištenja tog zemljišta na svoje ime, te da će nadležni organ grada održati usmenu raspravu za sporazumno određivanje naknade za deposedirane nekretnine,

- kako je u obrazloženju prednjeg rješenja navedeno da je zaključkom SO S broj 475/150-72 od 20. 11. 1972. predmetno

zemljište dodijeljeno poduzeću Luka Split kao građevinsko zemljište.

6.U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi je li osnovan zahtjev tužiteljice kojim traži brisanje upisa pomorskog dobra i uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja pozivom na činjenicu da je US RH ukinuo odredbu čl. 118. st. 2. te dijelom odredbu st. 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

7.Prema odredbi čl. 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/16) pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan tim zakonom, dok je odredbom čl. 5. st. 2. istog zakona propisano kako se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

8.Takva nekretnina, dakle silom Zakona temeljem odredaba citiranog zakona i temeljem odredbe čl. 170. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12-dalje: ZV DSP) prelazi iz jednog pravno režima u drugi, sa za dotadašnjeg vlasnika posljedičnim provedenim potpunim izvlaštenjem.

9.Prema odredbi čl. 2. st. 4. ZPDML propisano je da granica lučkog područja ujedno predstavlja i granicu pomorskog dobra, pa stoga u situaciji kada je određeno lučko područje nije potrebno provoditi poseban postupak utvrđenja pomorskog dobra za to područje kojeg u suprotnom propisuju odredbe Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra (NN 29/05).

10.Odredbom čl. 118. ZPDML st. 1. propisano je da su pravno nevaljani upisi prava vlasništva ili kojeg drugog stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja.

11.Č. 118. st. 5. ZPDML određuje da ako se mijenjaju granice pomorskog dobra zbog promjene dokumenata prostornog uređenja, prirodnih pojava ili zbog proglašenja kopna pomorskim dobrom na taj dio pomorskog dobra primijenit će se odredbe o izvlaštenju.

12.Rješenjem US RH U-I-4445/08 i U-I-2231/09 od 4. 10. 2011. stavljena je izvan snage odredba čl. 118. st. 2. i 3. ZPDML pa se prema pravnom shvaćanju US izraženom kroz tu odluku upisanom knjižnom vlasniku ne može izravnom primjenom odredbi ZPDML brisati pravo vlasništva na nekretnini koja se proglašava pomorskim dobrom, a da mu prethodno nije omogućeno sudjelovanje u sudskom kontradiktornom postupku (ili postupku izvlaštenja) i tako omogućena zaštita njegovih prava, jer bi izravnom primjenom odredbe čl. 170. ZVDSP u svezi cit. odredbi ZPDML došlo do faktičnog učinka izvlaštenja.

13.Dakle, prema naprijed citiranim zakonskim propisima i odluci Ustavnog suda RH predlagatelj upisa mora dostaviti odluku Upravnog tijela o izvlaštenju ili sudsku odluku kojom bi bilo utvrđeno da je pravno nevaljan upis prava vlasništva na onim nekretninama koje su ušle u granice pomorskog dobra te bi takva odluka bila temelj za brisanje upisanih vlasnika iz zemljišne knjige. Stoga je u smislu citirane odluke Ustavnog suda za brisanje prava vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama tužena kao predlagatelj upisa trebala dostaviti dokaz da je protiv upisanog vlasnika provela kontradiktorni postupak u kojem je utvrđeno da njen upis ne valja.

14.Prema odredbi čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama, nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zk stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drugačije određeno.

15.Prema odredbi st. 2 istog članka brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći iz uknjiženoga, ali neistinitoga prava prednika osim: ako je nositelj knjižnog prava iz st. 1. ovog članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu, odnosno ako je nositelj knjižnog prava iz st. 1. ovog članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od 3 godine od kada je uknjižba bila zatražena.

16.Jednako propisuje i odredba čl. 123. i čl. 168. Zakona o vlasništvu. Dakle, trogodišnji zastarni rok vrijedi samo za savjesnog stjecatelja nekretnine, dok prema nesavjesnom nije vremenski ograničen (tako VSRH Rev-734/06).

17.Ovaj sud smatra kako je utemeljen prigovor zastare istaknut od strane tuženika. Naime, rješenje Z-8472/08 od 28. 6. 2013. tužiteljica je zaprimila 4. 7. 2013. i protiv istog nije izjavila žalbu, iako je isto doneseno nakon naprijed citiranih odluka US RH kojima je stavljena izvan snage odredba čl. 118. st. 2. i 3. ZPDML, te je predmetna tužba podnesena gotovo 10 godina nakon rješenja kojim je tužena upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina. Tužiteljica se stoga ne može pozivati na savjesnost, jer je mogla izjaviti pravni lijek protiv rješenja ZK suda i podnijeti brisovnu tužbu u zakonom propisanim rokovima, što nije učinila.

18.Radi naprijed navedenog odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice, a alternativno postavljeni tužbeni zahtjev kojim traži naknadu štete pozivom na odredbu čl. 220. ZPDIML, s obzirom da nije proveden postupak izvlaštenja niti je utvrđena visina naknade koja bi tužiteljici za izvlaštene nekretnine pripala, također je odbijen kao neosnovan.

19.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tuženiku je obistinjen trošak kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu 75 bodova, za pristup na ročišta od 12. 9. 2022., 16. 11. 2022., 21. 12. 2022., 1. 12. 2023., te za sastav podneska od 25. 9. 2023., sve po 75 bodova, odnosno ukupno 450 bodova, uvećano za vrijednost boda s paušalom što daje iznos od 900,00 EUR.

U Splitu, 12. ožujka 2024.

S U T K I NJ A

Vica Roščić v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-punomoćniku tužiteljice

-zz