Broj: Ppž-757/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: predsjednice vijeća Goranke Ratković te članica vijeća Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika specijalista kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog M.T., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: 47. Pp J-1942/2020 od 24. studenog 2021., na sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni M.T. je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), oslobođen od optužbe zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem prvostupanjskog suda da okrivljenik poriče počinjenje, a da na temelju dokaznog postupka nije bilo moguće nesporno utvrditi da bi okrivljenik počinio prekršaj na način kako mu je to stavljeno na teret.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da je sud izveo pogrešan zaključak, da je svjedok Ž. iskazivao u skladu s optužbom, a da je za svjedokom J. na snazi tjeralica, pa predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak u kojem će se okrivljenik kazniti.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je činjenično stanje, za sada, nepotpuno utvrđeno i da je pobijana presuda donesena preuranjeno kao i da razlozi prvostupanjskog suda za oslobađajuću odluku nisu u cijelosti prihvatljivi, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
5. Naime, okrivljeniku se stavlja na teret da je vikao na A.Ž. „pička ti materina, krvavu ti majku jebem, izađi mi više iz života“.
Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano da će se kazniti za prekršaj tko na javnom mjestu tučom, vikom, svađom ili na drugi način remeti javni red i mir, a okrivljeniku se stavlja na teret da je vikom remetio javni red i mir. Dakle, zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je vika, dok sam sadržaj riječi nije odlučan, odnosno zakonsko obilježje prekršaja moglo bi u konkretnom slučaju biti ostvareno i izvikivanjem nekih drugih riječi i izraza.
Svjedok A.Ž. navodi da ga je okrivljenik vrijeđao povišenim tonom, da je po ulasku u vozilo vikao na njega, a da se zbog proteka vremena ne može sjetiti konkretnih riječi i izraza, te na konkretno pitanje branitelja odgovara da je okrivljenik prvi put vikao na njega izvan vozila, a potom izašao iz vozila i trčao prema njemu. Dakle, sud je dokazivanje trebao usmjeriti u pravcu utvrđivanja je li na javnom mjestu došlo do vikanja od strane okrivljenika (pri čemu, naravno, dolaze u obzir i sinonimi ovih riječi). Što se tiče samog sadržaja riječi, prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, činjenični opis pročistiti i u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret.
U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud navođenjem da je okrivljenik vikao uvredljive riječi remeteći na taj način javni red i mir, ne bi istog proglasio krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret. Takva izmjena, po ocjeni ovog suda, ne bi predstavljala prekoračenje optužbe, sud okrivljenika ne bi proglasio krivim za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje je optužen, niti za više od onog za što je optužen, niti bi u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao veću količinu protupravnog ponašanja. Naime, kako je rečeno, zakonsko obilježje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret je remećenje javnog reda i mira vikom, a irelevantan je točan sadržaj riječi koje bi bile izgovorene, pa je u tom dijelu sud svakako ovlašten pročistiti, precizirati i smanjiti činjenični opis.
6. Iz navedenih razloga, osnovana je žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer cjelokupna dinamika događaja i iskazi ispitanih osoba nisu dovoljno detaljno analizirani upravo u odnosu na pitanje je li navedene prilike došlo do vikanja, te je potrebna ponovna preocjena dokaza u odnosu na tu odlučnu činjenicu
7. Stoga je trebalo pobijanu presudu ukinuti i predmet dostaviti na ponovno suđenje, u kojem će prvostupanjski sud, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, ponovno ispitati okrivljenika, ispitati kao svjedoka A.Ž., a po potrebi provesti i druge dokaze, te će ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
8. Slijedom navedenog, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 12. ožujka 2024.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
