REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1110/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Darka Milkovića, predsjednika vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Dragana Katića, Jasenke Žabčić i mr.sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice G. I., OIB … , mlljt. P. I., OIB … i S. I., OIB … , svi iz L., zastupani po punomoćniku A. Č., odvjetniku u Z., protiv tuženika Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, Z., OIB … , zastupanog po punomoćnici L. L., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu A. S. i L. L. u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1047/2022-2 od 8. prosinca 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1514/2015-97 od 25. ožujka 2022., u sjednici održanoj 30. ožujka 12. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1047/2022-2 od 8. prosinca 2022., se odbacuje.
Odbija se prijedlog tužitelja za nadoknadu troškova sastava odgovora na prijedlog tuženika.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1047/2022-2 od 8. prosinca 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1514/2015-97 od 25. ožujka 2022.
2. U prijedlogu je postavio pravna pitanja, koja glase:
"1. Je li nalaz i mišljenje vještaka nerazumljivo ukoliko isti ne odgovara na decidirano postavljena pitanja?
2. Može li se prometni vještak očitovati o kategorizaciji cesta?
3. Može li sud odlučiti o kategorizaciji ceste prije nego ovlašteno tijelo (u ovom slučaju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u odnosu na nerazvrstanu cestu) i je li dužan držati se odluka predstavničkog tijela?
4. Je li sud (drugostupanjski) u obvezi dati pravno relevantna obrazloženja u odnosu na osnovu tužbe i prvostupanjske presude ako se ista pobija žalbenim navodima odnosno koji je to obim obrazloženja koji bi bio dostatan?
5. Koja je razina obrazloženja nalaza i mišljenje vještaka dostatna da bi se odbio zahtjev za provođenjem novog vještačenja odnosno u kojim situacijama sud mora prihvatiti dokaz za provođenjem novog vještačenja?
6. Je li se odbijanjem provođenja novog vještačenja anulira načelo kontradiktornosti u slučaju nejasnog nalaza i mišljenje vještak?".
3. Predlaže da Vrhovni sud prihvati prijedlog za dopuštenje revizije i zauzme pravno shvaćanje u odnosu na navedena pravna pitanja.
4. U odnosu na navedena pravna pitanja nisu izneseni razlozi njihove važnosti nego samo tuženik iznosi svoje pravno shvaćanje, ocjenjujući pravno shvaćanje drugostupanjskog suda pogrešnim.
5. U odgovoru na prijedlog tužitelji osporavaju njegovu dopuštenost te predlažu odbaciti prijedlog, podredno odbiti, te traže trošak sastava odgovora na navedeni prijedlog.
6. Prijedlog je nedopušten.
7. Odredbom čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
8. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a, revizijski sud je utvrdio da u odnosu na postavljena pitanja nisu izneseni razlozi njihove važnosti niti predlagatelj u odnosu na ta pitanja tvrdi da postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, niti da shvaćanja nižestupanjskih sudova o tim pitanjima odstupaju od shvaćanja revizijskog suda, zbog čega bi trebalo ujednačavati sudsku praksu vezano za ta pitanja i pravilnost primjene materijalnog prava.
9. Iz navedenih razloga je u odnosu na postavljena pitanja prijedlog, kao nepotpun, nedopušten, zbog čega je o prijedlogu odlučeno na temelju čl. 389.a. st. 1. ZPP-a.
10. Tužiteljima nije dosuđen trošak sastava odgovora na prijedlog, jer je taj trošak ocijenjen nepotrebnim u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 12. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća
Darko Milković, v.r.
