Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž Ovr-64/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda, Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja Odvjetničkg društvo Jelić, Vuković & Vukšić j.t.d., OIB 99987305172, Ulica kneza Domagoja 4, Zagreb zastupanog po punomoćniku Ljubomir Vukoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika Grada Zagreba, OIB 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi odlučivanja o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3496/2023-5 od 19. siječnja 2024., 11. ožujka 2024.
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se žalba ovrhovoditelja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3496/2023-5 od 19. siječnja 2024. i spis se vraća istom sudu na ponovno odlučivanje.
II. Odluka o troškovima povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja proglašena je nedopuštenom pljenidba i prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, na račun ovrhovoditelja Odvjetničko društvo Jelić, Vuković & Vukušić j.t.d., OIB 99987305172, Ulica kneza Domagoja 4, Zagreb u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2468/2019 od 26. svibnja 2023.
2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsko rješenje na način da ovršenika u cijelosti odbije s prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao i prijedlogom za odgodom ovrhe. potražuje žalbeni trošak u iznosu od 1.250,00 eura + PDV od 312,50 eura, uvećano za sudski trošak pristojbe na žalbu i rješenje. Podredno predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsko rješenje i predmet vrati istom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Opravdano ovrhovoditelj u žalbi ističe da je pobijano rješenje nezakonito budući je donošenjem istog sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/0. , 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), u svezi sa člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14 i 73/17, dalje: OZ-a).
6. Naime, ovrhovoditelj u žalbi ukazuje na kontradiktornost pobijanog rješenja budući da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava pa samim time opravdano ukazuje na bitnu povredu odredaba postupka (članak 354 stavak 2. točka 11. ZPP-a).
7. Nije sporno da je sud pobijano rješenje donio pozivajući se na odredbu članka 50. stavak 1. točka 6. OZ-a navodeći da se izravna naplata provodi na novčanim sredstvima ovršenika, ali na predmetu na kojem je mogućnost provedbe prisilnog namirenja ograničena temeljem odredbe članka 139. stavak 6. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN), kojim je propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti nasljeđene imovine dok predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine.
8. Tako prvostupanjski sud u točki 12. obrazloženja pobijanog rješenja navodi da sukladno odredbi članka 139. stavak 6. ZN-a predmet ovrhe ovrhovoditelja odvjetničko društvo Jelić, Vuković & Vukušić j.t.d. prema Gradu Zagrebu, na koji je prešla ošasna imovina pokojnog ZP mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine, tj. nekretnine i pokretnine navedene u rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Nenada Dolinara od 28. travnja 2016., donesenom u ostavinskom postupku iza pok. ZP, međutim kako Grad Zagreb nije nasljedio nikakva novčana sredstva to predmet ovrhe mogu biti samo ostale stvari i prava navedene u citiranom rješenju, međutim ne i sredstva na računu ovršenika Grada Zagreba.
9. Pri tom je sud pogrešno primijenio materijalno pravo pozivaju će na odredbu članka 139. ZN-a koja odredba govori o opsegu nasljednikove odgovornosti za ostaviteljeve dugove.
10. Međutim, ovdje je prije svega potrebno naglasiti da ovrhovoditelj u konkretnom slučaju nije vjerovnik ostavitelja čiji je nasljednik Grad Zagreb, već izravno vjerovnik Grada Zagreba, a što znači da ovršenik Grad Zagreb nije nasljedio predmetni dug, već parnicu koju je izgubio. Naime, tražbina u ovom ovršnom postupku nastala je temeljem pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2468/19-69 od 26. svibnja 2023. čija izreka glasi: "Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu da tužitelju OP isplati iznos od 131.452,50 kn/17.446,74 eura sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne iznose kako je to pobliže označeno u izreci pobijane prvostupanjske presude."
11. Dakle, Grad Zagreb dug po osnovi stjecanja bez osnove nije nasljedio, pa stoga niti njegova odgovornost za dug ne može biti ograničena u smislu odredbe članka 139. ZN-a kako to smatra prvostupanjski sud.
12. Ovdje se naglašava činjenica da je sud vezan jedino i isključivo izrekom pravomoćne presude, a ne i obrazloženjem, pa je stoga nezakonito da se sud upušta u preispitivanje pravomoćne presude i utvrđivanje naravi i opsega tražbine, a što je učinjeno u pobijanom rješenju. Pri tom treba imati u vidu da prigovore o tome da bi predmetna tražbina na bilo koji način ograničena, nedopuštena ili slično, ovršenik je kao parnična stranka mogao, odnosno trebao isticati s eventualnim uspjehom tijekom parničnog postupka pod poslovnim brojem P-2468/19, a ne u ovom postupku ovrhe.
13. Naime, sporni članak 139. ZN-a primjenjuje se u slučaju kada tražbina koja postoji prema dužniku uslijed smrti prelazi na grad ili općinu kao dio ošasne imovine, a što u ovom ovršenom predmetu nije slučaj.
14. Sud se u pobijanom rješenju poziva na pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-9910/15 od 28. travnja 2016. iza pok. ĆP, koje je donio javni bilježnik Nenad Dolinar iz Zagreba, te navodi da su temeljem tog istog rješenja na Grad Zagreb, prešle nekretnine i to potraživanje prema pravu korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj za grobno mjesto Odjel RKT, polje 132A, razred II, broj 108, prava temeljem pravomoćne presude poslovni broj Gž-7330/12, Županijskog suda u Zagrebu od 12. ožujka 2013. i pokretnine sredstva na računu otvorenom kod Hypo Alpe-Adria-bank d.d., sredstva na tekućem računu otvorenom kod Zagrebačke banke d.d., sredstva na deviznoj štednji otvorenoj kod Zagrebačke banke d.d., sredstva na tekućem računu otvorenom kod Reiffeisen bank d.d., sredstva na računu zaštićenih primanja kod Reiffeisen bank d.d.
15. Međutim, temeljem pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8112/11-142 od 25. travnja 2012. potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-7330/2012-2 od 12. ožujka 2013., Grad Zagreb je nasljedio i pravo vlasništva na nekretnini i to ½ idealnog suvlasničkog dijela k. č. br [katastarska čestica], opisane kao obiteljski stambeni objekt u Zagrebu i dvorište, Palma broj 21, ukupne površne 94 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb.
16. Ovu nekretninu ovršenik Grad Zagreb je u međuvremenu, a za vrijeme trajanja parničnog postupka poslovni broj P-2468/19 iz kojeg proizlazi ova konkretna tražbina, otuđio, tj. prodao SP iz [adresa], za iznos od 423,000,00 kuna/56.141,75 eura i to temeljem Ugovora o kupoprodaji od 4. rujna 2020., a što proizlazi iz povijesnog zk. izvatka priloženog spisu, što prvostupanjski sud prije donošenja pobijanog rješenja nije utvrdio, a čime je propustio u potpunosti utvrditi što je ovršenik nasljedio kao ošasnu imovinu, što u konačnici znači da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
17. Na tako pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud je pogrešno primijenio i materijalno pravo pozivajući se na odredbu članka 139. stavak 6. ZN-a, iako se u skladu s odredbom članka 139. stavak 7., odredaba stavka 6., članka 139. ZN-a ne primjenjuje ako je neka stvar ili pravo koje je sastavni dio ostavine otuđeno prije podnošenja ovršnog prijedloga, odnosno prijedloga za osiguranje, kao što je to slučaj u konkretnom postupku.
18. Dakle, iako je Grad Zagreb otuđio nekretninu koja je bila sastavni dio ošasne ostavine sud se poziva na odredbu članka 139. stavak 6. ZN-a, pri čemu je ignorirao stavak 7. istog članka, kao i činjenicu da je Grad Zagreb predmetnu nekretninu prodao, iako se u predmetnom slučaju ne radi o odgovornosti za dugove ostavitelja, već o samostalnoj tražbini koju ovrhovoditelj ima prema ovršeniku.
19. Prema tome, iz naprijed izloženog proizlazi da je prvostupanjski sud donošenjem pobijanog rješenja počinio naprijed navedenu bitnu povredu odredaba postupka slijedom čega je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te je pogrešno primijenio materijalno pravo, a sve ovo zbog pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora.
20. Stoga je valjalo, pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu ovrhovoditelja prihvatiti kao osnovanu, a prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
21. U ponovnom postupku sud će pravilnim pravnim pristupom predmetu spora otkloniti bitnu povredu odredaba postupka na koju ukazuje ovo ukidno rješenja i žalba ovrhovoditelja, s time da će pravilno ocijeniti sve činjenice koje proizlaze iz dokumentacije priložene spisu, nakon čega će pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti zakonitu i pravilnu odluku u ovom predmetu.
22. Odluka o troškovima povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku (članak 166. stavak 3. ZPP-a, u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a).
U Gospiću, 11. ožujka 2024.
Sutkinja:
Milka Vraneš