REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-9620/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Majde Agić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika M. M., zbog prekršaja iz članka 49. stavka 1. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša ("Službeni glasnik Grada Omiša broj: 7/19., 1/20. i 12/22.), kažnjivo po članku 98. stavku 1. u vezi s člankom 95. točka 42. iste Odluke, postupajući po prigovoru na Obavezni prekršajni nalog Splitsko- dalmatinske županije, Grada Omiša, Upravnog odjela za komunalno-stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša, Odsjeka za upravljanje javnim površinama, poslovnim prostorima i redarstvo KLASA: 363-01/23-01/212, URBROJ: 2181-7-05-01/2-23-05 od 6. lipnja 2023, nakon provedenog i zaključenog žurnog postupka u nazočnosti okrivljenika, 8. ožujka 2024.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: M. M., OIB: ..., sin pok. P. i pok. Z., dj. B., rođen ... u S., s prebivalištem u mjestu M., završena VŠS, po zanimanju upravni pravnik, zaposlen, mjesečna primanja u iznosu od 800,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što 29. svibnja 2023. u O., ulica na kat. čest. ... k.o. R., s istočne strane kat. čest. 6271/3 k.o. R., izgradio dvije stepenice dužine cca 1,5 m, širine cca 1,5 m i visine cca 0,5 m bez odobrenja Nadležnog tijela gradske Uprave,

dakle, izvodio građevinske radove na javnom dobru bez odobrenja Nadležnog tijela

čime je počinio prekršaj iz članka 49. stavka 1. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša ("Službeni glasnik Grada Omiša broj: 7/19., 1/20. i 12/22.), kažnjivo po članku 98. stavku 1. u vezi s člankom 95. točka 42. iste Odluke.

Na temelju članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljenik se za djelo prekršaja

OSLOBAĐA OD KAZNE.

Okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti novčani iznos od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, po priloženoj uplatnici

Obrazloženje

1. Grad Omiš, Upravni odjel za komunalno-stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša, Odsjek za upravljanje javnim površinama, poslovnim prostorima i redarstvo izdao je obavezni prekršajni nalog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude protiv kojeg je isti pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da su prigovori uloženi u zakonskom roku te je iste stavio izvan pravne snage i temeljem članka 221. stavka 1. točke 6., a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Upitan da se izjasni o krivnji za prekršaj koji mu se stavlja na teret okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim.

4. U žurnom postupku u svojstvu svjedoka je ispitani su M. V. B., komunalni radar Grada Omiša i S. Ž. M., pročelnik Upravnog odjela za komunalne i stambene djelatnosti, uređenje prostora i zaštitu okoliša Grada Omiša, pročitan je obavezni prekršajni nalog Grada Omiša, Upravnog odjela za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša, Komunalno redarstvo KLASA: 363- 01/23-01/212, URBROJ: 2181-7-05-01/2-23-05 od 6. lipnja 2023., prigovor okrivljenika na obavezni prekršajni nalog, zapisnik o obavljenom očevidu Grada Omiša od 6. lipnja 2023., korespondencija između M. M. i Grada Omiša u privitku kojeg se nalaze i fotografije mjesta događaja, zapisnik Grada Omiša od 29. svibnja 2023., izvadak iz elektroničke pošte – prijava uzurpiranja javne površine komunalnom redarstvu od 29. svibnja 2023. s priloženim fotografijama, zapisnik o žurnom postupku ovog Suda od 15. prosinca 2023., podnesak Z. B. kojim se odbija suglasnost za radove na katastarskoj čestici 7018/1 k.o. R. u M., te potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske iz koje je razvidno da okrivljenik do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan.

4.1. Nakon što je upoznat s navodima optužnog prijedloga okrivljenik je pristao osobno iznositi obranu u kojoj je naveo da se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret iz razloga što je uz prešutnu suglasnost Grada Omiša proširio plato koji čine dvije stepenice na javnom dobru kako bi svojoj supruzi sa invaliditetom A. M. i koja se kreće elektromotorni invalidskim kolicima i mehaničkim kolicima, omogućio lakše pristupanje mjestu stanovanja, javnim površinama kao i omogućivanje aktivnog života i uključivosti u društveni i javni život. Prije nego što je pristupio proširenju platoa da je u postupku bila izrada rampe za invalide sa kojom je započeo Grad Omiš, na inicijativu supruge okrivljenika A. M., od koje se odustalo navodno zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa odnosno nakon prijetnje utuženjem od strane odvjetnika G. L. koji je zastupnik više fizičkih osoba koje neosnovano pretendiraju na javno dobro. S obzirom da je nagib između dva niza stepenica bio prevelik za invalidska kolica, a postojeće stepenice su bile sa preoštrim rubovima i prekratke za manevar invalidskim kolicima, da je bio primoran proširiti iste gotovo neznatno i to do granice, kako bi svojoj supruzi omogućio pristupačnost i ne bih ugrozio dodatno njeno zdravlje i život. Ne smatra se krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret posebice iz razloga što je i Grad Omiš prije predmetnog događaja započeo sa izgradnjom invalidske rampe i zaustavio se u fazi od 80% dovršenosti radova, a on je radove koji mu se stavljaju na teret izvršio kao nužne radove odnosno samopomoć za svoju suprugu zbog svega naprijed navedenog. U konkretnom slučaju da se ne radi o pokušaju uzurpiranja i uništavanja javnog dobra već nužnoj potrebi za siguran izlazak na ulicu invalidne osobe, sve u skladu sa Zakonom o gradnji, Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, tehničkih propisima o osiguranju pristupačnosti građevinama osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koja je ratificirana u Hrvatskom saboru i ljudskim pravima osoba s invaliditetom zajamčenim Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama.

4.1.1. Na raspravu zakazanu za 15. prosinca 2023. na traženje okrivljenika pozvan je gradonačelnik Grada Omiša I. T. i pročelnik Upravnog odjela za komunalne i stambene djelatnosti, uređenje prostora i zaštitu okoliša Grada Omiša S. Ž. M., koji su podneskom od 12. prosinca 2023. u kojem su ispričali svoj nedolazak na zakazano ročište dostavili očitovanje u kojem su naveli kako nemaju neposrednih saznanja o predmetnom događaju, na što je okrivljenik prigovorio kako sadržaj podnesaka ne odgovara istini i inzistirao je da mu se omogući suočenje s predloženim svjedocima na okolnost kako isti imaju neposredna saznanja o razlozima izvođenja predmetnih radova. Naveo je da je sa istima neposredno prije održavanja ročišta obavio dva razgovora u uredu gradonačelnika Grada Omiša i usmeno su dogovorili da će se pristupiti izradi rampe i referirajući se na Zakon o komunalnom gospodarstvu i načelu ravnopravnosti i pomaganju ugroženim skupinama utvrdili činjenicu da je to javno dobro u posjedu Grada, međutim da isti nisu željeli dati nikakvo pisano očitovanje o tome. Gradonačelnik da je nadalje izrazio svoju spremnost da povuče optužni akti, ali do dana održavanja ročišta to nije učinio. Nakon iznijetog okrivljenik je priložio podnesak - zahtjev za hitnom obustavom radova, podnositelj kojeg je odvjetnik G. L. kao opunomoćenik više privatnih osoba od 31. ožujka 2023.

4.1.2. Nadalje, okrivljenik se očitovao kako smatra da ovlašteni tužitelj zloupotrebljava institut izdavanja obaveznog prekršajnog naloga kako bi se njegovoj supruzi kao osobi smanjene pokretljivosti otežala inkluzija u društvo, te je priložio podnesak koji je 19. veljače 2024. uputio Gradu Omišu kojim prijavljuje zauzimanje javnog dobra između ostalog i javnu površinu koja je predmet ovog postupka radi ostvarivanja privatnog interesa trećih osoba. Vezano uz uzurpaciju javnog dobra u više navrata da je podnio predstavke pravobranitelju za osoba sa invaliditetom koji je zatražio očitovanje od Grada Omiša koji se očitovao da se aktivno radi na rješavanju pristupa osoba s invaliditetom svim javnim sadržajima pa tako i u konkretnom slučaju njegovoj supruzi. Vezano uz citirano očitovanje navodi kako su navodi iz podneska - očitovanja Grada Omiša netočni jer po pitanja pristupa njegovoj supruzi nije poduzeto ništa, a svojim izjavama smatra da se dovodi u zabludu pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Na navedenu okolnost priložio je podnesak pravobranitelja za osobe s invaliditetom od 21. veljače 2024.

4.2. U žurnom postupku u svojstvu svjedoka je ispitana M. V. B., koja je nakon što je upoznata sa zakonskim upozorenjima navela kako se sjeća da je postupajući po prijavi koju je zaprimilo Komunalno redarstvo Grada Omiša 29. svibnja 2023.izašla na teren u mjestu M., ulica i na mjestu događaja da ju je dočekao prijavitelj Ž. K. koji je tvrdio da su na javnoj površini protupravno izvršeni građevinski radovi. Neposrednim opažanjem da je utvrdila da su nedugo prije izgrađene dvije stepenice, a da se ne radi o starim građevinskim radovima da je utvrdila s obzirom na okolnost što je beton bio frišak (svjež) i stepenice su bile "šalovane" (izgrađeni radovi su bili omeđeni drvenim oplatama). Nakon što je navedeno utvrdila neposrednim opažanjem mjesto događaja da je fotografirala, a gospodin K. da ju je odveo do kuće gospodina M. kojeg je zatekla u kući i koji nije negirao da bi osobno obavio građevinske radove.

4.2.1. Okrivljenik nije imao primjedbu na citirani iskaz svjedokinje, a istoj je postavio pitanje zbog čega je prigovor na obavezni prekršajni nalog upućen nadležnom prekršajnom sudu tek nakon četiri mjeseca od dana zaprimanja i to nakon njegovog inzistiranja, na što se svjedokinja očitovala da je počela raditi u Komunalnom redarstvu nedugo prije predmetnog događaja te da joj je ovo bio prvi prigovor na obavezni prekršajni nalog i u konkretnom slučaj da se nije snašla, a nakon što je tražila pomoć odnosno savjet što učiniti sa prigovorom da je upravo došla požurnica okrivljenika i ona je kompletirala spis predmeta radi slanja na nadležno postupanje po prigovoru.

4.2.2. Okrivljenik je, nadalje, postavio upit svjedokinji kolika je širina predmetne ulice, na što je svjedokinja izjavila da je širina javne pješačke površine na kojoj su izvođeni radovi cca 2,50 metara međutim da sporne stepenice nisu izgrađene u cijeloj širini već do polovine javne pješačke površine. Daljnjih pitanja za svjedokinju okrivljenik nije imao.

4.3. Nadalje je u svojstvu svjedoka ispitan S. Ž. M., pročelnik Upravnog odjela za komunalne i stambene djelatnosti, uređenje prostora i zaštitu okoliša Grada Omiša i isti je nakon što je upoznat sa zakonskim upozorenjima iskazivao da mu je poznato da je protiv gospodina M. M. izdan obavezni prekršajni nalog zbog izvođenja nepropisnih građevinskih radova na javnoj pješačkoj površini u mjestu M., međutim da on osobno nije nazočio komunalnom nadzoru. Posebno upitan da li mu je poznato da bi M. M. ili netko od obitelji M. prije izvođenja spornih radova zatražio dopuštenje komunalnog odjela ili nekog drugog odjela Grada Omiša za izvođenje bilo kakvih građevinskih radova na javnoj površini u mjestu M., naveo je kako mu nije poznato da bi isti ikada podnio zahtjev za izvođenje citiranih radova.

4.3.1. Na iskaz svjedoka okrivljenik nije prigovarao, a svjedoka je pitao da je isti upoznat s zahtjevom za izradom rampe za omogućivanje kretanja invalidnoj osobi A. M. u mjestu M., na što se svjedok očitovao kako nije upoznat sa navedenim zahtjevom. Okrivljenik je prigovorio na citirani odgovor svjedoka navodeći kako je svjedok vrlo dobro upoznat s početkom izvođenja radova na pristupnoj parceli za izgradnju rampe te je isti zaustavio te radove i vratio sve u početno stanje, a sve temeljem zahtjeva za hitnom obustavom radova od grupe građana 31. ožujka 2023. odvjetničkog ureda G. L. iz S.

4.3.2. Okrivljenik je nadalje postavio upit svjedoku zbog čega je dao nalog za obustavu građevinskih radova na predmetnoj javnoj površini, na što je svjedok odgovorio da se u konkretnom razdoblju razmatrala izgradnja ceste kojom bi bile povezane dvije ulice u mjestu M. odnosno izvršio bi se spoj dviju cesta. Na početku pripremnih radova došlo je do prigovora fizičkih osoba koji su osporavali valjanost radova zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa radi čega je on osobno dao nalog da se obustave započeti radovi dok se ne provjeri imovinsko pravni status i u slučaju da se mora zadirati u područje privatnih parcela da se dobije suglasnost vlasnika istih kako bi se moglo nastaviti sa dovršavanjem prometnice. Nakon odgovora svjedoka okrivljenik je izjavio da je netočno što svjedok navodi jer je u istom uredu predočena identifikacija predmetnih čestica iz koje je vidljivo da podnositelji zahtjeva za hitnom obustavom radova i prijetnji Gradu kaznenom prijavom da nisu vlasnici na predmetnoj parceli. Prilikom zahtjeva u uvid u dokumente, da mu je svjedok osporavao uvid u spis te je službenim putem na zahtjev na pristup informacijama preko protokola Grada Omiša dobio traženi uvid, iz čega može zaključiti da je Grad olako prešao preko činjenice da se grupa građana koristi neistinitim podacima sve u cilju pribavljanja protupravne koristi i osporavanju gradnje rampe za invalidne osobe. Nadalje da su iz ureda pravobraniteljice Gradu Omišu upućivani podnesci za pitanje što se učinilo za gospođu A. M. za izradu rampe na predmetnim ulicama kojima gospodari Grad Omiš, a da se svjedok na požurnicu pravobraniteljice očitovao podneskom navodeći da se žurno rješavaju imovinsko pravni odnosi po pitanju predmetnog spora. Nadalje okrivljenik je priložio u spis predmeta očitovanje Z. B. koja izjavljuje da ne daje suglasnost za radove na katastarskoj čestici u sklopu koje je predmetna javno pješačka površina, a očitovanje je od 25. srpnja 2023.

4.3.3. Okrivljenik je svjedoka pitao i da li je isti voljan napraviti rampu za A. M., na što je svjedok odgovorio da je on osobno i Grad Omiš voljan izaći u susret svim invalidnim osobama, a posebno gospođi A. M. u okviru nadležnosti i zakonskih ograničenja, a na upit da li je voljan postupiti po odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu posebice u odnosu na slučaj A. M. svjedok je također potvrdno odgovorio.

4.3.4. Okrivljenik je nadalje opetovano postavio upit svjedoku koji su razlozi zbog čega nije došlo do izgradnje rampe, na što je svjedok odgovorio kako se prvenstveno radi o neriješenim imovinsko pravnim odnosima uz javnu površinu na kojoj se treba izgraditi rampa.

4.4. S obzirom da okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedoka, a sva dodatna pitanja koja je na raspravi upućivao ispitanim svjedocima su bila isključivo imovinsko-pravne prirode Sud je okrivljenika upozorio da se ograniči na predmet ovog postupka, te se okrivljeniku zabranjuju sva pitanja vezana uz imovinsko pravne odnose koji se mogu reflektirati na predmetnu javnu pješačku zonu sve iz razloga što Općinski prekršajni sud u Splitu nije stvarno nadležan za rješavanje imovinsko pravnih odnosa.

4.4.1. Okrivljenik je prigovorio i na upozorenje kojim mu je naloženo da se sa pitanjima koje namjerava postavljati svjedocima ograniči na predmet raspravljanja, navodeći da mu je uskraćeno pravo na postavljanje pitanja svjedoku. Kao odgovor na citirani prigovor okrivljenika, Sud je istome ponovio kako izneseni prigovor nije osnovan, odnosno da je okrivljeniku dopušteno postavljanje svih pitanja svjedocima koji su predmet ovog postupka, nakon čega je okrivljenik pozivan da nastavi sa upućivanjem pitanja svjedoku, a u slučaju da se radi o pitanjima koja nisu u direktnoj vezi sa pitanjima relevantnima o odlučivanju o pravnom pitanju isti će biti odbijeni procesnim rješenjem.

4.4.2. Nakon upućenih upozorenja okrivljenik je nastavio sa postavljanjem upita svjedoku S. Ž. M., a kako se i u nastavku ispitivanja radilo isključivo o pitanjima imovinsko-pravne prirode koje ulaze u područje građanske grane sudovanja Sud okrivljeniku nije dopustio postavljanje slijedećih pitanja:

- Da li se Grad oglušio na pisane podneske i požurnice vezane uz izradu sporne rampe kršeći odredbe Zakona o upravnom postupku? - iz razloga što postupak izrade sporne rampe i rješavanje imovinsko pravnih odnosa nije u nadležnosti ovog Suda niti je predmet rješavanja ovog pravnog pitanja.

- Da li je svjedok izjavio okrivljeniku da Grad Omiš nije vlasnik spornog javnog dobra? - iz razloga što ovaj Sud nije nadležan za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, a predmetna javna pješačka površina je nesporno javno dobro. - Da li je tražio suglasnost upisanih građana da u njihovo ime može izdati prekršajni nalog? –iz razloga što niti Sud niti okrivljenik nisu nadležni za preispitivanje ovlasti ovlaštenog tužitelja vezano uz nadležnost za izdavanje optužnog akta.

4.5. U dokazne svrhe pregledan je izvadak iz elektroničke pošte – prijava uzurpiranja javne površine komunalnom redarstvu od 22. i 29. svibnja 2023. s priloženim fotografijama koju je na adresu elektroničke pošte S. Ž. M., pročelnika Upravnog odjela za komunalne i stambene djelatnosti, uređenje prostora i zaštitu okoliša Grada Omiša uputio Ž. K., brat A. M., supruge okrivljenika, i u prijavi je naveo kako okrivljenik uzurpira javnu površinu ispred ulaza na nekretninu koja je u suvlasništvu prijavitelja i supruge okrivljenika u mjestu M., na način da "nastavlja sa svojim radnjama na izmjenama i adaptiranjima javne površine na ulici, bez da je prethodno kontaktirao mještane koji se koriste navedenom javnom površinom. Isti je u prijavi naveo da je okrivljenik u ulici betonirao dvije stepenice i prije nekoliko godina, samoinicijativno, bez da je ikoga pitao i bez znanja prijavitelja i drugih korisnika puta, čime je prijavitelju otežao prijenos teških stvari teretnim kolicima, uz napomenu da iste "nisu bile potrebne jer je pad ulice vrlo blag", te da je u isto vrijeme napravio i plato sa dodatnom stepenicom ispod. Vezano uz najnovije radove da je okrivljenik izjavio da ima dozvolu za izvođenje radova na javnoj površini, koju je prijavitelju odbio pokazati, radi čega je isti uputio prijavu nadležnom upravnom tijelu koje je okrivljeniku ovlašteno naložiti "da prestane sa samovoljom na javnoj površini, jer da osim njega tu javnu površinu koristi i netko drugi.

4.6. Nakon što je u postupku ispitao komunalnog redara koji je obavio komunalni nadzor u predmetnom postupku, te pročelnika Upravnog odjela za komunalne i stambene djelatnosti, uređenje prostora i zaštitu okoliša Grada Omiša, Sud je odbio dokazni prijedlog okrivljenika za ispitivanjem svjedoka I. T. odnosno gradonačelnika Grada Omiša, iz razloga što se predloženi svjedok višekratno očitovao da nema neposredna saznanja o predmetnom postupku odnosno da nije bio na mjestu događaja, a imovinsko pravi odnosi između Grada Omiša i vlasnika odnosno posjednika na nekretninama koje se naslanjaju na javno pješačku površinu nisu u stvarnoj nadležnosti rješavanja Općinskog prekršajnog suda u Splitu.

4.6.1. Okrivljenik je na navedeno prigovorio navodeći da se ne radi o imovinsko pravnim odnosima, te da predlaže ispitivanje istog na okolnost da se gradonačelnik odbija izjasniti o kršenju odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu, kao i o kršenju odredbi Zakona o upravnom postupku, nakon čega je Sud procesnim rješenjem odbio dokazni prijedlog iz razloga što se izvođenjem dokaza na citirane okolnosti nije u nadležnosti ovog Suda niti bi izvedeni dokazi mogli utjecati na meritorno odlučivanje u predmetnom postupku.

5. Na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa je izdvojen zapisnik o obavljenom komunalnom nadzoru od 29. svibnja 2023. u dijelu koji sadrži očitovanje M. M. u svezi predmetnog događaja, a iz razloga što okrivljenik nije prije očitovanja danog na zapisnik bio upozoren po Zakonu, što prema ocjeni Suda predstavlja nezakoniti dokaz sukladno članku 90. Prekršajnog zakona. Nadalje, iz spisa predmeta izdvojena je fotografija pod rednim brojem 5, iz razloga što je ista po izjavi okrivljenika uslikana na privatnom posjedu i bez dopuštenja okrivljenika ili člana njegovog kućanstva.

6. Okrivljenik se u završnoj riječi očitovao da iz svega iznesenog proizlazi da Grad nije vlasnik niti u nadležnosti izdavati obavezni prekršajni nalog.

7. Nakon ovako provedenog postupka, a ocjenjujući dokaze svaki zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je našao da je stanje stvarni dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

8. Materijalnom odredbom članka 59. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da komunalnu infrastrukturu čine: nerazvrstane ceste, javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, javna parkirališta, javne garaže, javne zelene površine, građevine i uređaji javne namjene, javna rasvjeta, groblja i krematoriji na grobljima i građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza.

8.1. Materijalnom odredbom članka 60. stavka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 68/18., 110/18., 32/20.) propisano je: "Javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima su trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste."

8.2. Materijalnom odredbom članka 61. stavka 1., 2. i 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je:

(1) Komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost.

(2) Komunalna infrastruktura može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti te druge osobe na toj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. (5) Komunalna infrastruktura upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinice lokalne samouprave i/ili javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom infrastrukturom.

8.3. Materijalnom odredbom članka 104. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je:

(1) U svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje:

1. uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene, te određivanje uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge urbane opreme te klimatizacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih uređaja na tim zgradama koji se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta

2. način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na tim površinama

3. uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila

4. održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina.

(2) Odluku o komunalnom redu kojom se uređuje korištenje površina javne namjene koja je dio željezničke infrastrukture ili javne ceste predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi uz prethodnu suglasnost upravitelja te infrastrukture odnosno ceste.

(3) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se mjere za provođenje te odluke kao što je određivanje uvjeta i načina davanja u zakup površina javne namjene, mjere za održavanje komunalnog reda koje poduzima komunalni redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe.

(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka mora se osigurati mogućnost korištenja površina javne namjene na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

(5) Sadržaj odluke o komunalnom redu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka može se propisati i s više odluka.

8.4. Materijalnom odredbom članka 107. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je: "Poslove provedbe odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela (u daljnjem tekstu: upravno tijelo)."

8.5. Materijalnom odredbom članka 109. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je: "Poslove nadzora koje na temelju ovoga Zakona obavlja upravno tijelo provode komunalni redari koji su službenici tog tijela."

8.6. Materijalnom odredbom članka 112. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je:

(1) U provedbi nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu komunalni redar je ovlašten:

1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora

2. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora 3. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru

4. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.) 5. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

(2) U provedbi nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu komunalni redar ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda propisane odlukom o komunalnom redu odnosno druge mjere propisane zakonom.

(3) Optužni prijedlog za prekršaj propisan ovim Zakonom ili odlukom o komunalnom redu koji u nadzoru utvrdi komunalni redar podnosi upravno tijelo.

8.7. Materijalnom odredbom članka 114. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je: "Kada komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere u skladu s odlukom o komunalnom redu ili posebnim propisom."

9. Materijalnom odredbom članka 2. stavka 1. alineja 1. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša ("Službeni glasnik Grada Omiša" broj: 7/19., 1/20., 12/22.) propisano je: javne površine su površine u općoj uporabi, a prema namjeni razlikuju se na:

– javnoprometne površine (javne ceste, nerazvrstane ceste, trgovi, šetnice, pješački prolazi, javna stubišta, pješačke zone, nogostupi, pločnici, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, tuneli, javna parkirališta, javne garaže, stajališta javnog gradskog prometa i slične površine);

– javne zelene površine

– ostale javne površine

9.1. Materijalnom odredbom članka 49. stavka 1. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša propisano je: "Zabranjeno je na javnim površinama obavljati prokope, istovare i utovare građevinskog materijala, postavljati skele, kranove i ograde te izvoditi ostale građevinske i bilo kakve radove bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju Nadležnog tijela."

9.2. Kažnjivom odredbom članka 95. točka 42. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša propisano je: "Novčanom kaznom u iznosu od 135,00 do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno članku 49. stavak 1. i 3. Odluke."

9.3. Kažnjivom odredbom članka 98. stavka 1. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša propisano je: "Novčanom kaznom u iznosu od 75,00 do 255,00 eura kaznit će se za prekršaje iz članka 95. ove Odluke fizička osoba"

10. Odredbom članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00.., 129/00, 114/01., 79/06.., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.) propisano je da ovlasti za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određena propisom o ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba.

10.1. Odredbom članka 27. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je: "Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).

11. Okrivljenik je u postupku nedvojbeno priznao da je on 29. svibnja 2023. u Omišu, ulica na kat. čest. 7018/1 k.o. R., s istočne strane kat. čest. 6271/3 k.o. R., izgradio dvije stepenice dužine cca 1,5 m, širine cca 1,5 m i visine cca 0,5 m, što je vidljivo i iz priloženih fotografija vjerodostojnost kojih okrivljenik nije osporavao i o kojim okolnostima je svjedočila i M. V. B. koja je kao ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja i o tome sačinila tehničku snimku koja se sukladno odredbi članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona smatra valjanim dokazom u prekršajnom postupku. Budući je u postupku nesporno utvrđeno da je upravo okrivljenik izveo građevinske radove u vrijeme i na mjestu kako je to činjenično navedeno u izreci presude, jedina sporna okolnost koju je ovaj Sud trebao utvrditi tijekom postupka je okolnost da li je okrivljenik za navedene radove imao dopuštenje nadležnog upravnog tijela Grada Omiša.

11.1. Suprotno navodima iz obrane okrivljenika da je u konkretnom slučaju na javnom dobru, uz prešutnu suglasnost Grada Omiša proširio plato koji čine dvije stepenice, okolnost da okrivljenik za navedene radove nije imao dopuštenje nadležnog upravnog tijela Grada Omiša, niti je isto ikada zatražio, tijekom postupka je također neprijeporno utvrđena nakon što je S. Ž. M., pročelnik Upravnog odjela za komunalne i stambene djelatnosti, uređenje prostora i zaštitu okoliša Grada Omiša, koji je bio ovlašten izdati takvo dopuštenje posvjedočio da mu nije poznato da bi okrivljenik ikada podnio zahtjev za izvođenje predmetnih radova, a iskaz navedenog svjedoka okrivljenik ničim nije osporio niti je predložio izvođenje bilo kakvog dokaza na okolnost da bi dobio odobrenje za izvođenje spornih radova.

12. Neosnovana je obrana okrivljenika koji se u završnoj riječi očitovao da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da Grad nije vlasnik niti u nadležnosti izdavati obavezni prekršajni nalog, kao i tvrdnja istog da ovlašteni tužitelj zloupotrebljava institut izdavanja obaveznog prekršajnog naloga kako bi se njegovoj supruzi kao osobi smanjene pokretljivosti otežala inkluzija u društvo.

13. Naime, predmetne stepenice je okrivljenik nadogradio na ulici odnosno na javnoj prometnoj površini koja u smislu odredbe članka 59. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu čini dio komunalne infrastrukture, što je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost (članak 61. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu), a u članku 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je izrijekom propisano da ovlasti za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određena propisom o ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja, te da će se na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske.

14. Ovlast Grada Omiša, odnosno njegovog Upravnog odjela za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša, Odsjeka za upravljanje javnim površinama, poslovnim prostorima i redarstvo za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga proizlazi iz odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim je propisano da u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuju mjere za provođenje te odluke kao što je određivanje uvjeta i načina davanja u zakup površina javne namjene, mjere za održavanje komunalnog reda koje poduzima komunalni redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe (članak 104. stavak 3.). Nadalje, odredbom članka 107. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da poslove provedbe odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela (u daljnjem tekstu: upravno tijelo), a poslove nadzora koje na temelju ovoga Zakona obavlja upravno tijelo provode komunalni redari koji su službenici tog tijela (članak 109. stavak 1.).

15. Kako je u postupku nesporno utvrđeno da je upravo okrivljenik u vrijeme i na mjestu kako je to činjenično opisano u izreci presude, izgradio dvije stepenice dužine cca 1,5 m, širine cca 1,5 m i visine cca 0,5 m bez odobrenja Nadležnog tijela gradske Uprave i komunalni redar je na mjesto događaja došao po podnesenoj prijavi osobe koja se predstavila kao Ž. K., evidentno je M. V. B. kao ovlaštena službena osoba – komunalni redar postupila pravilno i zakonito sukladno odredbi članka 114. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu kojom je propisano da je u slučaju da komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, isti obvezan po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere u skladu s odlukom o komunalnom redu ili posebnim propisom.

15.1. Sukladno odredbi članka 112. Zakona o komunalnom gospodarstvu, u provedbi nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu komunalni redar je ovlašten zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora, uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora, zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru, prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.), te obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora, a optužni prijedlog za prekršaj propisan ovim Zakonom ili odlukom o komunalnom redu koji u nadzoru utvrdi komunalni redar podnosi upravno tijelo. Iz svega naprijed citiranog proizlazi da je predmetni komunalni nadzor na temelju kojeg je izdan osporavani obavezni prekršajni nalog proveden u potpunosti u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu i važećom Odlukom o komunalnom redu Grada Omiša, slijedom čega je neosnovana tvrdnja okrivljenika da u konkretnom slučaju ovlašteni tužitelj zloupotrebljava institut izdavanja obaveznog prekršajnog naloga kako bi se njegovoj supruzi kao osobi smanjene pokretljivosti otežala inkluzija u društvo.

15.2. Dakle, u ponašanju komunalnog redara koji je obavio predmetni komunalni nadzor na temelju kojeg je ovlašteni tužitelj pravilno i zakonito izdao obavezni prekršajni nalog Sud nije pronašao niti jedan element koji bi ukazivao na osnovanu sumnju u bilo kakvu zlouoporabu ovlaštenja, za razliku od okrivljenika koji je tijekom cijelog postupka zlouporabljivao svoja procesna ovlaštenja kao okrivljenika u prekršajnom postupku na način da je konstantno i uporno predlagao izvođenje dokaza na okolnost imovinskog-pravnih odnosa, pokušavajući kroz ovaj prekršajni postupak riješiti otvorene sporove imovinsko-pravne prirode vezano uz nekretnine položene uz predmetnu javnu površinu, a koji se vode između okrivljenika, tazbinskih srodnika istog, Grada Omiša i trećih osoba za što Općinski prekršajni sud nije stvarno nadležan.

15.3. Iako je okrivljenik tijekom cijelog postupka, kroz brojne podneske, isticao sumnju da više osoba, uz znanje i prešutnu suglasnost odgovornih osoba Grada Omiša, radi ostvarivanja privatnog interesa, uzurpiraju javno dobro u okolini mjesta njegova prebivališta, odnosno mjesta događaja i to u ulici, ulici i ulici položenim na kat. čest. ... k.o. R., potrebno je istaknuti da je za poduzimanje izvida kaznenih djela, nalaganja i nadzora provođenja pojedinih izvida radi prikupljanja podataka važnih za pokretanje istrage, nadležna je policija i državno odvjetništvo (ovlašteni tužitelji), a postupak pred sudom se provodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja. U slučaju da okrivljenik ima neposredna saznanja da bi bilo tko vršio uzurpaciju javnog dobra, posebice s namjerom da svojim postupanjem načini štetu A. M., koja je osoba sa 100 %-tnim invaliditetom, isti može podnijeti prijavu sa dokazima za isto ovlaštenim tužiteljima, koji su, ukoliko utvrde osnovanost prijave, u obvezi optužni prijedlog proslijediti stvarno i mjesno nadležnom sudu na daljnje postupanje.

16. U postupku je nedvojbeno utvrđeno kako se predmetne stepenice nalaze na javnoj površini koja predstavlja dio javne pješačke površine, a prema stajalištu sudske prakse, ako je određena nekretnina javno dobro u općoj uporabi isključeno je stjecanje posjeda pa i posjedovna zaštita na tom zemljištu. (Pravno stajalište sjednice Građanskog odjela VS od 6. lipnja 1990.). Još prema rimskom pravu nije bilo moguće steći posjed na stvarima koje se nalaze izvan pravnog prometa, a među njima su i javna dobra, uključujući i javne putove. Ovakav pravni stav izražen je i u odredbi članka 61. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu kojom je propisano da "Komunalna infrastruktura može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti te druge osobe na toj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava". Dakle, ako je određeni put javno dobro, ne može se na njemu steći posjed prava služnosti pa niti pružiti posjedovna zaštita, slijedom čega je pravno neosnovana obrana okrivljenika da je u konkretnom slučaju postupao u skladu sa institutom dopuštene samopomoći, odnosno da je radove koji mu se stavljaju na teret izvršio kao nužne radove odnosno samopomoć za svoju suprugu. Naime, građansko-pravni institut dopuštene samopomoći, sukladno odredbi članka 27. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je dopušteno koristiti isključivo ovlaštenom posjedniku nekretnine u zakonom definiranim rokovima što okrivljenik nije, niti mu po zakonu može biti priznat status posjednika na javnom dobru u općoj uporabi.

17. Prilikom odlučivanja u predmetnom postupku Sud je posebno vodio računa o okolnosti da je okrivljenik predmetne radova poduzeo iz razloga da kako bi svojoj supruzi Ani Markov olakšao kretanje invalidskim kolicima, a obveza da države

posebno

skrbi o osobama s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život proizlazi iz Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o pravima osoba s invaliditetom s fakultativnim protokolom koja je dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, te je implementirana kroz više zakona. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom sadržava definiciju razumne prilagodbe na način da je definirano da ona znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja koja ne predstavljaju neproporcionalno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo ravnopravno uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na izjednačenoj osnovi s drugima, što ovisi o procjeni u svakom konkretnom pojedinačnom slučaju odnosno njegovim okolnostima. Nadalje, konvencijska odredba koja pobliže razrađuje načela nediskriminacije i jednakosti, propisuje da države potpisnice prihvaćaju da su sve osobe jednake pred zakonom i imaju jednako pravo, bez ikakve diskriminacije, na zaštitu i dobrobit od zakona, odnosno države potpisnice obvezuju se na zabranu bilo kakve diskriminacije na osnovi invaliditeta i osiguranje osobama s invaliditetom jednake i učinkovite zaštite od diskriminacije, kao i da će u promicanju jednakosti i ukidanju diskriminacije poduzeti sve primjerene korake za osiguravanje razumne prilagodbe. Konvencijskom odredbom kojom je razrađeno načelo i pravo na pristupačnost, regulirano je da će države potpisnice poduzeti odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, kao i drugim uslugama i kapacitetima otvorenim i namijenjenim javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi, da bi im osiguralo neovisno življenje i potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Nadalje, p ravo na razumnu prilagodbu esencijalna je zakonska odredba kojom je normirano da će se diskriminacijom u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije smatrati i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući korištenje javno dostupnih resursa, sudjelovanje u javnom i društvenom životu te pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, i to prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti. Nadalje, obveza države da posebno skrbi o osobama s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život proizlazi i iz Članak 104. stavka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim je propisano da se mora osigurati mogućnost korištenja površina javne namjene na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

18. Iz obrane okrivljenika nedvojbeno proizlazi da je prije nego što je isti pristupio proširenju postojećih stepenica, Grad Omiš na inicijativu supruge okrivljenika A. M. započeo sa izgradnjom invalidske rampe i zaustavio se u fazi od 80% dovršenosti radova, od koje se odustalo zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa na dijelu nekretnine na kojem se započelo sa izgradnjom rampe, odnosno nakon prijetnje utuženjem od strane odvjetnika koji je zastupao više fizičkih osoba. Iz ponašanja Grada Omiša u razdoblju prije predmetnog događaja, nesporno proizlazi da je Grad Omiš prilagodbom infrastrukture i prostora aktivno pristupao rješavanju pristupa osoba s invaliditetom javnim sadržajima, u konkretnom slučaju supruzi okrivljenika, sve u skladu sa obvezama države o posebnoj skrbi prema osobama sa posebnim potrebama koje izviru iz Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih konvencija i domaćeg zakonodavstva. Dakle, imajući u vidu naprijed navedeno Sud je uvjerenja da je Grad Omiš u odnosu na suprugu okrivljenika voljan u okviru nadležnosti i zakonskih ograničenja poduzeti sve primjerene korake za osiguravanje razumne prilagodbe, odnosno odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti izgrađenom okruženju, da bi se gospođi A. M. osiguralo neovisno življenje i potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Okolnost da je u konkretnom slučaju Grad Omiš zastao sa započetom izgradnjom rampe za invalidne osobe za potrebe A. M., zbog prijetnji utuženjem od strane više fizičkih osoba radi neriješenih imovinskopravnih odnosa u okruženju mjesta događaja je objektivne prirode iz razloga što je imovinsko-pravni prijepore oko vlasništva nekretnina koje se naslanjaju na javnu pješačku površinu uz koju se trebala izgraditi sporna rampa ovlašten rješavati isključivo nadležni općinski građanski sud čiji pravorijek obvezuje pored Grada Omiša kao vlasnika javnog dobra u općoj uporabi (ulica Put žala) i sve fizičke osobe koje osnovano ili neosnovano polažu prava na nekretnine u okruženju mjesta događaja.

18.1. U konkretnom slučaju neprijeporno je da je okrivljenik radove na proširenju postojećih stepenica dimenzija opisanih u izreci presude poduzeo kako bi svojoj supruzi omogućio pristupačnost, odnosno olakšao kretanje invalidskim kolicima, međutim isti nesporno prije izvođenja radova nije zatražio odobrenje nadležnog upravnog tijela Grada Omiša, što je bio dužan sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i Odluci o komunalnom redu Grada Omiša, a sud ne dvoji da bi Grad Omiš zahtjevu okrivljenika i udovoljio da je isti sukladno propisanoj proceduri zatražio odobrenje prije izvođenja radova. Iako je razlog zbog kojeg je okrivljenik pristupio adaptaciji već postojećih stepenica legitimne prirode, s aspekta zaštite pravnog poretka i javne sigurnosti nije opravdano bilo kome dopustiti samovlast, odnosno svojevoljno pribavljanje prava mimo pozitivnim propisima definirane procedure.

19. S obzirom da je Odlukom o komunalnom redu Grada Omiša zabranjeno na javnim površinama obavljati prokope, istovare i utovare građevinskog materijala, postavljati skele, kranove i ograde te izvoditi ostale građevinske i bilo kakve radove bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju Nadležnog tijela, a u postupku je na nedvojben način dokazano da je okrivljenik u vrijeme i na mjestu kako je to navedeno u izreci presude obavio opisane građevinske radove bez odobrenja nadležnog upravnog tijela Grada Omiša, u postupku je nedvojbeno dokazano da je okrivljenik opisanim ponašanjem povrijedio odredbu članka 49. stavka 1. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša, i time ostvario sva pravna obilježja djela prekršaja kažnjivog po članku 98. stavku 1. u vezi s člankom 95. točka 42. iste Odluke, kako je to opisano u izreci ove presude.

19.1. Sud za počinjeno djelo prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci presude nije izrekao propisanu novčanu kaznu za okrivljenika kao fizičku osobu, već je sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od plaćanja kazne za počinjeno djelo prekršaja, smatrajući da u konkretnom slučaju nisu nastupile nikakve štetne posljedice a okrivljenik je opisanu prilagodbu već postojećih stepenica izvršio kako bi svojoj supruzi koja je osoba sa 100%-tnim invaliditetom i kreće se pomoću invalidskih kolica olakšao uključivanje u društveni život, te Sud smatra kako s obzirom na sve iznijete okolnosti u odnosu na okrivljenika u konkretnom slučaju ne bi bilo primjereno kažnjavanje, pa je i odlučeno kao i u izreci.

20. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 138. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova određen obzirom na složenosti i trajanje postupka.

U Omišu, 8. ožujka 2024.

Zapisničarka

Sudac

Majda Agić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (članak 244. stavak 1. Prekršajnog zakona).

Za točnost otpravka-ovlaštena

službenica Majda Agić