REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: 20 Pr-1433/2023-50

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice M.P. iz S., OIB …, koju

zastupa punomoćnik V.L., odvjetnik u O.d.Lj.-

V. & P. u S., protiv tuženika Z.b. d.d., Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik M.R., odvjetnik u O.d.R. i p. d.o.o. u Z.,

radi nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. veljače 2024.. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 7. ožujka 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„1. Utvrđuje se da nije dopuštena odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kojeg je tuženik dao tužiteljici dana 5. listopada 2016. godine pa radni odnos nije prestao i tuženik je dužan vratiti tužiteljicu na posao sve sukladno ugovoru o radu broj: 01515/14 od dana 30.6.2014. godine, i u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici trošak spora s zakonskom zateznom kamatom, počam od dana presuđenja, pa do isplate.“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak od 1.659,51 eura sa zateznim kamatama tekućim od 7. ožujka 2024. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne

operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište

primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika, a 5. listopada 2016.

tuženik je donio Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kojom je tužiteljici otkazan ugovor o radu sklopljen za poslove Bankarice za podršku prodaji, 3. platni razred, zbog gospodarskih, organizacijskih i tehničkih razloga te joj je istovremeno ponuđen na sklapanje ugovor o radu za poslove razine zanimanja Bankarica za podršku prodaji, 3. platni razred, u nepunom radnom vremenu od 25 radnih sati tjedno i s mjestom rada u V.ž. Protiv navedene Odluke tužiteljica je

pravovremeno izjavila zahtjev za zaštitu prava tuženiku. Navodi da je pobijana odluka u protivnosti s odredbama Pravilnika o radu, Kolektivnog ugovora te

Zakona o radu stoga tužbenim zahtjevom predlaže utvrditi nedopuštenost Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, utvrditi da radni odnos nije prestao i naložiti tuženiku da tužiteljicu vrati na posao sukladno ugovoru o radu od 30 lipnja 2014., uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi da je tužiteljica prihvatila ponuđeni ugovor o radu za iste poslove u nepunom radnom vremenu i s mjestom rada na području V.ž.

Tuženik se nije očitovao na zahtjev za zaštitu prava koji je tužiteljica podnijela.

Navodi da je tužiteljici otkazan ugovor o radu iz razloga jer su Odlukom o relokaciji i centralizaciji aktivnosti pripreme dokumentacije za pohranu s primjenom za

Prodajnu mrežu Maloprodaje, Segment Obiteljsko, Osobno i Poduzetničko bankarstvo, poslovi zanimanja Bankar za podršku prodaji a koji su se obavljali u sklopu poslovanja svih poslovnica tuženika na području R.H.,

izdvojeni iz okvira poslovanja svih poslovnica tuženika te centralizirani i relocirani u poslovni objekat tuženika, Poslovnicu za obradu dokumentacije, na područje

V.ž. Slijedom navedene Odluke provedene su i adekvatne

promjene u Odlukama o sistematizaciji i klasifikaciji zanimanja, a kako je navedena odluka imala učinak na radnopravni status na ukupno 103 radnika tuženika, pristupilo se obveznom postupku savjetovanja s Glavnim sindikalnim povjerenikom u ulozi radničkog vijeća koji nije dostavio primjedbe niti prijedloge. O provedenom savjetovanju obaviještena je i nadležna služba zapošljavanja te su dostavljeni svi podaci sukladno odredbama Zakona o radu. Po navedenom,

pristupilo se o otkazivanju radnicima, a prethodno otkazivanju razmotreni su kriteriji trajanja radnog odnosa, starosti, obveze uzdržavanja koje terete tužiteljicu te je u odnosu na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljici proveden postupak savjetovanja s Glavnim sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća koji se u zakonom predviđenom roku nije očitovao. Stoga tuženik navodi da je u cijelosti postupio osnovano i sukladno odredbama Zakona o radu i internih akata pa predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Na navode tuženika tužiteljica se očitovala navodeći da je tuženik bio dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja a to nije poštivao pa je već zbog toga odluka o otkazu nezakonita. Dodaje da je tužiteljici rješenjem od 9. srpnja 2004.

priznato profesionalno oboljenje osnovom dijagnoze Dermatitis alergica e kontaktu te je rješenjem zavoda od 5. prosinca 2016. utvrđeno tjelesno oštećenje od 50%

čime ukazuje kako tuženik nije uvažio odredbu č l. 87. Kolektivnog ugovora i ponudio tužiteljici adekvatne poslove.

4. Sud je donio presudu u ovom postupku posl. br. Pr-3970/2018 od 6. svibnja 2019. (list 152) kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev, a ista je ukinuta od strane Županijskog suda u Zagrebu rješenjem broj Gž R-991/19 od 15. listopada 2019. te je predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje. Drugostupanjski sud navodi kako se ne može sa sigurnošću utvrditi da li je tuženik u postupku otkazivanja proveo postupak suodlučivanja sa radničkim vijećem s obzirom da je tužiteljica radnik kod kojeg je zbog profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti.

5. Sud je drugi put donio presudu posl. br. Pr-2971/2019 od 7. srpnja 2019.

(list 258) kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev, a ista je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-823/2020 od 13. listopada 2020.

6. Vrhovni sud Republike Hrvatske je po izjavljenoj reviziji rješenjem posl. br. Rev-322/2021 od 14. lipnja 2023. ukinuo drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vratio ovome sudu na ponovno suđenje. VSRH u svojoj odluci navodi da sukladno odredbi čl. 151. st. 1. toč. 3. Zakona o radu proizlazi da bi za ocjenu je li postupak suodlučivanja sa radničkim vijećem bio proveden bilo nužno da sindikalni povjerenik bude obaviješten da je tužiteljica radnica koja je oboljela od profesionalne bolesti i da je do njene smanjene radne sposobnosti došlo upravo uslijed ove bolesti, a što tijekom postupka nije utvrđeno na ovaj način.

7. Tijekom ponovljenog postupka sud je proveo dokaz uvidom u isprave koje su stranke dostavile u spis, saslušao je svjedoke B.Lj., S.S.,

B.M., M.B. te je saslušao tužiteljicu. Odbijeni su prijedlozi

tužiteljice istaknuti u drugom ponovljenom postupku za dopunskim saslušanjem tužiteljice i dostavom podataka o novom zapošljavanju na radnom mjestu tužiteljice u periodu 6 mjeseci od otkaza na području S.d.ž. kao suvišni. Naime, tužiteljica je saslušana detaljno i opsežno na sve bitne

okolnosti te nema razloga ponovno ju saslušavati. Što se tiče novog zapošljavanja na radnom mjestu Bankara za podršku prodaji, tuženik je u postupku dokazao da je poslovnom odlukom sve radnike tog radnog mjesta prelocirao u poslovnicu u

Varaždinu, a tužiteljica nikakvim relevantnim navodima i dokazima nije učinila vjerojatnom činjenicu da je tuženik na području S.d.ž.

zaposlio nove radnike na tom radnom mjestu u periodu 6 mjeseci od otkaza.

8. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,

84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) sud je utvrdio i u ovom trećem ponovljenom postupku da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice tuženika za utvrđenjem nedopuštenosti poslovno uvjetovanog otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o

radu od 5. listopada 2016. te zahtjev za povratkom na radno mjesto sukladno Ugovoru o radu od 30. lipnja 2014.

10. Iz navoda stranaka i isprava u spisu proizlazi da slijedeće činjenice u postupku nisu sporne:

- da je tužiteljica radila kod tuženika osnovom Ugovora o radu od 30. lipnja 2014.

(list 11) na radnom mjestu Bankarice za podršku prodaji s mjestom rada u

S.d.ž.,

- da je tuženik 14. lipnja 2016. donio Odluku o relokaciji i centralizaciji aktivnosti pripreme dokumentacije Prodajne mreže za pohranu (list 17),

- da je tuženik 21. lipnja 2016. donio Odluku o izmjeni i dopune Odluke o mezorganizaciji Z.b. d.d. (list 25),

- da je o naprijed navedenim organizacijskim primjenama tuženik obavijestio Glavnog sindikalnog povjerenika radi očitovanja, te je istome dostavio podatke o radnicima kojima se namjerava otkazati ugovor o radu, na kojem popisu je bila i tužiteljica pod brojem 100. (list 64), a Glavni sindikalni povjerenik se nije očitovao,

- da je tuženik o kolektivnom višku obavijestio nadležnu službu zapošljavanja koja je dala suglasnost na navedeni akt (list 83),

- da je tuženik 5. listopada 2016. donio Odluku o otkazu ugovora o radu s istodobnom ponudom izmijenjenog ugovora kojim je otkazan tužiteljičin ugovor o radu za obavljanje poslova Bankarica za podršku prodaji, 3. platni razred, zbog organizacijskih razloga, te joj je istovremeno ponuđeno sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za isto radno mjesto u nepunom radnom vremenu i s mjestom rada u V.ž.,

- da je tužiteljica prihvatila ponudu izmijenjenog ugovora o radu, a protiv Odluke o otkazu podnijela je zahtjev za zaštitu prava u zakonskom roku,

- da tuženik na zahtjev za zaštitu prava nije odgovorio, te je tužiteljica u daljnjem zakonskom roku podnijela ovu tužbu,

- da je tužiteljici rješenjem zavoda iz 2004. priznato profesionalno osnovnom dijagnoze oboljenje Dermatitis alergica e kontaktu.

11. Sporno je da li je ostvaren organizacijski razlog otkaza, je li otkazivanje bilo u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom te Pravilnikom o radu, te,

posljedično tome, je li Odluka o otkazu zakonita i dopuštena. Sporno je i da li je tuženik proveo zakonit postupak suodlučivanja sa radničkim vijećem u postupku otkazivanja tužiteljici.

12. Člankom 115. st. 1. podstavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, dalje: ZR) propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog u slučaju da prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.

13. Odredbom čl. 115. st. 2. ZR-a propisano je da poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

14. Nadalje, čl. 135. st. 3. ZR-a propisano je da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

15. Prema odredbi čl. 123. st. 1. ZR-a odredbe toga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, a ako radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza (čl. 123. st. 2. ZR-a).

16. Odredbom čl. 151. st. 1. toč. 3. ZR-a propisano je da poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost. Stavkom 3. istog članka je propisano da u slučaju da se radničko vijeće u roku 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca.

17. Uvidom u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu od 5. listopada 2016. utvrđeno je da je tužiteljici otkazan ugovor o radu sklopljen za poslove razine zanimanja Bankarica za podršku prodaji, 3. platni razred te istodobno ponuđen ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima za poslove razine zanimanja Bankarica za podršku prodaji,

3. platni razred, u nepunom radnom vremenu od 25 sati tjedno s mjestom rada

V.ž., a zbog organizacijskih, gospodarskih i tehničkih razloga. Iz obrazloženja navedene odluke utvrđeno je kako poslodavac spornu Odluku temelji na Odluci o relokaciji i centralizaciji aktivnosti pripreme dokumentacije za pohranu s primjenom za Prodajnu mrežu maloprodaje, Segment obiteljskog, osobnog i poduzetničkog bankarstva prema kojoj je usvojena organizacija rada na način da se odlučilo centralizirati a time i relocirati poslove pripreme dokumentacije za pohranu na jedno poslovno područje u okviru V.ž. Navodi se da

je proveden postupak savjetovanja s Glavnim sindikalnim povjerenikom u ulozi radničkog vijeća koji se na odluku nije očitovao pa se smatra da je dao suglasnost te su provedene adekvatne promjene u Odlukama o sistematizaciji i klasifikaciji zanimanja u Banci. Navodi se da su procesom centralizacije i relokacije poslova pripreme dokumentacije za pohranu obuhvaćeni svi radnici banke za poslove razine zanimanja Bankar za podršku prodaji i Stariji bankar za podršku prodaji a što je više od 20 radnika, obaviještena je nadležna služba za zapošljavanje a poduzete su i ostale potrebne radnje koje odredbe Zakona o radu nalažu, odnosno utvrđeni su i razmotreni kriteriji trajanje radnog odnosa, starost, obveza uzdržavanja koje terete radnicu i ostale okolnosti. O namjeravanoj odluci o otkazu ugovora o radu tužiteljici savjetovan je Glavni sindikalni povjerenik u funkciji radničkog vijeća koji se nije očitovao pa se smatra da je dao suglasnost.

18. Uvidom u Zahtjev za zaštitu prava utvrđeno je da u istome tužiteljica poziva tuženika spornu odluku staviti izvan snage navodeći da je ista nezakonita.

19. Svjedokinja B.Lj., savjetnik zamjenika predsjednika uprave,

iskazala je da je u vrijeme sporne odluke o otkazu bila direktorica upravljanja ljudskim resursima, da je u 2016. godini kod tuženika bila reorganizacija radnih mjesta, a najveće promjene odnosile su se na maloprodaju odnosno poslovnu mrežu poslovnica tuženika. Cilj reorganizacije je bio da se što više radnika fokusira na rad s klijentima te da se smanji pozadinski rad, a posljedica toga je bila u tome da se dio poslova automatizirao, a dio poslova se dislocirao. Radno mjesto

Bankar za podršku prodaji je radno mjesto koje obuhvaća podržavajuće poslove i

to pripremu papira, arhiviranje i slično, a na tom radnom mjestu je radila tužiteljica u S.d.ž.. Kako bi maksimalno koncentrirali poslove, tuženik

je sve radnike koji rade na navedenom radnom mjestu dislocirao u jedno mjesto rada u V. Naime, Z.b. je u to vrijeme imala 128 poslovnica, a

na području cijele države bilo je otprilike 103 radnika na radnom mjestu bankara za podršku prodaji i svim tim radnicima dali su otkaz dosadašnjeg ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. U novom ugovoru o radu izmjene su bile jedino što se tiče mjesta rada tako da su svi izvršitelji tog radnog mjesta trebali raditi u V. i to na nepuno radno vrijeme. Svi ostali uvjeti tog radnog mjesta su bili isti, plaća je bila srazmjerno radnom vremenu te je postojao i dodatak za odvojeni život. Kazala je da kod tih poslova nije bilo nužno da se poslovi obave u određenom roku, a bili su ograničeni i prostorom pa su zbog toga tim radnicima ponudili da rade na nepuno radno vrijeme. Od 103 izvršitelja tog radnog mjesta njih je troje ili četvero prihvatilo novi ugovor o radu, a među njima je bila i tužiteljica. Što se tiče poslovnice u kojoj je radila tužiteljica, sva radna mjesta koja su ostala u novom režimu rada su podrazumijevala rad s klijentima a što podrazumijeva i rad s novcem. Svi izvršitelji radnog mjesta Bankar za podršku prodaji bili su u istom tretmanu, dakle svi su bili obuhvaćeni poslovnim otkazom sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu stoga nije bilo uspoređivanje tih radnika po kriterijima. Tuženik je bio upoznat sa njihovim socijalnim statusom, ali kod tih radnika nije bilo nikakve razlike zbog navedenog.

20. Svjedokinja S.S., poslovni partner za ljudske resurse, iskazala je što se tiče reorganizacije radnih mjesta koja je bila kod tuženika u 2016. godini sudjelovala je u navedenom što se tiče izmjene opisa poslova radnog mjesta i djelokruga obavljanja posla. U odnosu na radno mjesto Bankar za podršku prodaji,

poslovi tog radnog mjesta su centralizirani u V., a prije toga su se obavljali na području cijele H. Cilj te centralizacije je bio fokus na samog klijenta stoga su dislocirani poslovi koji nisu bili u direktnom odnosu sa klijentom. Po izvršenoj reorganizaciji u poslovnicama nisu ostali poslovi vezani uz samog klijenta.

21. Svjedok B.M., direktor poslovnice u S., iskazao je da je u

vrijeme sporne odluke o otkazu bio direktor Centra za individualne klijente te je bio nadležan za tri poslovnice i to poslovnicu S.D., S.B. i T. Tužiteljica je radila kao Bankar za podršku prodaji u poslovnici S.D. Kod tuženika je u 2016. godini bila reorganizacija radnih mjesta, a cilj te reorganizacije je bio da se fokus prebaci na samog klijenta, a poslovi administracije i arhiviranja da se izdvoje iz samih poslovnica. Stoga su poslovi radnog mjesta Bankar za podršku prodaji izdvojeni u V. U samim poslovnicama nakon te reorganizacije nije više bilo radnog mjesta koje ne uključuje rad s klijentima i novcem. U to doba u te tri poslovnice bilo je oko 10 radnika zaposlenih na radnom mjestu bankara za podršku prodaji i svima njima je bilo ponuđeno da nastave rad u V. Svi su zaposlenici imali isti tretman i nije se pravila nikakva razlika.

22. Svjedok M.B. iskazao je da je radio kod tuženika kao glavni sindikalni povjerenik u ulozi radničkog vijeća do 2018. otkada je u mirovini. Navodi da je zaprimio dokumentaciju koja se nalazi u spisu na listovima 49 pa nadalje a u svezi organizacijskih promjena kao i najavljenih otkaza radnicima. Uz dokumentaciju zaprimio je i popis radnika kojima se namjerava otkazati ugovor o radu, a na kojem popisu je bila i tužiteljica kao radnica sa smanjenom radnom sposobnošću. Poznato mu je da je tužiteljica imala zdravstvene probleme te da je morala raditi u rukavicama, odnosno da je imala smanjenu radnu sposobnost. Vezano uz najavljeno otkazivanje i organizacijske promjene navodi da je koristio mogućnost da se ne očituje, odnosno dao je prešutnu suglasnost. Potvrdio je primitak isprave od 9. kolovoza 2016. koja se nalazi u spis na listovima 85 i 86

gdje se dostavljaju podaci o namjeravanim odlukama o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu s ponudom ugovora pod izmijenjenim uvjetima za radnike raspoređene na zanimanja bankar za podršku prodaji i stariji bankar za podršku prodaji te se nije očitovao, odnosno prešutno se suglasio sa otkazima te nikada nije uskratio suglasnost tuženiku na navedene isprave.

23. Tužiteljica je iskazala da trenutno radi kod tuženika kao Bankar za podršku prodaje u V., a kod pravnog prednika tuženika zaposlila se 1998.

godine. Sve do 2017. radila je u poslovnicama tuženika na području S. Krajem 2016. tuženik joj je otkazao ugovor o radu za radno mjesto Bankarice za podršku prodaji s mjestom rada u S.-d.ž. te joj ponudio izmijenjeni

ugovor o radu za isto radno mjesto s mjestom rada u V.ž.

Prihvatila je novoponuđeni ugovor o radu jer nije imala izbora i trenutno obavlja poslove tog radnog mjesta u V. Navodi da je kao bankarica za podršku

prodaji u vrijeme dok je radila u S.-d.ž. obavljala puno veći

opseg poslova nego sada. Konkretno, radila je na pripremi dokumentacije za tekuće kredite, bila je zadužena za kreditno poslovanje, tj. cjelokupan proces kako slijedi: skeniranje, administriranje, provjere instrumenata osiguranja prema nalogu iz RC aplikacije, bezgotovinske isplate, arhiviranje i skeniranje kreditne dokumentacije nakon isplate, izdvajanje zadužnica i lijepljenje bar-koda i skeniranje, unos kreditne dokumentacije u aplikaciju za arhiviranje te dostava dokumentacije Centralnom arhivu Z. u kutijama sa spiskovima na kojima su

podaci o kreditima i dr., a svi ti poslovi i dalje se obavljaju u poslovnici u S. te za istima nije prestala potreba. Ističe da je problem bio u tome što ranije poslovnice nisu obavljale poslove koje tužiteljica sada obavlja u V. te su ti poslovi bili zanemareni. U okviru svog radnog mjesta u V. obavlja samo jedan dio poslova koje je obavljala u S. i to pripremanje dokumentacije za kredite koji su otplaćeni i za kredite od kojih su klijenti odustali, te slanje te dokumentacije u arhiv u Z. gdje se čuvaju i uništavaju, i vezano uz

kartice iste poslove, kao i sve ostale poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja. Prema novom ugovoru o radu radi na nepuno radno vrijeme od 25

sati tjedno, a posla ima sigurno za 8 sati i više. Pored nje u V. rade još dvije kolegice na istim poslovima, a svima im je zajedničko profesionalno oboljenje. Navodi da boluje od profesionalne bolesti dermatitis alergija, a radi se o alergiji na nikalsulfat koji se nalazi u novcu, profesionalno oboljenje joj je priznato 2004., a invalidnost 2016. Zbog toga ne može raditi na šalteru, tj. s novcima, a sve druge poslove može obavljati. Navodi da joj je jedini cilj da se vrati kući u S., te smatra da joj je tuženik mogao osigurati drugo radno mjesto u S., a mogla je raditi i na nepuno radno vrijeme u S. Obitelj joj je također u S., odnosno suprug i majka, koja je jako bolesna, dok sin radi u Z.

24. Sud je prihvatio iskaze svih saslušanih kao istinite jer su iskazivali međusobno suglasno i uvjerljivo te u skladu sa ispravama u spisu. Iz iskaza svih svjedoka nedvojbeno je utvrđeno, a što tužiteljica ne spori, da su poslovnom odlukom tuženika iz 2016. godine, pod nazivom Odluka o relokaciji i centralizaciji aktivnosti pripreme dokumentacije Prodajne mreže za pohranu, napravljene organizacijske promjene kod tuženika, a koje se, između ostalog, odnose na redizajn zanimanja Bankar za podršku prodaji. Uvidom u navedenu ispravu

razvidno je da je cilj navedene promjene da se rasterete poslovanje i prostorni kapaciteti poslovnica na način da se poslovi pripreme i arhiviranja dokumentacije za Segmente Obiteljsko, Osobno i Poduzetničko bankarstvo relociraju i centraliziraju u V. Zbog toga je promijenjen opis poslova zanimanja Bankar za podršku prodaji što je razvidno iz navedene isprave tuženika (list 18 spisa)

budući da je ranije navedeno zanimanje obuhvaćalo i druge poslove, a ne samo pripremu i arhiviranje dokumentacije, a kako to proizlazi i iz iskaza tužiteljice.

25. Nije sporno, a što proizlazi iz iskaza B.Lj. i B.M., da su

svi izvršitelji radnog mjesta Bankar za podršku prodaji obuhvaćeni otkazivanjem stoga poslodavac nije imao obvezu provesti uspoređivanje radnika sukladno odredbi čl. 115. st. 2. ZR-a, suprotno navodima tužiteljice. Naime, kada poslodavac nije zadržao na radu ni jednog izvršitelja tog radnog mjesta, već je svim radnicima otkazao, tada ih nije bio dužan uspoređivati osnovom propisanih zakonskih kriterija.

26. Nije sporno da je tužiteljici od 2004. godine priznato profesionalno oboljenje osnovom dijagnoze Dermatitis alergica e kontaktu, a iz iskaza tužiteljice i B.M. koji je tužiteljici bio nadređen prije otkaza, nedvojbeno je utvrđeno da je

tužiteljica i obavljala poslove u skladu sa svojom dijagnozom, odnosno nije radila sa novcem, a te poslove i danas radi prema novom ugovoru o radu. Stoga su u cijelosti neosnovani njezini navodi kako joj tuženik nije ponudio odgovarajuće radno mjesto.

27. Nisu od utjecaja ni navodi tužiteljice da je za vrijeme rada u S. obavljala i druge poslove a ne samo pripremu i arhiviranje dokumentacije, budući da je iz akata tuženika razvidno da je predmetno zanimanje Bankar za podršku prodaji novim ustrojem redizajnirano.

28. Iz iskaza M.B., glavnog sindikalnog povjerenika u ulozi

radničkog vijeća, nedvojbeno je utvrđeno da je tuženik proveo zakonit postupak suodlučivanja sa radničkim vijećem, budući je isti potvrdio da mu je tuženik dostavio sve relevantne isprave, i to dokumentaciju u svezi organizacijskih promjena kod tuženika, a tako i podatke o namjeravanom otkazu tužiteljici kao i popis radnika kojima se namjeravao otkazati ugovor o radu na kojem popisu je bila i tužiteljica kao radnica sa smanjenom radnom sposobnošću. Iz njegovog iskaza jasno proizlazi da je …“zaprimio popis radnika kojima se namjerava otkazati ugovor o radu, a na kojem popisu je bila i tužiteljica kao radnica sa smanjenom radnom sposobnošću.“ Također je iskazao kako mu je …“poznat slučaj tužiteljice jer je s njom telefonski razgovarao te je poznato da je imala zdravstvene probleme te da je morala raditi u rukavicama, odnosno da je imala smanjenu radnu sposobnost.“ Također, iz iskaza sindikalnog povjerenika u ulozi radničkog vijeća proizlazi da je on u odnosu na navedeno dao prešutnu suglasnost na otkaz tužiteljici, čime se smatra da je suglasan sa otkazom kako to propisuje odredba čl. 151. st. 3. ZR-a.

29. Po stavu suda, autonomno je pravo poslodavca da, u cilju optimizacije procesa rada, poslove jednog radnog mjesta koje se obavljalo na nivou cijele

H. u svim poslovnicama, izdvoji iz svih poslovnica i locira u jednu poslovnicu u V. pri čemu prestaje potreba za radom izvršitelja tog radnog mjesta u svim poslovnicama. Naime, autonomno je pravo poslodavca odlučiti o ustroju i rasporedu radnih mjesta, uključujući i pravo na premještanje pojedinog radnog mjesta za koje ocijeni da organizacijski nije opravdano i za koje nema objektivne potrebe na način da se isto obavlja u svim poslovnicama. Ovakav potez poslodavca opravdani je organizacijski razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu. Upravo je iz iskaza tužiteljice razvidno da je novi ustroj bio svrhovit jer je sama tužiteljica kazala da se ranije ti poslovi koje sada obavlja u

V. nisu odrađivali u svim poslovnicama, već su bili zanemareni.

30. Iz rješenja zavoda, Područne službe u

S. od 30. rujna 2015. (list 303) proizlazi da tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja ne temelju smanjenja radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobno djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. U obrazloženju tog rješenja navedeno je: …“na temelju nalaza i mišljenja Zavoda …utvrđeno je da kod osiguranika ne postoji smanjenje radne

sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. ZOMO-a…“

31. Iz navedenog rješenja proizlazi da u konkretnom slučaju prethodna suglasnost na otkaz ugovora o radu od strane sindikalnog povjerenika u ulozi radničkog vijeća nije bila niti potrebna jer kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, ili smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti. Dakle, iz navedenog dokaza proizlazi da uopće nije ispunjen uvjet iz čl. 151 st. 1. podst. 3. ZR, prema kojem bi postojala obveza suodlučivanja u konkretnom slučaju prije otkaza tužiteljici.

32. Prema tome, i u ovom trećem ponovljenom postupku, iz svega navedenog jasno proizlazi da je u postupku koji je prethodio otkazu postupak suodlučivanja sa sindikalnim povjerenikom u ulozi radničkog vijeća u cijelosti proveden u skladu sa zakonom (čl. 151. st. 1 podst. 3. ZR-a). To i u slučaju da je tuženik prije otkaza tužiteljici trebao pribaviti prethodnu suglasnost. Međutim, temeljem citirane odredbe Zakona o radu, u takvom slučaju nije ni bilo potrebno pribavljati prethodnu suglasnost na otkaz.

33. Slijedom svega navedenog, u dokaznom postupku je nedvojbeno utvrđeno kako je Odluka o otkazu ugovora o radu tužiteljici u cijelosti zakonita i dopuštena,

te da je tuženik u potpunosti proveo zakonito suodlučivanje sa radničkim vijećem,

stoga je tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje nedopuštenosti iste i povratak na posao valjalo u cijelosti odbiti.

34. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a budući da je tužiteljica izgubila parnicu, odbijena je i sa zahtjevom za naknadu parničnog troška te je dužna naknaditi tuženiku trošak prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23) i to sukladno čl. 52. st. 4. Tarife koji se odnosi na jednokratnu nagradu za zastupanje za dva prvostupanjska postupka od 200 bodova za svaki te za treći prvostupanjski postupak 250 bodova (Tbr.7/2), a što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 1.300,00 eura, uvećano za

PDV od 25% te putni trošak za svjedoka M.B.od 34,51 eura, stoga trošak sve ukupno iznosi 1.659,51 eura.

35. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na trošak parničnog postupka

temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15,

29/18, 126/11, 114/22, 156/22, 155/23).

36. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama

("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu, 7. ožujka 2024.

Sutkinja: Petra

Hertelendi Lovrić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka

pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano u 4 istovjetna primjerka putem

ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku