REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 25 Pr-485/2023-31

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari
tužiteljice I.H. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnik D.L., odvjetniku u O.D.L. iz Z.,
protiv tuženika P. d.d. iz S., OIB: …, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. listopada 2023. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice S.L., odvjetnice i punomoćnice tuženika M.H., mag.iur., zaposlenice tuženika, te presude javno objavljene dana 6. prosinca 2023.,

p r e s u d i o j e

I Utvrđuje se da Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu tuženika P.
d.d., S., OIB: …, tužiteljici I.H., Z., OIB: …, nije dopuštena, te da radni odnos tužiteljici
I.H., nije prestao.

II Nalaže se tuženiku P. d.d., S., OIB: …, da tužiteljicu I.H., Z., OIB: …,
vrati na rad na poslove „Zamjenik voditelja programa u prodajnom centru“ temeljem
Ugovora o radu od 01.09.2019. godine i svih Dodataka ugovora o radu, sve u roku 15
dana.

III Nalaže se tuženiku P. d.d., S., OIB: …, naknaditi tužiteljici I.H., Z., OIB:
…, trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura1 / 3.767,25 kuna
sa zateznom kamatom tekućom od 6. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se
određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u
roku od 15 dana.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj: 25 Pr-485/2023-31

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je tužiteljica temeljem Ugovora o
radu na neodređeno vrijeme radila na radnom mjestu „Zamjenik voditelja programa u
prodajnom centru“. Tužiteljica je dana 20.04.2020. godine zaprimila Prijavu o
prestanku osiguranja na zavod od 15.04.2020.
godine, Odjavu za osiguranika Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje od

16.04.2020. godine te Potvrdu tuženika o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa. Iz
navedene dokumentacije razvidno je da je radni odnos tužiteljice kod tuženika
prestao s danom 15.04.2020. godine a temeljem izvanrednog otkaza ugovora o radu.
Tužiteljica nije upoznata sa odlukom tuženika kojom je istoj raskinut radni odnos
izvanrednim otkazom. Naime, tuženik nije nikada tužiteljici uručio odluku o
izvanrednom otkazu ugovora o radu. Zbog navedenog, tužiteljica nema saznanja koji
su razlozi za donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

Štoviše, tužiteljica je jedino mogla utvrditi da je riječ o odluci o izvanrednom otkazu
ugovora o radu iz naznake razloga prestanka osiguranja vidljivom u Prijavi o
prestanku osiguranja pri HZMO.

Na takvu nezakonitu odluku o prestanku radnog odnosa, tužiteljica je uložila
Zahtjev za zaštitu prava dana 24.04.2020. godine a koju je tuženik zaprimio dana

28.04.2020. godine.

Tužiteljica osporava navode iz izvanrednog otkaza, a o kojima pretpostavlja
temeljem Poziva na iznošenje obrane zbog narušavanje poslovnog ugleda
Poslodavca zbog navodne objave na društvenoj mreži Facebook, u javnoj grupi
Koronavirus (COVID 19) Hrvatska, objavila netočne i uvredljive informacije o radu
Poslodavca u vezi epidemije bolesti COVID-19 i donesenih mjera Stožera civilne
zaštite Republike Hrvatske, konkretno Odluke od 19.03.2020. godine o mjerama
ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja
sportskih i kulturnih događanja i Odluke od 21.03.2020. godine o radnom vremenu
trgovina.

Tužiteljici se stavlja na teret da je objavila da tuženik radi protivno citiranim
odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, iako je znala da su prodajni
objekti tuženika bili zatvoreni i da je tuženik u cijelosti poštivao odluke Stožera, ali i
druge relevantne propise.

U svojoj Pisanoj obrani tužiteljica je navela da je njezin suprug (dakle ne ona)
vlasnik facebook računa, da namjera supruga nije bila uvrijedili ili omalovažiti
tuženika (dakle nije bila njezina objava), te da ona osobno nikad isto ne bi to objavila
ili napisala, te se u ime supruga ispričala poslodavcu.

Iz navedene Pisane obrane tužiteljice razvidno je da ona nije ništa učinila nego njezin
suprug, pri čemu je jasno da ponašanje supruga ne može biti za otkaz ugovora o
radu tužiteljice.

Nadalje, gledajući objavu koja je učinjena iz iste nije razvidno na koji način bi
ona bila uvredljiva za tuženika, jer se konkretno svodi na pitanje na koji način radi
trgovački lanac P., za koga je otvoren (maloprodajne ili veleprodajne kupce) i
koja roba se može kupiti (građevinski ili cjelokupni asortiman). Štoviše informacije
sadržane u objavi su korisne za tuženika jer upravo upućuju na mogućnost kupnje u
navedenom trgovačkom lancu.

Osim toga, navedena objava, čak i da ju je počinila tužiteljica i čak i kad bi bila
povreda ugleda tuženika, a što sve nije, ne predstavlja osobito tešku povredu obveza
iz radnog odnosa koja opravdava izvanredni otkaz. Naime otkazan je ugovor o radu
radnici koja je u prethodnih gotovo 9 godina rada kod Poslodavca bila uzoran radnik,

3 Poslovni broj: 25 Pr-485/2023-31

koja je napredovala u radu sa mjesta trgovca do mjesta zamjenika voditelja programa
u poslovnom centu što je u okviru radnih mjesta kod Poslodavca zaista odgovorno
radno mjesto na koje radnica ne bi bila izabrana da nije kvalitetno radila.
Konačno tužiteljica do danas nikad nije od strane tuženika dobila pisano
upozorenje za bilo kakvu povredu radne obveze.

Tuženik je nezakonito otkazao ugovor o radu tužiteljici i nezakonito odjavio
istu dana 15.04.2020. godine sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Naime,
tuženik nije uručio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljici. Tuženik je
takvim postupanjem višestruko povrijedio odredbe Zakona o radu zbog čega je
izvanredni otkaz ugovora o radu nezakonit. Naime, sukladno odredbi članka 120.
Zakona o radu, otkaz mora biti u pisanom obliku, obrazložen te isti mora biti
dostavljen osobi kojoj se otkazuje.

Slijedom navedenog predlaže da sud utvrdi odluku tuženika nedopuštenom, te da tužiteljicu vrati na rad uz naknadu parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode iz tužbe u cijelosti, te ističe da
su radnici tuženika dana 14.04.2020. pokušali tužiteljici uručiti otkaz, a tužiteljica je
primitak istog odbila, što je zabilježeno na samoj Odluci, a ista je izvješena na
oglasnoj ploči tuženika 15.04.2020. Odluka o izvanrednom otkazu je donesena zbog
osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, jer je na društvenoj mreži Facebook
objavila neistinite i klevetničke informacije o radu tuženika za vrijeme epidemije, pa je
stoga prekršila odredbe članka 75.stavak 1. točka 23. i točka 29.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Ugovor o radu na
neodređeno vrijeme od 1. rujna 2019., Prijavu o prestanku osiguranja HZMO, Odjavu
HZZO, Potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, Zahtjev za zaštitu prava od

24.4.2022. uz povratnicu, Poziv na iznošenje obrane radnici I.H. od 9.
travnja 2020., izjava od 9.4.2020., Pravilnik o radu od 24. svibnja 2018., Odluku o
Pravilniku o izmjenama Pravilnika o radu, od 2.4.2020., mail poruke, Odluku o
izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 14.4.2020., Zapisnik o inspekcijskom
nadzoru od 1.4.2020., preslika broja članova javne grupe na FC profilu, grafikon broja
novozaraženih osoba za vrijeme epidemije COVID-19,

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj
53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 -
pročišćeni tekst i 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da
je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Rješenjem županijskog suda U Bjelovaru GžR-13/23 je ukinuta presuda ovog suda i predmet vraćen na ponovno suđenje.

6. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u
daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužiteljica radila
kod tuženika radnom mjestu "Zamjenik voditelja programa u prodajnom centru".
Sporno je između stranaka da li je tuženik imao opravdani razlog za donošenje
Odluke o izvanrednom otkazu.

U ponovljenom postupku stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4 Poslovni broj: 25 Pr-485/2023-31

7. Uvidom u Odluku o izvanrednom otkazu od 14.travnja 2020. sud je utvrdio da
je tužiteljici otkazan ugovor o radu od 01.rujna 2019. zbog osobito teške povrede
obveza iz radnog odnosa i zbog osobito važnih činjenica. U obrazloženju navedene
odluke je navedeno da je poslodavac dana 2.04.2020. saznao da je tužiteljica na
društvenoj mreži Facebook objavila neistinite i klevetničke informacije o radu
poslodavca za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 o radnom vremenu trgovine,
odnosno u bitnom da je objavila konkretno“ Zanima me ako je donesena uredba
(zakon) o skraćenom radnom vremenu za trgovine, na koji način P. radi
uredovno radno vrijeme po kojem zakonu“. Nakon što je jedan od korisnika iste
društvene mreže odgovorio da poslodavac ne radi i da je maloprodaja do daljnjeg
zatvorena ista je odgovorila“ To je vijest samo za medije. Odite na Ž. pa ćete
vidjeti. Puštaju jednog po jednog ali možete kupiti sve“, pa da je na opisani način
radnica narušila ugled poslodavca, osobito u izvanrednim okolnostima, odnosno u
bitnom da u javnosti stvara dojam da se poslodavac ne pridržava svih odluka i mjera
u cilju sprečavanja širenja epidemije, odnosno izražava tvrdnju da poslodavac
postupa protupravno, čime je iznijela neistinite i uvredljive informacije dostupne
velikom broju osoba. Takvo postupanje radnice predstavlja osobito tešku povredu
obveza iz ugovora o radu sukladno članku 75.stavak 1. točka 23. i točka 29.
Pravilnika o radu, u vezi sa člankom 76. istoga kojim je propisano da ugovor o radu
prestaje izvanrednim otkazom, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog
odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa
obiju strana, nastavak radnog odnosa nije moguć, a vezano uz članak 78. Pravilnika
o radu.

8. Sud je utvrdio iz bilješke na odluci o otkazu da je odluka pokušana uručiti
tužiteljici, a da je ista odbila potpisati odluku u prisutnosti voditelja centra R.H. i A.V.

9. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je saslušao svjedoke i tužiteljicu.
Svjedok J.L., navodi da je bio ovlaštena osoba za potpisivanje i
donošenje odluka i onih koje je pravni sektor pripremio, pa tako i odluku o
izvanrednom otkazu tužiteljici.. O razlozima otkaza ga je obavijestila R.D.
kao pomoćnik za pravne poslove i to zbog prijave tužiteljice koja je prijavila tuženika
za nezakoniti rad tijekom pandemije Inspektoratu, a što nije bilo istinito. Za tuženika
je takva objava tužiteljice bila katastrofalna za poslovanje i mogla je nanijeti veliku
štetu društvu.

Svjedokinja R.D., iskazuje da je u to vrijeme bila pomoćnica
predsjednika uprave te je jedan od mojih zadataka bio da pratim društvene mreže u
svezi sa objavama vezano za društvo P. i tako crpi saznanje o objavi tužiteljice
na njezinom FC profilu i to negdje u noći u 2,42 sata, te je istog momenta tu objavu
proslijedila na člana uprave g. B. i J.L., a u daljnjem postupku
nije sudjelovala.

Navodi da je g. L., kao predsjednik uprave odlučivao o svim ugovorima o radu na neodređeno vrijeme kao i o prestancima ugovora.

Nadalje da je objava na FC stranicama tužiteljice mogla utjecati na poslovanje
i ugled tuženika zbog teške situacije zbog epidemije corona virusa pa je ovakva
objava bila šokirajuća pogotovo što je dolazila od strane radnika, a nije bila istinita.
Inače prate sve što izađe kako u medijima tako i na društvenim mrežama te nije
neuobičajeno da podnose kaznene prijave protiv neistinitih objava i protiv trećih

5 Poslovni broj: 25 Pr-485/2023-31

osoba koje na taj način nanose štete, te da je ovakvo postupanje razlog zbog kojeg
je poslodavac izgubio povjerenje u tužiteljicu kao radnika

Navodi da tužiteljica nije podnijela prijave državnom inspektoratu protiv tuženika.

Svjedok R.H. navodi da nije osobno vidio objavu na FC stranici
tužiteljice međutim s time ga je upoznala kolegica iz ljudskih potencijala, zbog čega
su pozvali tužiteljicu i predočili o čemu se radi. U to vrijeme su često dolazili
inspektorati kao i komunalni redari ,ali nisu imali nikakvih problema jer su poštivali
mjere. Navode da su tužiteljicu suočili sa njenom objavom i ona je ustvari odmah
znala o čemu se radi, no rekla je da to nije pisala ona nego njezin suprug, no
potvrdila je da je na toj stranici njezino ime i prezime, a drugi dan je donijela pisanu
obranu. Dana 15.4.2020. tužiteljicu su pozvali u ured i upoznali je sa odlukom o
otkazu, jer da je svojom objavom narušila ugled tvrtke i da je povjerenje poslodavca
u nju narušeno, a ona je odbila potpisati primitak odluke o otkazu, pri tome se s
nekim telefonski konzultirala, a nakon toga je i napustila ured. Navodi da je uz
kolegicu K., A.V. sačinjen zapis o odbijanju primitka otkaza od strane
tužiteljice, a nakon odbijanja primitka odluke nije se drugi dan pojavila na poslu.
Svjedok A.V. iskazuje da je u uredu uz kolegica K., kolega
H. pokušao uručiti otkaz tužiteljici uz obrazloženje razloga, a tužiteljica je odbila
je potpisati odluku, a oni su tu izjavu o odbitku primitka otkaza potpisali , istu su po
uputi iz kadrovske stavili na oglasnu ploču ,a tužiteljica više nije dolazila na posao.
Svjedok I.H., suprug tužiteljice navodi da je pisao spornu objavu na
FC stranici i da je to njegova stranica FC, da nije bilo zlonamjerno, da to nije
komentirao sa suprugom, te da je ista bila jako ljuta na njega jer je tu objavu vidjela
kada su joj u firmi rekli i pozvali je da objasni navedenu objavu. Navodi da supruga
nema svoj FC profil, već ako ga zatraži objavi neke njene slike, te da je u vrijeme
objave bila na godišnjem.

Tužiteljica osporava da bi ikada imala profilnu stranicu niti na FC niti na bilo
kojoj društvenoj mreži i nije znala što je to njen suprug napisao te je ostala u šoku
kad je dobila poziv na razgovor, a potom i otkaz, da nije nikada imala bilo kakvu
opomenu kod tuženika. Ne spori da nije potpisala otkaz.

10. Analizirajući iskaze svjedoka i tužiteljice te ostale dokumentacije koja prileži
spisu sud je utvrdio da je nesporno napisana objava na FC profilu na kojem je
navedeno ime korisnika I.I.H.

Sud je prihvatio iskaze svih svjedoka kao istinite i u suglasju sa navedenom
dokumentacijom, koji se odnose na postupak uručivanja otkaza tužiteljici, kao i
činjenice u vezi utvrđivanja objave na FC profilu.

11. Međutim, po stavu ovog suda tuženik nije dokazao da je upravo tužiteljica bila
osoba koja je napisala objavu na FC profilu jer je navedeni profil otvorio tužiteljičin
suprug i utvrđeno je da on stavlja objave na tom profilu,pa u slučaju dvojbe tko je
objavio spornu objavu posljedice ne može snositi tužiteljica i to za najtežu mjeru koja
se izriče u radnom odnosu.

12. Naime iz odluke o izvanrednom otkazu stoji da tuženik ima saznanja da je
tužiteljica na svom profilu napisala i objavila neistinite i klevetničke informacije o radu
poslodavca za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 o radnom vremenu trgovine,
odnosno u bitnom da je objavila konkretno“ Zanima me ako je donesena uredba
(zakon) o skraćenom radnom vremenu za trgovine, na koji način P. radi

6 Poslovni broj: 25 Pr-485/2023-31

uredovno radno vrijeme po kojem zakonu,“…te upravo na navedenom temelji svoju
odluku o otkazu, a što u ovom postupku nije dokazao.

U slučaju otkaza teret dokaza da je odluka o otkazu opravdana te da je
upravo tužiteljica počinila povredu koja joj se stavlja na teret je na tuženiku, a tuženik
navedenu povredu nije dokazao.

13. Obzirom da stranke u ponovljenom postupku nisu predlagale daljnje dokaze u
pogledu utvrđivanja rada poslodavca u spornom razdoblju, sud i nadalje ostaje kod
mišljenja da navedena objava nije neistinita i klevetnička jer je tuženik radio na način
da je izdavao robu kupcima izvan poslovnih prostorija trgovine, što nije sporno, jer je
općepoznata činjenica da se tako radilo, dapače to proizlazi iz Zapisnika o
inspekcijskom nadzoru od 01.04.2020. a što nije u suprotnosti sa navodima objave.
Pri tome izjava da „puštaju jednog po jednog i tamo možete kupiti sve“
sigurno ne predstavlja klevetničku izjavu koja bi bila u suprotnosti sa mjerama Civilne
zaštite RH koje su tada bile na snazi, jer je evidentno da tuženik i takvim
postupanjem ne krši mjere, već dapače upućuje na mogućnost kupnje kod
navedenog trgovca pod uvjetima (jedan po jedan) koje ne krše propisane mjere.
Nadalje, valja istaknuti da je izvanredni otkaz najteža mjera koja se može
izreći za povredu obveza iz radnog odnosa te sud u konkretnim okolnostima smatra
da takva povreda od strane tužiteljice nije počinjena, da u navedenoj objavi nema
klevetničkih i neistinitih izjava, a posebno ima u vidu činjenicu da je tužiteljica kod
poslodavca radila od 2011. godine, da nikada nije bilo primjedbi na njen rad, dapače
da je u tijeku rada napredovala upravo zbog svog rada i zasluga. Stoga je
neprihvatljiva tvrdnja tuženika da je zbog konkretne objave izgubio povjerenje u
tužiteljicu i da na postoji mogućnost uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju
strana, za nastavak radnog odnosa.

Naime tuženik nije dokazao da je upravo tužiteljica napisala spornu objavu,
kao i da je ta objava za tuženika nepovoljna, tim više što je svjedok L. izjavio
da je otkaz tužiteljici dan iz razloga što je prijavila tuženika Inspektoratu , a što nije
točno niti je isto tuženik dokazao.

14. Slijedom navedenog je sud utvrdio da je Odluka o izvanrednom otkazu
nedopuštena jer nisu ispunjeni uvjeti iz članka 76. Pravilnika o radu tuženika kao niti
temeljem članka 116. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 38/95, 54/95, 65/96,
17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05, 149/09, 61/11, 82/12, 73/13,
93/14, 127/17, 98/19; u daljnjem tekstu: ZR), a sukladno navedenom je usvojio
tužbeni zahtjev u cijelosti pa tako i tužbeni zahtjev da ju tuženik vrati na rad na
poslove sukladno sklopljenom ugovoru o radu temeljem članka 124. ZR-a.

15. Valja napomenuti da prigovori tužiteljice da joj otkaz nije uručen, sud ukazuje
na je iz provedenih dokaza utvrđeno da je ista odbila primiti otkaz u poslovnim
prostorijama tuženika, da su joj razlozi otkaza pojašnjeni i da je za iste znala , te je
otkaz sukladno članku 83. Pravilnika o radu nakon odbijanja primitka izvješen na
oglasnu ploču. Navedeno je sud utvrdio iz iskaza svjedoka i uvida u Odluku o otkazu,
a u konačnici niti tužiteljica navedeno ne spori.

16. Također je utvrđeno da kod tuženika nije osnovano RV i da djeluju 4 sindikata
koji se nisu dogovorili koji će od njih predstavljati, a valja istaknuti da navedenu
činjenicu tužiteljica nije niti sporila.

7 Poslovni broj: 25 Pr-485/2023-31

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a.
Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom
Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tako je tužiteljici priznat trošak jednokratne nagrade (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i
9/1 OT), ukupno 400,00 eura,( 200 bodova - 1bod = 2,00 eura) na koji iznos je
pridodano 25 % PDV-a sveukupno 500,00 kuna.

18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 6. prosinca 2023.

Sutkinja:

Vesna Horvath, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog
suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje
nadležan županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku