Republika Hrvatska
Trgovački sud u Splitu
Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari tužitelja Bas-
Commerc d.o.o., Jesenice, Poljička cesta Krilo 27, OIB: 80216269814, zastupanog
po punomoćniku Krešimiru Vukoviću, odvjetniku u Omišu, protiv tuženika Republike
Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u
Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 20.
listopada 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Krešimira Vukovića, odvjetnika u
Omišu i zastupnice po zakonu tuženika Maje Klemen, zamjenice županijskog
državnog odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu presude 6. prosinca 2023.

p r e s u d i o j e

I Utvrđuje se da je tužitelj Bas-Commerc d.o.o. vlasnik nekretnine označene
kao čest.zem. 6749/6, Hotel, Poljička cesta Krilo 27, 42 m², upisane u zk.ul. 760 k.o.
Jesenice

II Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj da tužitelju Bas-Commerc d.o.o
naknadi trošak postupka u iznosu od 4.562,35 EUR-a / 34.375,02 kuna, u roku od 15
(petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 18. srpnja 2019. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi
utvrđenja prava vlasništva. Tužitelj u tužbi navodi kako se isti, uračunavajući vrijeme
prednika, nalazi u kvalificiranom, neprekidnom i samostalnom posjedu nekretnine
označene kao čest.zem. 6749/6 Hotel, Poljiča cesta Krilo 27, površine 42 m²,
upisanog u zk.ul. 760, k.o. Jesenice. Naime, još 1900-tih godina prošlog stoljeća da
je na predmetnoj nekretnini i nekretnini označenoj kao čest.zgr. 558, zk.ul. 1579 k.o.
Jesenice izgrađena zgrada poslovnog objekta (hotela) koja je od tada neprestano i
neometano od ikoga u posjedu tužitelja i njegovih prednika. Tužitelj navodi i kako se
od izvorne gradnje poslovnog objekta 1930-ih godina na predmetnoj nekretnini
nalazilo ograđeno dvorište hotela s istočne strane, a prednik tužitelja (ujedno i
osnivač tužitelja) Slavko Bandov da je početkom 1990-ih godina, na temelju
pravomoćne građevinske dozvole Sekretarijata za graditeljstvo Općine Omiš, Klasa:
UP/I-361-03/90-01/265 od 5. ožujka 1991. rekonstruirao postojeći poslovni objekt u

2 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

poslovni objekt – pansion I. kategorije, a pri čemu je na ograđenom dvorištu hotela
dograđena zgrada tog poslovnog objekta, danas hotela "Krilo" za kojeg je izdana i
pravomoćna uporabna dozvola Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje,
Ispostava Omiš, Klasa: UP/I-361-05/17-30/23 od 29. ožujka 2017.

2. Nadalje, tužitelj navodi i kako je predmetni objekt (nekretnina) unesena i u
temeljni kapital tužitelja 2002., a predmetne nekretnine da su ranije bile vlasništvo
osnivača tužitelja Slavka Bandova koji ih je stekao ugovorom o kupoprodaji
zaključenim s PPK Agrobačka, D.P. Žitoprodukt i D.P. Jedinstvo, a isti da su ih stekli
od svog prednika "Mlinpred" koji je na nekretninama označenim kao čest.zem.
6749/6 i čest.zem. 558 k.o. Jesenice (kao jedinstvenoj građevinskoj čestici koja se
sastoji od objekta i dvorišta) imao pravo upravljanja koje je propušteno upisati u
zemljišnoj knjizi.

3. Tužitelj navodi i kako se isti prije podnošenja ove tužbe obratio tuženiku
zahtjevom za mirno rješenje spora, sukladno članku 186.a Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001.,
117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.,
25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022. –– dalje: ZPP), međutim, tuženik
da je uslijed pogrešnog tumačenja članka 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim
lukama ("Narodne novine" broj 158/2003., 100/2004., 141/2006., 38/2009.,
123/2011., 56/2016. i 98/2019. – dalje: ZPDML) odbio zahtjev tužitelja kao
neosnovan.

4. Stoga, tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese
presudu kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest.zem.
6749/6 Hotel, Poljička cesta Krilo 27, 42 m², upisane u zk.ul. 760 k.o. Jesenice te da
se isti ovlašćuje na temelju ove presude ishoditi upis prava vlasništva predmetne
nekretnine u zemljišnim knjigama.

5. Tužitelj je predložio da sud u dokazne svrhe pregleda i pročita isprave i
dokumentaciju koja je dostavljena u prilogu tužbe te da izvede dokaz očevidom na
licu mjesta.

6. Sukladno članku 284. ZPP-a tužba je tuženiku dostavljena radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu.

7. Tuženik se u odgovoru na tužbu usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu te je
predložio da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će tužbeni
zahtjev odbiti kao neosnovan i obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak
postupka. Nadalje, tuženik navodi kako iz Kupoprodajnog ugovora od 14. lipnja 1990.
kojeg je tužitelj dostavio u spis proizlazi kako je predmet kupoprodaje bila nekretnina
označena kao čest.zem. 558., k.o. Jesenice, zk.ul. 1579, dok nekretnina koja je
predmet ovog postupka nije bila obuhvaćena predmetnim ugovorom. Osim toga,
tuženik ističe kako je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nad državnom
imovinom potrebno da se radi o nekretnini koja može biti predmetnom vlasništva, a
što ovdje nije slučaj jer da se radi o pomorskom dobru. Naime, iz isprava koje su
sadržane u spisu da proizlazi kako je predmetna nekretnina do 2015. bila upisana
kao "obala" te da se ista sukladno članku 3. ZPDML smatra pomorskim dobrom.

3 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

Stoga, kako se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva tužbeni zahtjev da je neosnovan.

8. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest.zem. 6749/6 upisanoj u zk.ul. 760, k.o. Jesenice.

9. U dokazne svrhe ovaj sud je pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju
sadržanu u spisu i to: izvadak iz sudskog registra za društvo Bas-Commerc d.o.o.
(listovi 4-6 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu označenu kao 6749/6 zk.ul..
760 k.o. Omiš (list 7 spisa), kopiju katastarskog plana br. 18 k.o. Jesenice (list 8
spisa), prijepis posjedovnog lista broj 1204 (list 9 spisa), rješenje Općinskog suda u
Splitu, Stalna služba u Omišu poslovni broj Z-295/88-2 od 12. kolovoza 1988. (listovi
10-11 spisa), kupoprodajni ugovor zaključen 4. srpnja 1990. (list 11 spisa), rješenje
Općinskog suda u Omišu poslovni broj Z-208/9642 od 11. travnja 1995. (list 12
spisa), izvadak iz zemljišnih knjiga (listovi 13-20 spisa), ugovor o unosu stvari
zaključen između Slavka Bandova i društva BAS-COMMERC d.o.o. 29. srpnja 2002.
(listovi 21-23 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Tt-02/5960-4
od 30. kolovoza 2002. (listovi 24-26 spisa), građevinsku dozvolu, Klasa: Up/I-361-
03/90-01/265 od 5. ožujka 1991. (list 27 spisa), uporabnu dozvolu za građevinu
izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog od 1. listopada 2007., Klasa: UP/I-
361-05/17-30/23 od 29. ožujka 2017. (listovi 28-29 spisa), geodetski elaborat od 7.
srpnja 2014. (listovi 30-37 spisa), rješenje Općinskog suda u Splitu, Poseban
zemljišnoknjižni odjel u Omišu poslovni broj Z-1371/15 od 17. srpnja 2015. (listovi 38-
39 spisa), podatke o prostoru Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje,
Ispostava Omiš, Klasa: 350-07/15-05/167 od 29. prosinca 2015. (listovi 40-42 spisa),
zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora od 20. ožujka 2018. (list 43 spisa), dopis
Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: N-DO-47/2018 od 18. travnja 2019.
(list 44 spisa), odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2724/2017-2 od 22.
svibnja 2019. (listovi 57-58 spisa), kupoprodajni ugovor od 29. kolovoza 1968. (listovi
62-63 spisa), kupoprodajni ugovor od 4. studenog 1965. (listovi 64-68 spisa),
darovnu pogodbu od 28. svibnja 1961. (listovi 69-71 spisa), darovni ugovor od 31.
ožujka 1960. (listovi 72-74 spisa), proveo je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom
vještaku geodetske struke Anti Bošnjaku te dokaz vještačenjem po stalnom sudskom
vještaku građevinske struke Ivanu Mijanoviću, dipl.ing.

10. Tuženik je predlagao da sud, pored izvedenih dokaza, od Splitsko-
dalmatinske županije, Upravnog odjela za pomorstvo zatraži podatak o tome je li
prijedlog granice pomorskog dobra i prema kojoj skici upućen Ministarstvu mora,
prometa i infrastrukture radi donošenja rješenja o granici pomorskog dobra na
predmetnoj nekretnini.

11. Člankom 7. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

12. Člankom 220. stavak 1. ZPP-a propisano je da dokazivanje obuhvaća sve
činjenice koje su važne za donošenje odluke, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi
da sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja
odlučnih činjenica.

4 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

13. Prema tome, kako činjenica je li prijedlog granice pomorskog dobra i
prema kojoj skici upućen Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ne predstavlja
odlučnu činjenicu važnu za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari sud je prijedlog
tuženika za pribavljanjem tog podatka od nadležnog odjela Splitsko-dalmatinske
županije odbio kao nepotreban.

14. Tužbeni zahtjev je osnovan.

15. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da se tužitelj prije
podnošenja tužbe obratio tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora, sukladno
članku 186.a ZPP-a, kao ni to da u tom postupku nije došlo do mirnog rješenja spora
pa da je tužitelj zbog toga podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari.

16. Među strankama nije bilo sporno da tužitelj tvrdi kako je on vlasnik
nekretnine označene kao čest.zem. 6749/6, upisane u zk.ul. 760 k.o. Jesenice, kao
ni to da tvrdi kako je vlasništvo predmetne nekretnine stekao dosjelošću,
posjedovanjem te nekretnine zakonom propisano vrijeme.

17. Nadalje, među strankama nije bilo ni to da je na nekretninama označenim
kao čest.zem. 558. upisanoj u zk.ul. 1579 k.o. Jesenice i čest.zem. 6749/6 upisanoj u
zk.ul. 760 k.o. Jesenice sagrađen hotel, kao ni to da je za predmetni objekt izdana
pravomoćna upravna dozvole od strane Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno
uređenje Ispostava Omiš, Klasa: UP/I-361-05/17-30/23 od 29. ožujka 2017.

18. Među strankama nije bilo sporno ni to da je tuženik tvrdio kako tužitelj nije
vlasnik predmetne nekretnine jer da predmetna nekretnina predstavlja pomorsko
dobro pa da ista ne može biti predmetom prava vlasništva.

19. Kao sporno među strankama trebalo je utvrditi je li tužitelj vlasnik
nekretnine označene kao čest.zem. 6749/6, hotel, Poljička cesta Krilo 27, 42 m²,
upisane u zk.ul. 760 k.o. Jesenice.

20. Člankom 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000.,
129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009.,
143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. – dalje: ZVDSP) propisano je da se
vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge
nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok iz stavka 2. istog članka
proizlazi da je na temelju stavka 1. tog članka stečeno pravo vlasništva kad su
ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

21. Člankom 159. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe
vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu
kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da
bude vlasnikom te stvari.

22. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten,
stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine
protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (članak 159. stavak

2. ZVDSP-a), dok samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem

5 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik
nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja
(članak 159. stavak 3. ZVDSP-a).

23. Člankom 159. stavak 4. ZVDSP-a propisano je da samostalni posjednik
stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i
jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao
i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego
služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, stječe dosjelošću vlasništvo tih
stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed
neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. tog članka.

24. S obzirom na to da je tuženik isticao kako nekretnina označena kao
čest.zem. 6749/6, upisana u zk.ul. 760, k.o. Jesenice, predstavlja pomorsko dobro te
da zbog toga tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva predmetne nekrentine, najprije
je trebalo utvrditi može li se na predmetnoj nekretnini uopće steći pravo vlasništva,
uzimajući u obzir ograničenja iz članka 3. ZPDML-a.

25. Člankom 3. stavak 1. ZPDML-a propisano je da je pomorsko dobro opće
dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava
se ili koristi pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom. Iz stavka 2. istog članka
propisano je da pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more,
njihovo dno i podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj
upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na
površini ili ispod nje, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi kako se dijelom kopna
smatra: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se
izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i morskom podzemlju živa i
neživa prirodna bogatstva.

26. Člankom 4. stavak 1. ZPDML-a propisano je da se morska obala proteže
od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen
crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po
svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te
za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest
metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda. Iz
stavka 2. istog članka proizlazi da morska obala uključuje i dio kopna nastao
nasipavanjem, u dijelu koji služi iskorištavanju mora.

27. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak (list 13 spisa) za nekretninu označenu
kao čest.zem. 6749/6 utvrđeno je kako je ta nekretnina bila upisana kao morska
obala, a nekretnina označena kao čest.zgr. 558 da je upisana kao "kuća stojna".

28. Sud je tijekom postupka proveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz
sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka i sudskog vještaka
građevinske struke Ivana Mijanovića, dipl.ing.građ., te je tom prilikom utvrđeno kako
sa istočne strane nije moguće fizički identificirati čest.zem. 6749/6 k.o. Jesenice jer je
ista nakon rekonstrukcije objekta sada sastavni dio građevine i to na temelju glavnog
projekta rekonstrukcije koji je sastavni dio građevinske dozvole iz 1991.

6 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

29. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ante Bošnjaka proizlazi kako
čest.zem. 6749/6 k.o. Jesenice sada predstavlja sjeveroistočni dio zgrade hotela
"Krilo", anagrafske oznake Poljička cesta Krilo 27, Jesenice. Predmetna čestica da je
na položenim skicama definirana točkama 1-2-3-4-1 te da ima površinu 42 m². Iz
arhivskog isječka fotoskice izmjere iz 1975. da proizlazi kako istočni dio zgrade
današnjeg hotela "Krilo" tj. predmetna čestica oznake čest.zem. 6749/6 k.o. Jesenice
da nije sastavni dio zgrade već da je riječ o ograđenom dvorištu. Nadalje, iz tog
nalaza i mišljenja proizlazi kako pomorsko dobro na predmetnoj lokaciji nije
određeno, ali da je 2019. prema zahtjevu nadležnog županijskog ureda za pomorstvo
napravljen prijedlog (čija skica je prilog nalaza i mišljenja i nalazi se na listu 95 spisa)
iz kojeg proizlazi da predmetna nekretnina oznake čest.zem. 6749/6 k.o. Jesenice
nije u obuhvatu pomorskog dobra.

30. Sudski vještak Ivan Mijanović, dipl.ing.građ. je u pisanom nalazu i mišljenju
naveo kako je dio hotela "Krilo" položen na čest.zem. 6749/6 legalan odnosno da je
objekt izgrađen na nekretnini u skladu s građevinskom dozvolom odnosno pratećom
projektnom dokumentacijom. Nadalje, iz tog nalaza i mišljenja proizlazi da je
rekonstrukcija objekta odnosno sporne čestice oznake čest.zem. 6749/6 izgrađena

1990. sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli.

31. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu označenu kao čest.zem.
558, upisanu u zk.ul. 1579, k.o. Jesenice, utvrđeno je kako ta nekretnina u naravi
predstavlja Hotel, Poljička cesta-Krilo 27, površine 178 m² te da je za taj objekt
priložen akt za uporabu građevine: građevinska dozvola Općine Omiš, Sekretarijat za
graditeljstvo, Klasa: UP/I-361-03/90-017265, Urbroj: 2155-05-02/3-90-6 od 15. ožujka

1991. s potvrdom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
Uprave za inspekcijske poslove, Odjela inspekcijskog nadzora, Područne jedinice u
Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije te da nije u tijeku upravni
inspekcijski postupak.

32. Dakle, iz navedenog proizlazi kako predmetna nekretnina, iako je u
zemljišnim knjigama do 2015. po kulturi opisa bila upisana kao "obala", zapravo ne
predstavlja obalu u smislu članka 3. ZPDML-a te da ista nije u obuhvatu pomorskog
dobra.

33. Stoga, suprotno navodima tuženika, predmetna nekretnina može biti
objektom prava vlasništva.

34. Nakon toga trebalo je utvrditi je li tužitelj stekao pravo vlasništva
predmetne nekretnine dosjelošću.

35. Tužitelj je isticao kako se on, odnosno njegovi prednici, nalaze u posjedu
predmetne nekretnine od 1900-ih godina te da su u posjedu predmetne nekretnine
do danas. Nitko nikada da tužitelju nije osporavao pravo na posjed niti ga u
posjedovanju ometao. Stoga, posjed tužitelja, odnosno ranije njegovih prednika, da
je kvalificiran (pošten, istinit i zakonit).

36. Člankom 10. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da je osoba koja ima
faktičnu vlast glede neke stvari njezin posjednik.

7 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

37. Samostalni posjednik je onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili
posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava.

38. Člankom 18. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit ako
posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Iz stavka 2.
istog članka proizlazi da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili
prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili
prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako
pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Iz stavka

3. istog članka proizlazi da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao
niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada
pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed
ne pripada.

39. Kvalificirani posjed je onaj posjed koji je istodobno zakonit, istinit i pošten.
Poštenje se predmnijeva, ali se radi o oborivoj zakonskoj presumpciji pa je onaj tko
tvrdi suprotno to dužan i dokazati.

40. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Mijanovića, dipl.ing.građ.,
kojeg ovaj sud prihvaća kao potpunog, pravilnog i izrađenog u skladu s pravilima
struke, a na kojeg ni stranke nisu imale prigovore, proizlazi da nekretnina koja je
predmet ovog postupka predstavlja istočni dio današnje k.č. 5184, odnosno ista da
predstavlja istočni dio hotela "Krilo", a na toj čestici da je izgrađen hotel "Krilo", etaže
Pr + 02 KT + Ptk, položen južno od Jadranske magistrale, anagrafske oznake
Poljička cesta – Krilo 27, a čestica koja je predmet ovog postupka da predstavlja
zapravo unutarnje stubište odnosno vertikalnu komunikaciju između etaža
navedenog hotela, kotlovnicu te sanitarni čvor hotela, dakle, čestica oznake
čest.zem. 6749/6 da je sastavni dio hotela "Krilo" te da zajedno sa ostatkom hotela
predstavlja samostalnu funkcionalnu uporabnu cjelinu koja nije djeljiva. Nadalje, iz
istog nalaza i mišljenja proizlazi da je rekonstrukcija objekta, odnosno sporne čestice
čest.zem. 6749/6 izgrađena 1990., a ista da je izvršena u skladu s građevinskom
dozvolom.

41. Sudski vještak Ante Bošnjak je u svojoj dopuni nalaza i mišljenja naveo
kako iz arhivskog isječka izmjere iz 1975. za k.o. Jesenice proizlazi da istočni dio
zgrade današnjeg hotela "Krilo" tj. predmetna čest.zem. 6749/6 nije sastavni dio
zgrade nego da je riječ o ograđenom dvorištu, dok iz aerofotosnimke iz 1961. nije u
potpunosti jasan prikaz istočnog dijela predmetne zgrade pa da nije moguće utvrditi
je li i tada predmetna nekretnina predstavljala ograđeno dvorište.

42. Uvidom u kupoprodajni ugovor zaključen 4. srpnja 1990. između PPK
"Agrobačka", D.P. "Žitoprodukt" i D.P. "Jedinstvo" kao prodavatelja i Slavka Bandova
kao kupca utvrđeno je kako je predmet tog ugovora o kupoprodaji stambena zgrada
– odmaralište izgrađeno na čest.zem. 588, k.o. Jesenice, koja je kao nekretnina
upisana u zemljišnoj knjizi u zk.ul. 1579.

43. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Omišu broj Z-295/88 od 4. kolovoza

1988. utvrđeno je kako su OOUR "Jedinstvo", OOUR "Žitoprodukt" i PPO
"Agrobačka" imali pravo korištenja na čest.zgr. 558 u društvenom vlasništvu – tijelo

1., zk.ul. 1579, k.o. Jesenice.

8 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

44. Uvidom u ugovor o unosu stvari zaključen 29. srpnja 2002. između Slavka
Bandova i ovdje tužitelja utvrđeno je kako Slavko Banov ulaže za povećanje
temeljnog kapitala društva Bas-Commerc d.o.o. kao novi temeljni ulog nekretninu
koju čini objekt – kuća namjene pansion prve kategorije, koja se nalazi između
magistrale i uređenog obalnog pojasa, predjel Porat, naselje Krilo Jesenice, općina
Omiš.

45. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu (list 16 spisa)
utvrđeno je kao je na temelju upisa broj Z-246/1968 predmetna nekretnina bila
uknjižena pod pravom upravljanja u korist prehrambenog kombinata "Mlinpred" iz
Novog Sada.

46. Izvornom odredbom članka 388. stavak 4. ZVDSP-a propisano je da se u
rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u
društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama
dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, a koja odredba je
ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-58/97 od 17. studenog

1999. ("Narodne novine" broj 137/99.).

47. Europski sud za ljudska prava primjenjuje pravna shvaćanja izražena u
odlukama Trgo protiv Hrvatske (broj zahtjeva 35298/04), Radomilja i drugi protiv
Hrvatske (broj zahtjeva 37685/10) i Jakeljić protiv Hrvatske (broj zahtjeva 22768/12).

48. U presudi Trgo protiv Hrvatske izraženo je shvaćanje da je tužitelj kao
pošteni posjednik posjedovanjem nekretnine u društvenom vlasništvu u razdoblju
duljem od 40 godina, ex lege, na temelju članka 388. stavak 4. ZVDSP-a, stupanjem
na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnikom posjedovane nekretnine.

49. U presudama Radomilja i drugi te Jakeljić protiv Hrvatske izraženo je i
daljnje shvaćanje, da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu članka 388.
stavak 4. ZVDSP-a, nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe za utvrđenje prava
vlasništva, odnosno da nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17. studenog 1999.,
odnosno nakon donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je ta
odredba članka 388. stavak 4. ZVDSP-a ukinuta.

50. Dakle, u vrijeme posjedovanja, sukladno shvaćanju Europskog suda za
ljudska prava izraženom u naprijed spomenutim odlukama treba uračunati i vrijeme
do 8. listopada 1991., pri čemu je odlučno da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme
važenja odredbe članka 388. stavak 4. ZVDSP-a koja je ukinuta odlukom Ustavnog
suda Republike Hrvatske, broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. i da se ne radi o
nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe (nacionaliziranim,
konfisciranim i sl.), obzirom na stečena subjektivna građanska prava.

51. Sada važeći članak 388. stavak 4. ZVDSP-a propisuje da se u rok za
stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom
vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne
računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

9 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

52. Člankom 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni
list" Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, br. 6/1980 i 36/1990), koji je
stupio na snagu 1. rujna 1980. propisano da se vlasništvo na stvarima u društvenom
vlasništvu ne može steći dosjelošću, dok je člankom 3. Zakona o preuzimanju
Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/1991. od

8. listopada 1991.) stavljen izvan snage članak 29. Zakona o osnovnim
vlasničkopravnim odnosima.

53. Stoga, uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, kao sporno u ovom
postupku trebalo je utvrditi je li tužitelj (odnosno njegovi prednici) predmetnu
nekretninu označenu kao čest.zem. 6749/6 upisanu u zk.ul. 760 k.o. Jesenice
posjedovao zakonom propisano vrijeme te je li na taj način mogao steći pravo
vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću.

54. Po ocjeni ovog suda, kako iz svih dokaza koji su izvedeni tijekom postupka
proizlazi da je nekretnina označena kao čest.zem. 6749/6 upisana u zk.ul. 760, k.o.
Jesenice, od najkasnije 1975. do 1990. predstavljala ograđeni dio dvorišta koji je bio
sastavni dio kompleksa hotela "Krilo" (ranije radničkog odmarališta) te da se ista
nalazila u (zakonitom, istinitom i poštenom) posjedu tužitelja i njegovih prednika od 8.
listopada 1991., dakle, preko dvadeset godina, da su isti tu nekretninu posjedovali
kao kvalificirani posjednici, na temelju valjanog pravnog osnova, smatrajući da imaju
pravo na posjed i da tu nekretninu posjeduju kao vlastitu te da je ta nekretnina
korištena kao pripadajući dio radničkog odmarališta, a koje pravo im nitko nije
osporavao, imajući u vidu da je 1990., na temelju valjane građevinske dozvole,
predmetni objekt i rekonstruiran na način da je na predmetnoj čest.zem. 6749/6
sagrađen (nadograđen) istočni dio hotela "Krilo", po ocjeni ovog suda, sukladno
članku 159. stavak 4. ZVDSP-a i članka 160 ZVDSP-a, tužitelj je stekao pravo
vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću.

55. Stoga, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

56. Sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građanskog odjela
Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja je održana 31. siječnja 2022., kada je
presudom utvrđeno da je pravo vlasništva tužitelja stečeno na temelju zakona
(dosjelošću) preostali dio tužbenog zahtjeva kojim se tužitelj "ovlašćuje ishoditi
uknjižbu stečenog prava vlasništva uz brisanje tog prava s upisanog imena tuženika
što je tuženik dužan trpjeti" nije neosnovan nego je protivan zakonu.

57. Stoga, ovaj sud je iz izreke ove presude izostavio dio tužbenog zahtjeva
kojim se tužitelj ovlašćuje na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava
vlasništva na predmetnoj nekretnini.

58. Naime, sukladno čanku 130. stavak 1. ZVDSP-a, onaj tko stekne pravo
vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava
vlasništva u zemljišnoj knjizi te mu za to nije potrebna odluka suda kojom se isti
ovlašćuje ishoditi upis stečenog prava.

59. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka.

10 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

60. Kako je tužitelj u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom, odluka o
troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a
kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci
i njezinu umješaču nadoknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, u svezi s
odredbama članaka 164. stavak 1. ZPP-a i 155. stavak 1. ZPP-a.

61. Odredbom članka 164. stavak 1. ZPP-a propisano je da o naknadi
troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja, dok iz stavka 2.
istog članka proizlazi da je stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za
koje traži naknadu.

62. Odredbom članka 155. stavak 1. ZPP-a propisano je da će sud prilikom
odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji
su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini
troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o
pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje
podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

63. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, tužitelju
osnovano pripada 250 bodova za sastavljanje tužbe (Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" broj 138/2023. – dalje:
Tarifa/23), po 250 bodova za zastupanje na ročištima održanim 20. veljače 2020., 27.
siječnja 2021., 10. ožujka 2023. i 20. listopada 2023. (Tbr. 9.1. Tarife) te 125 bodova
za zastupanje na ročištu održanom 2. prosinca 2021. (Tbr. 9.1. Tarife). Dakle,
tužitelju osnovano pripada ukupno 1.375 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00
EUR-a (Tbr. 54. Tarife), a koju odredbu je primijeniti na temelju Tbr. 52.3. Tarife,
tužitelju je valjalo priznati 2.750,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a (687,50 EUR-a),
odnosno sveukupno 3.437,50 EUR-a.

64. Tom iznosu je valjalo pridodati i plaćeni trošak vještačenja u iznosu od

1.065,07 EUR-a / 8.024,80 kuna kao i plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u
iznosu od 331,80 EUR-a / 2.500,00 kuna.

66. Dakle, tužitelju osnovano pripada ukupan trošak postupka u iznosu od 4.834,37 EUR-a.

67. Zahtjev tužitelja nije osnovan za više zatraženi trošak vještačenja. Naime,
iako je tužitelj na ime predujma troškova vještačenja uplatio iznos od 11.000,00 kuna,
kako je nakon provedenog vještačenja i plaćenih troškova nagrade i naknade
troškova vještačenja na kartici predmeta ostao iznos od 2.975,20 kuna koji će biti
vraćen tužitelju, tužitelju je priznato na ime troškova vještačenja 8.024,80 kuna
umjesto zatraženih 11.000,00 kuna.

68. Međutim, kako je tužitelj postavio zahtjev za naknadu troškova postupka u
iznosu od 4.562,35 EUR-a, s obzirom na to da je sud vezan zahtjevom tužitelja,
istom je na ime troškova postupka priznat taj iznos iako tužitelju osnovano pripada
iznos od 4.834,37 EUR-a.

69. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

11 Poslovni broj: 13 P-553/2019-38

70. Rok za ispunjenje činidbe određen je sukladno članku 328. stavak 1. ZPP- a.

71. Novčani iznosi koji su navedeni u izreci ove presude iskazani su i u eurima
sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" broj 57/2022. i 88/2022.) te je prilikom konverzije korišten fiksni
tečaj 7,53450.

U Splitu 6. prosinca 2023.

Sutkinja Rajana Buljan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana
primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi
odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Krešimiru Vukoviću, odvjetniku u Omišu, Četvrt Žarka Dražojevića 1a

- tuženiku po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a - u spis