REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: 14 : Pr-17156/2021-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja D.Š., OIB …, Z., zastupanog po punomoćniku N.Š., protiv tuženika J.p. d.o.o.,

OIB …, Z., radi Radno - ostalo, 5. ožujka 2024.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je ništetna i bez pravnog učinka točka 3 sporazuma potpisanog između Tužitelja i J. d.d. iz Z., OIB: … dana

08.12.2016. godine i to u dijelu u kojem je utvrđeno da Tužitelj izjavljuje da se odriče otpremnine.

Nalaže se tuženiku J.p. d.o.o., Z., OIB:… da

isplati Tužitelju D.Š. iz Z., OIB: … iznos od

8.812,22 EUR/66.395,68 HRK na ime otpremnine uvećano za pripadajuću zateznom kamatu za period 01.01.2017.g. do 31.12.2022. godine obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te od 01.01.2023. do plaćanja po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sve u roku 15 dana, a koja kamata teče od dana 01.01.2017. godine pa do isplate.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je

obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana".

II/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog trošak koja se odnosi na trošak sudskih pristojbi.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj u tužbi navodi da je temeljem ugovora o radu bio u radnom odnosu kod društva J. d.d. u periodu od 16.01.2003. do 31.12.2016. g. Dana

08.12.2016.g. J. d.d. je donijela odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju zbog osobno uvjetovanih razloga. Tužitelj odluku o otkazu nije pobijao. Isti dan 08.12.2016.g. J. d.d. je izradila i sa tužiteljom potpisala sporazum odnosno utvrđenje u kojem točka 3. glasi kako slijedi: “Da je radnik upoznat sa svojim pravom na otkazni rok u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna, te na otpremninu, ali izričito izjavljuje da se stečenog prava na otkazni rok i otpremninu, svjestan svih posljedica, u potpunosti odriče"

1.2. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnosti odreknuća od otpremnine i isplata otpremnine koja proizlazi iz ugovora o radu koji je tužitelj imao sklopljen do 31.12.2016.g.sa društvom J. d.d. OIB: ... Na dan 1.1.2017.g. kod poslodavca tužitelja društva J. d.d. bio je na snazi Kolektivni ugovor sklopljen 8.5.2013.g. sa nadležnim sindikatima za grupu A., uključujući i J. d.d., objavljen u Narodnim novinama broj 90/2013 kao i Ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora od 08.05.2013.godine sklopljen 11.svibnja 2016.g. između J. d.d. i drugih i nadležnih sindikata ( dalje u tekstu zajedno: Kolektivni ugovor). Pravo radnika na otpremninu regulirano je u čl. 28 Kolektivnog ugovora, te isti u predmetnom dijelu glasi: „Radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu u skladu s odredbama zakona i ovog članka nakon dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca zbog osobno uvjetovanih razloga poslovno uvjetovanih razloga ima pravo na otpremninu u visini polovice prosječne mjesečne neto plaće koju je ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku godinu navršenog rada kod Poslodavca.“

Tužitelju je radni odnos prestao na dan i uključujući 31.12.2016.g.

1.3. Bivši poslodavac tužitelja društvo J. d.d. pripojeno je društvu

A. d.d., Z. Sukladno čl.522.stavak 3.Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19) tuženik A. d.d. je sveopći pravni sljednik bivšeg

poslodavca tužitelja društva J. d.d. J. plus d.o.o. kao tuženik pasivno je legitimirana sukladno čl. 137.st.13 Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19) i toč. 22.1.1. Nagodbe. Na J.p. d.o.o. prenijeta je gospodarska

cjelina društva J. d.d. i to nakon što je nad J. d.d. kao društvom

povezanim sa A.d.d., Z. sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 32/17), sve sa učinkom od 1. travnja 2019.g.

1.4. Pravo na otpremninu tužitelj je kao radnik stekao dana 01.01.2017.godine. nakon što mu je prestao radni odnos. Na taj dan tužitelj je imao više od dvije godine neprekidnog radnog staža kod J. d.d., odnosno 13 godina radnog staža neprekidno. J. d.d. je tužitelju na njegov račun u O. B. d.d. isplatila slijedeće netto plaće za mjesece prosinac, studeni, listopad 2016.g.: 15.11.2016.g.isplaćeno 7.201,36 HRK pod opisom plaćanja: osobno primanje isplaćeno u cijelosti, 19.12.2016.g. isplaćeno 8.135,94 HRK pod opisom plaćanja: osobno primanje isplaćeno u cijelosti, 16.01.2017.g. isplaćeno 15.306,88 HRK pod opisom plaćanja: osobno primanje isplaćeno u cijelosti. Izračun otpremnine: 7.201,36 HRK + 8.135,94 HRK+15.306,88 HRK=30.644,18 HRK 30.644,18 HRK/3=10.214,72 HRK/2= 5.107,36 HRK 5.107,36 HRK*13=66.395,68 HRK (ukupan iznos otpremnine: 66.395,68 HRK uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu)

1.5. Tužitelj se nije mogao valjano odreći prava na otpremninu dana 08.06.2016.g. budući je radni odnos trajao do 31.12.2016.g. Sukladno zakonu radnik se ne može valjano odreći unaprijed novčanih potraživanja prema poslodavcu prije nego je to potraživanje nastalo. Pravo na otpremninu tužitelja je nastalo i dospjelo dana 01.01.2017.g. Slijedom naprijed navedenog nema pravnog učinka utanačenje koje je tužitelj potpisao 08.12.2016.g. kojim se odriče otpremnine. Potraživanje a nije u zastari sukladno čl. 139 Zakona o radu.

1.6. Stoga predlaže donijeti presudu kojom bi se utvrdilo ništetnim i bez pravnog učinka točka 3 Sporazuma potpisanog između tužitelja i J.d.d. iz

Z., OIB: … dana 08.12.2016.g. i to u dijelu u kojem

je utvrđeno da tužitelj izjavljuje da se odriče otpremnine te naložilo tuženiku isplatu iznosa od 8.812,22 EUR/66.395,68 HRK na ime otpremnine uvećano za pripadajuću zateznom kamatu za period 01.01.2017.g. do 31.12.2022. godine

2.1. Tuženik u odgovoru na tužbu prije upuštanja u raspravljanje o biti spora, II predlaže donijeti rješenje kojim se odbacuje tužba kao nedopuštena. Trgovački sud u

Zagrebu je na temelju odredbe članka 25. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (Narodne novine broj 32/17, dalje u tekstu: Zakon o postupku izvanredne uprave) Rješenjem St - 1138/17 – 3 od 10. travnja 2017. godine otvorio postupak izvanredne uprave nad dužnikom A., dioničko društvo Z. (Grad Z.), OIB: … i njegovim ovisnim i povezanim društvima, te istim rješenjem imenovao izvanrednog povjerenika i između ostalog pozvao vjerovnike da izvanrednom povjereniku prijave svoje novčane tražbine u roku od 60 (šezdeset) dana od dana objave toga rješenja na mrežnim stranicama e-Oglasne ploče

Trgovačkog suda u Zagrebu, u skladu s pravilima Stečajnog zakona (Narodne novine broj 71/15, dalje u tekstu: SZ) o prijavi tražbina. Na pravne posljedice otvaranja postupka izvanredne uprave na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravnim posljedicama otvaranja stečajnog postupka. U postupku izvanredne uprave na odgovarajući se način primjenjuju i postupovna pravila iz posebnog zakona koji uređuje stečaj kako je to propisano člankom 8. Zakona o postupku izvanredne uprave. SZ prijavu tražbina određuje člankom 129. i člankom 257. U odnosu na prijave tražbine vjerovnika, člankom 12. SZ-a propisano je da se sudska pismena dostavljaju objavom na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča suda. Dostava se smatra obavljenom istekom osmog dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e- Oglasne ploče suda. Takva dostava smatra se dokazom da je dostava obavljena svim sudionicima, pa i onima za koje je zakon propisao posebnu dostavu. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske na 29. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova 12. srpnja 2017. zauzeo je sljedeće pravno shvaćanje: ''Kad je Stečajnim zakonom propisano da se određeni rokovi računaju od dana objave na mrežnoj stranici e- Oglasna ploča sudova i tada se u računanju rokova primjenjuje odredba čl. 12. st. 1. SZ o dostavi sudskih pismena. Rokovi se računaju od isteka osmog dana od dana objave''. Sukladno čl. 137. SZ-a stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu. Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnog reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina. Čl. 138. SZ-a propisuje da u tražbine prvoga višega isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka iz radnoga odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14, dalje u tekstu: ZOR) ne propisuje da je otpremnina radnika potraživanje iz radnog odnosa koje bi se namirivalo kao troškovi stečajnog postupka, pa da takvu tražbinu radnici namiruju kao vjerovnici stečajne mase. Dakle, otpremnina je potraživanje za koju stečajni vjerovnik podnosi prijavu stečajnom upravitelju. Također, navodno potraživanje tužitelja ne ulazi u ostale obveze stečajne mase sukladno čl. 156. SZ-a

koje se namiruju iz stečajne mase i za koje ne postoji obveza prijavljivanja tražbina. Nadalje, sukladno SZ-u stečajni upravitelj sastavlja popis tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka i predočava na potpis prijavu radnikovih tražbina u 2 (dva) primjerka. Međutim, navedeno ne znači da radnici i prijašnji dužnikovi radnici nisu ovlašteni sami podnijeti prijave svojih tražbina, već upravo suprotno proizlazi iz odredbe čl. 257. st. 4. SZ-a. Radnici i prijašnji dužnikovi radnici ne moraju prihvatiti popis i prijave tražbina koje je sastavio stečajni upravitelj, već mogu podnijeti sami prijavu svoje tražbine. Tuženik smatra da ukoliko je tužitelj smatrao da ima novčano potraživanje prema J. d.d., što tuženik osporava, to je, sukladno članku 25. Zakona o postupku izvanredne uprave, trebao to potraživanje prijaviti u postupku izvanredne uprave na način i u rokovima propisanim Zakonom o postupku izvanredne uprave odnosno SZ-om.

2.2. Podredno, osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. U radnom odnosu bio je kod društva J. d.d. od 16.1.2003. Tužitelju je radni odnos otkazan Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga od 8.12.2016. (dalje u tekstu: Odluka). Sukladno Uputi o zaštiti prava, tužitelj je protiv Odluke mogao u roku od 15 (petnaest) dana od primitka Odluke podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava. Tužitelj nije pobijao Odluku te nije podnio zahtjev za zaštitu prava. Tužitelj i J. d.d. sklopili su sporazum kojim je tužitelj slobodnim očitovanjem volje izjavio da radni odnos prestaje s uključujući danom 31.12.2016. Dakle, radi se o sporazumu radnika i poslodavca kojim je, između ostalog, uređeno i pitanje otpremnine. U konkretnom slučaju, radi se o sporazumu, a ne jednostranom aktu poslodavca. U slučaju sporazuma (dogovora) radnika i poslodavca, radnik, u okviru zakonom predviđene slobode ugovaranja, može određena svoja prava umanjiti, a može ih se i odreći svojom slobodnom voljom.

2.3. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Na dan otvaranja postupka izvanredne uprave 10. travnja 2017. te na dan provedbe Nagodbe vjerovnika u postupku Trgovačkog suda u Zagrebu St - 1138/2017 J. d.d. nije bila poslodavac tužitelju te tužitelj nije bio radnik J. d.d. Zato je nejasno koji bi se to ugovor o radu trebao prenijeti na novog poslodavca, a da bi se zadržala prava iz radnog odnosa koja su stečena do dana prenošenja ugovora o radu, pa da bi tuženik bio pasivno legitimiran u ovom postupku. Opreza radi, ističe prigovor zastare navodnog potraživanja. Predlaže donijeti rješenje kojim se odbacuje tužba kao nedopuštena, podredno donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova tuženiku

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01.02.2014. godine, djelomični povijesni izvod za društvo J. d.d.,

objave Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za društva J. d.d. i

A. d.d., Nagodbu objavljenu na mrežnim stranicama e-oglasna ploča

Ministarstva 20.06.2018.g.

https://...,

opomena pred tužbu, Kolektivni ugovor u prilogu, elektronički zapis

zavoda od 08.11.2021., pregled uplata J. d.d. na

datume 15.11.2016.g., 19.12.2016.g, 16.01.2017.g. na transakcijski račun tužitelja pod šifrom “osobno primanje”, Rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave od 10. travnja 2017. godine, posl. br. St - 1138/17, uvid u mrežnu stranicu e-Oglasne ploče sudova (https://...) posl.br. St - 1138/17 Trgovački sud u

Zagrebu, uvid u Nagodbu vjerovnika na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče sudova (https:…)posl.br. St - 1138/17 Trgovački sud u Zagrebu,

Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga od 8.12.2026.g., Utvrđenje od 8.12.2016. i ostalu dokumentaciju u spisu.

3.1. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. U postupku nije sporno:

- da je tužitelj bio u radnom odnosu kod društva J. d.d. u razdoblju od 16.1.2023. do 31.12.2016.g.

- da je J. d.d. dana 8.12.2016.g. donijela odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju zbog osobno uvjetovanih razloga, a koju odluku o otkazu tužitelj nije pobijao.

- da je J. d.d. istog dana (8.12.2016.) izradila i sa tužiteljem potpisala sporazum, odnosno utvrđenje u kojem toč. 3. glasi: "da je radnik upoznat sa svojim pravom na otkazni roku trajanju od dva mjeseca i dva tjedna te na otpremninu, ali izričito izjavljuje da se stečenog prava na otkazni rok i otpremninu, svjestan svih posljedica, u potpunosti odriče"

- da je rješenjem Trgovačkog društva u Zagrebu posl.br. Zg Tr-21/34953-15 od 9.12.2021.g. odredio brisanje pripajanja društva J. d.d. I-tuženiku

provedenog rješenjem istog suda br. Tt-21734953-2 od kolovoza 2021.

- da je na temelju odredbe čl. 25. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (NN 32/17) Trgovački sud u Zagrebu rješenjem posl.br. ST-1138717-3 od 10. travnja 2017. otvorio postupak izvanredne upravne nad I-tuženikom i povezanim i ovisnim društvima, među kojima je i tužiteljev poslodavac J.d.d.

- da je postignuta Nagodba u postupku izvanredne uprave nad društvom A.d.d. i dr., posl.br St-1138717 od 20.6.2018.g.

- da je društvo A. d.d. brisano iz sudskog registra na temelju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. Tt-22/45687-2 od 12.10.2022.g.

5. Sporno je kada dospijeva otpremnina tužitelju i u kojem trenutku se je isti može odreći. Sporna je i pasivna legitimacija.

6. Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga od 8.12.2016.g. tužitelju je otkazan ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta ¨voditelj prodaje za trgovinu¨ zbog osobno uvjetovanih razloga (toč.1.) U toč. 3. te odluke navedeno je da radnik ima pravo na otpremninu sukladno odredbama Kolektivnog ugovora. Odluka sadrži i uputu o zaštiti prava, da radnik može u roku od 15 dana od primitka odluke zahtijevati zaštitu prava podnošenjem prigovor Upravi. Primitak Odluke je potpisan od strane tužitelja.

7. J. d.d. i tužitelj su dana 8.12.2016.g. potpisali utvrđenje u kojem se navodi: - u čl.1. da je poslodavac radniku Odlukom o otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga otkazao ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika na neodređeno vrijeme, s pravom radnika na otkazni rok u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna i otpremninu prema Kolektivnom ugovoru

- u čl. 2. da je otkazni rok počeo teći 8.12.2016.g., a radnik će prestati raditi prije isteka utvrđenog otkaznog roka, odnosno dana 31.12.2016.g.

- u čl. 3. da je radnik upoznat sa svojim pravom na otkazno rok u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna te na otpremninu, ali izričito izjavljuje da se stečenog prava na otkazni rok i otpremninu, svjestan svih posljedica, u potpunosti odriče.

8. Pogrešno smatra tužitelj da se nije mogao valjano odreći prava na otpremninu dana 8..12.206.g., budući je radni odnos trajao do 31.12.2016.g. pa da je pravo na otpremninu tužitelja nastalo i dospjelo dana 1.7.2017.g.,k a da se sukladno zakonu, radnik ne može valjano odreći unaprijed novčanih potraživanja prema poslodavcu prije nego je to potraživanje nastalo, pa da zato nema pravnog učinka utanačenje koje je tužitelj potpisao 8.12.2016. kojim se odriče otpremninu. .

9. Vrhovni sud Republike Hrvatske, u odluci Revr-1475/13-2 od 17. veljače 2016.g. odlučivao je u materijalnopravnom pitanju sljedećeg sadržaja:

" Kada dospijeva obveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza i otkaznog roka koji je radniku priznat te je određen zakonom o radu i odlukom o otkazu, a s tim u svezi i pitanje od kojeg trenutka se radnik (tužitelj ) mogao valjano odreći otpremnine ili dijela otpremnine tj. da li je valjano odricanje od otpremnine koje je učinjeno prije isteka otkaznog roka:"

10. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na petoj sjednici odjela

Vrhovnog suda RH 28.5.2007.g. obveza poslodavca na isplatu otpremnine dospijeva s danom prestanka radnog odnosa, tj. istekom otkaznog roka ako stranke nisu ugovorile kasniji datum dospijeća obveze.

11. Međutim, dospjelost sama po sebi nije odlučna za pitanje valjanosti odricanja radnika od prava na otpremninu. Moguće je i odricanje od tražbine koja još nije dospjela, ako ona postoji (tako i Vrhovni sud u Revr 76/2009-2 od 4. ožujka 2009.g.

12. Pravo na otpremninu ima u smislu odredbe čl. 125.st.1. Zakona o radu (NN 93/14-dalje ZR) radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, pa prije otkaza ugovora o radu to pravo na otpremninu nema. Tražbina po osnovi otpremnine ne može ni dospjeti prije nego je otkazan ugovor o radu. Pitanja kada dospijeva obveza poslodavca na isplatu otpremnine radniku treba prosuđivati po općim pravilima obveznog prava, tj. prema odredbi čl. 173. Zakona o obveznim odnosima, koji se u ovom slučaju primjenjuje, a to znači da radnik nakon što mu je otkazan ugovor or adu može zahtijevati odmah ispunjenje obveze od strane poslodavca, odnosno istekom roka ako je određen.

13. Dakle, dosjelost sama po sebi nije odlučna za pitanje valjanosti odricanja od prava na otpremninu. Moguće je i odricanje od tražbine koja još nije dospjela, ako ona postoji. Nije moguće odricanje od prava kojeg još nema (koje nije nastalo). Određena osoba može se odreći nečega što ima (što joj pripada), a ne nečega što nema (što joj ne pripada). Budući je nastanka prava na otpremninu u smislu čl. 125. ZR vezano uz otkaz ugovora o radu, ono ne može nastati prije nego je poslodavac otkazao ugovor o radu (a podrazumijeva se da prije toga tražbina po osnovi prava na otpremninu ne može ni dospjeti, jer ne može dospjeti za naplatu tražbina koja još nije ni nastala) pa se prije toga rad ne može odreži prava na otpremninu jer tog prava još nema, odnosno takvo odricanje nema pravnog učinka.

14. Kako se tužitelj odrekao prava na dio pripadajuće otpremnine nakon što je odluka o otkazu ugovora o radu uručena tužitelju, dakle nakon što je njegova tražbina s naslova otpremnine nastala, to nema zakonskih razloga za utvrđenje nedopuštenosti tog dijela utvrđenja (sporazuma) samo iz razloga što navedeni dan nije dan prestanka radnog odnosa. Pravilno tuženik navodi da je tuženik slobodnom voljom, stečenim pravom raspolagao na način da se istoga odrekao, a tužitelj ne ističe neki drugi razlog ništetnosti, stoga je odbijen tužbeni zahtjev.

15. Tuženik je u obvezi plaćanja sudskih pristojbi, prema Zakona o sudskim pristojbama (NN118/18, 51/23) u slučaju neuspjeha u parničnom postupku, dok ako uspije u njemu nije obveznik plaćanja sudskih pristojbi.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 05. ožujka 2024. godine

SUDAC:

Kristina Trtanj Vukoja, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana u smislu odredbe čl. 335 st. 7-11 Zakona o parničnom postupku.

Dna:

1. pun. tužitelja

2. tuženiku

.