REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4283/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JŽ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupanog po punomoćnicima - odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Suić & Škunca d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice Hrvatske poštanske banke d.d., Jurišićeva kbr. 4, Zagreb (OIB: 87939104217), zastupane po punomoćnicima - odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-804/2020-2 od 6. travnja 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini posl. br. P-330/2018-27 od 5. lipnja 2020., u sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e :

Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-804/2020-2 od 6. travnja 2022. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:

„može li prvostupanjski sud kao raspravni sud, odustati od izvođenja dokaza provođenja (financijskog) vještačenja, iz razloga ako iznos potreban za podmirenje troškova vještačenja ne bude položen u roku što ga je taj sud odredio, ukoliko taj predujam ipak bude uplaćen i dokaz o tome dostavljen prvostupanjskom sudu prije nego što je ovaj donio rješenje da odustaje od izvođenja tog dokaza, ili je prvostupanjski sud dužan cijeniti sve okolnosti koje su važne za donošenje odluke o tome zbog čega tužitelj nije obvezu plaćanja izvršio u roku koji mu je odredio sud?“

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda kako glasi:

"I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja JŽ koji glasi:

"Ovrha u predmetu Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini koja se vodi pod posl. brojem Ovr-281/2015 proglašava se nedopuštenom."

II/ Nalaže se tužitelju JŽ da tuženiku Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 10.400,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama od dana 4. lipnja 2020. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana".

2. Tužitelj je sukladno čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnog pitanja:

„može li prvostupanjski sud kao raspravni sud, odustati od izvođenja dokaza provođenja (financijskog) vještačenja, iz razloga ako iznos potreban za podmirenje troškova vještačenja ne bude položen u roku što ga je taj sud odredio, ukoliko taj predujam ipak bude uplaćen i dokaz o tome dostavljen prvostupanjskom sudu prije nego što je ovaj donio rješenje da odustaje od izvođenja tog dokaza, ili je prvostupanjski sud dužan cijeniti sve okolnosti koje su važne za donošenje odluke o tome zbog čega tužitelj nije obvezu plaćanja izvršio u roku koji mu je odredio sud?“

Drži da je odgovor na to pitanje važan za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni - kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu: to sve obzirom da je „riječ o pravnom pitanju o kojemu odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda“ ili pitanju o „kojemu ta praksa nije jedinstvena.“

3. Tuženica je odgovorila na prijedlog i predložila da se ovaj odbaci, podredno odbije.

4. Prijedlog je dopušten.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 6. travnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022., te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

7. S prethodnim u svezi, pitanje tužitelja iz prijedloga valja sagledati imajući na umu da istaknute odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili razvijati pravo kroz sudsku praksu“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tužitelja postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje se u odnosu na to pitanje može očekivati neujednačena i nesigurna praksa - pa je odgovor na njega važan i za razvoj te prakse.

9. Stoga je pravilno:

9.1. za zaključiti:

- da u odnosu na u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za sprječavanje nastajanja neujednačene i nesigurne prakse, sve u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“ ili razvijati pravo kroz sudsku praksu,

- da su (time) nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom nje mogla preispitati osporena presuda,

9.2. odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 4. i 6. ZPP- a).

Zagreb, 5. ožujka 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug