REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5086/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. H. iz I. G., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u S., protiv tuženika: 1. G. I. G., OIB ..., koga zastupa punomoćnica N. O., odvjetnica u Z. i 2. K. I. G. d.o.o. iz I. G., OIB ..., koga zastupa punomoćnik N. D., odvjetnik u I. G., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-512/2019-8 od 6. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu poslovni broj Pn- 58/2015 od 18. ožujka 2019., u sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika: 1. G. I. G.
Obrazloženje
1. Tuženik 1. G. I. G. (dalje: tuženik) je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-512/2019-8 od 6. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu poslovni broj Pn-58/2015 od 18. ožujka 2019.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženici postavljaju tri pitanja za koja navode da su važna za odluku u predmetnom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"1. Jesu li sudovi potpuno slobodni u ocjeni provedenih dokaza te stanja spisa i ocjeni o tome kada je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti pravilna odluka, uz to i slobodni u odabiru razloga obrazloženja svoje ocjene?
2. Smatra li se osiguranje kojim su radnici osigurani od posljedica nesretnog slučaja osiguranjem od odgovornosti? Drugim riječima, ima li oštećenik, kojem je isplaćena osigurnina temeljem osiguranja od posljedica nesretnog slučaja po osnovi posljedica trajnog invaliditeta, pravo kumuliranja odštetnog zahtjeva prema trećoj odgovornoj osobi na ime duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti?"
3. Prema odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a neki razlozi su u toj odredbi navedeni kao osobito važni.
4. Prema odredbi čl. 387. st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Ovaj sud je, postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ocijenio kako postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Odgovor na pitanje postavljeno pod. 1. proizlazi iz samog zakona. Štoviše, odgovor na pitanje proizlazi iz odredbi koje sam predlagatelj navodi u obrazloženju, pa ne može biti od značenja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Eventualna pogrešna primjena koje od odredbi u ovom konkretnom slučaju, može biti samo od značenja za ovu parnicu što postavljenom pitanju ne može dati potrebno obilježje univerzalnosti.
7. Drugim pitanjem (kumuliranja, odnosno uračunavanja uračunavaju isplate oštećeniku izvršene na temelju police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja – kolektivnog kombiniranog osiguranja te po polici osiguranja osoba od nesretnog slučaja u iznos pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu od treće osobe) ovaj sud je izrazio pravno shvaćanje u odluci Rev 5028/2019-2 od 17. svibnja 2022., u identičnoj pravnoj stvari protiv G. Ž.
7.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije je navedeno kako je riječ o pitanju koje je važno zato što je Vrhovni sud RH o njemu već zauzeo pravno shvaćanje u presudi poslovni broj Revr-230/05-2 od 22. veljače 2006., a da je shvaćanje suda u predmetnoj odluci suprotno tome.
7.2. U odluci na koju se tuženik poziva revizijski sud je naveo: "Suprotno stajalištu izraženom u nižestupanjskim presudama, prema ocjeni ovog revizijskog suda iznos isplaćen tužitelju temeljem navedene police kombiniranog kolektivnog osiguranja, koju je zaključio tuženik sa spomenutim osiguravateljem, te premije platio iz svojih sredstava, valja zaključiti da je u pitanju osiguranje od odgovornosti, a prema odredbi čl. 948. st. 3. ZOO u takvom slučaju - kada se radi o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja koje je ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti, nema oštećenik pravo kumuliranja odštetnog zahtjeva prema trećoj odgovornoj osobi neovisno od njegovog prava na osiguranu svotu, pa zato takvom oštećeniku treba uračunati naknadu koju je primio po osnovu osigurane svote, imajući u vidu da osigurana svota po osnovi posljedica invaliditeta je u biti jednaka obliku nematerijalne štete na ime duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti, koju naknadu, među ostalim, tužitelj zahtjeva i u ovoj parnici."
7.3. Međutim, ovo pravno shvaćanje nije odlučno u ovom sporu koji tužitelj vodi protiv tuženika (G. I. G.) jer niti je tuženik poslodavac tužitelju niti je on sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti, kao što je to slučaj u presudi Revr-230/05-2 od 22. veljače 2006. na koju upućuje obrazloženje odluke revizijskog suda poslovni broj Revr-1563/15-2 od 1. veljače 2017.
7.4. Dakle, nije riječ o pravnom shvaćanju u istoj činjeničnoj situaciji, pa presuda na koju se pozvao tuženik ne daje razlog važnosti naznačenog pitanja (tako ovaj sud u Rev 5028/2019-2 od 17. svibnja 2022.).
8. Stoga nisu kumulativno ispunjeni propisani kriteriji za dopuštenje revizije po naznačenim pitanjima, pa je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. i čl. 387. st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 5. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa, v.r.
