REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1078/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u ostavinskom postupku iza pokojne N. M., ud. A., rođ. B. pok. M., iz D. V., rođene ..., umrle ..., odlučujući o reviziji nasljednica: 1. J. M. iz Crne Gore, B., OIB …, 2. A. M. iz D. V., OIB … i 3. M. M. iz D. V., OIB …, sve zastupane po punomoćnici J. D., odvjetnici u K. S., protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-853/2022-4 od 13. lipnja 2022. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj O-2439/17- 29 od 26. siječnja 2022., na sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e :
Ukida se rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-853/2022-4 od 13. lipnja 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-853/2022-4 od 13. lipnja 2022. potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj O-2439/17-29 od 26. siječnja 2022., kojim je riješeno:
"I. Dopunjava se Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-246/90 od 16. prosinca 2003. ispravljeno Rješenjem Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-246/90 od 16. veljače 2004., na način da se u točci II. A 1., 2. i 3. izreke tog rješenja iza riječi: P. dodaje zarez i riječi: "sve označeno kao čest. zgr. 295 i 297 i čest. zem. 2816, 2817 i 2818, sve k.o. D.
II. U preostalom dijelu Rješenje Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-246/90 od 16. prosinca 2003. ispravljeno Rješenjem Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-246/90 od 16. veljače 2004., ostaje neizmijenjeno."
2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd 940/2023-2 od 22. ožujka 2023., dopušteno je podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-853/2022-4 od 13. lipnja 2022., a zbog pravnog pitanja:
"Je li dopušteno rješenjem o ispravku izvršiti izmjenu pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju na način da se mijenja izreka rješenja i sastav ostavinske imovine?" u odnosu na koje pitanje je ocijenjeno da su ostvarene pretpostavke iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) za dopuštanje revizije.
3. U skladu s navedenim rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, revidentice su podnijele pravodobno reviziju zbog pravnog pitanja zbog kojeg im je i dopušteno podnošenje revizije.
4. U odgovoru na reviziju nasljednici R. i M. M.2 protive se navodima revizije i istu predlažu odbiti.
5. Revizija je osnovana.
6. Polazeći od odredbe čl. 391.a u vezi s odredbom čl. 400. st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske je u povodu revizije ispitao pobijano rješenje u dijelu kojim se ono pobija i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Pitanjem zbog kojeg je revizija podnesena, revidentice problematiziraju zakonitost postupanja drugostupanjskog suda u primjeni odredbe čl. 342. ZPP, a na temelju koje je drugostupanjski sud odbio žalbu nasljednica i donio pobijano rješenje, kojim je naveo da je prvostupanjski sud rješenjem zapravo "ispravio" svoje rješenje o nasljeđivanju.
8. Odredbom čl. 342. st. 1. ZPP propisano je da pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom će ispraviti sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća u svako doba.
9. Rješenjem suda prvoga stupnja, a povodom prijedloga nasljednika R. i M. M.2 , a nakon provedene identifikacije nekretnina očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju, izrijekom je dopunjeno je Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-246/90 od 16. prosinca 2003. ispravljeno Rješenjem Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem O-246/90 od 16. veljače 2004., na način da se u točci II. A 1., 2. i 3. izreke tog rješenja iza riječi: P. dodaje zarez i riječi: "sve označeno kao čest. zgr. 295 i 297 i čest. zem. 2816, 2817 i 2818, sve k.o. D.".
10. Drugostupanjski sud, a povodom žalbe ovdje revidentica, u svom rješenju navodi da se ne radi o dopuni rješenja o nasljeđivanju već o njegovom ispravljanju. Naime, smatra da prvostupanjskim rješenjem nije ponovno odlučeno o nasljeđivanju predmetnih ili drugih nekretnina niti su proglašeni drugi nasljednici stoga ono po svom sadržaju nije rješenje o nasljeđivanju u smislu odredbe čl. 226. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 52/71, 47/78 i 56/00, dalje: ZN), nije ni dopunsko rješenje o nasljeđivanju u smislu odredbe čl. 339. ZPP ili pak rješenje o naknadno pronađenoj imovini iz čl. 234. ZN. Smatra, a s obzirom na sadržaj prijedloga nasljednika R. M., M. M.2 i H. M., da je riječ o prijedlogu za ispravak pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju označavanjem naslijeđenih nekretnina i numeričkim, katastarskim oznakama pa rješenje suda prvoga stupnja, kojim je prihvaćen taj prijedlog i nekretnine navedene u rješenju o nasljeđivanju pod t. II. A 1., 2. i 3. označene katastarskim oznakama, sukladno provedenoj, nespornoj identifikaciji, po svom sadržaju i značenju predstavlja rješenje o ispravku rješenja o nasljeđivanju koje je sud ovlašten donijeti u svako doba (čl. 342. u vezi čl. 347. ZPP). Pri tome drugostupanjski sud zauzima i pravno shvaćanje da je povredu postupovnih odredbi u donošenju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju u pogledu sadržaja izreke rješenja počinjene pogrešnom primjenom odredbi čl. 225. st. 2. toč. 2. ZN, može, unatoč tome što protiv rješenja o nasljeđivanju nije bila izjavljena žalba, sanirati donošenjem rješenja o ispravku na način da će se izmijeniti izreka rješenja u pogledu označavanja ostavinske imovine.
11. Iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da su predlagatelji podneskom od 10. travnja 2017. predložili da se dopuni rješenje o nasljeđivanju budući da propušteno navesti numeričke oznake predmetnih nekretnina kao i katastarsku općinu, a podneskom od 11. rujna 2019. takvoj dopuni revidentice su se protivile, ističući da je o navedenim nekretninama već odlučeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju istoga suda broj O-246/90 od 16. prosinca 2003. te su smatrale da nema mjesta donošenju dopunskog rješenja. Podneskom od 25. veljače 2021. predlagatelji su, zbog osporavanja njihovog prijedloga, predložili sudu da pristupi identifikaciji nekretnina putem ovlaštenog sudskog vještaka, a koji je prijedlog sud prihvatio te nakon provedenog dokaza prihvatio prijedlog predlagatelja te dopunio rješenje o nasljeđivanju.
12. Prema odredbi čl. 339. ZPP, koja se primjenjuje na donošenje dopunskog rješenja, propisano je da ako je sud propustio da odluči o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, ili je propustio da odluči o dijelu zahtjeva, stranka može u roku od petnaest dana od primitka presude predložiti parničnom sudu da se presuda dopuni (st. 1.). Ako stranka ne podnese prijedlog za donošenje dopunske presude u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je tužba u tom dijelu povučena (st. 2.). Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit će odnosno odbiti sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća bez održavanja ročišta. Međutim, u konkretnom slučaju prvostupanjski je sud donio rješenje kojim je izrijekom ipak dopunio ranije doneseno rješenje o nasljeđivanju, a drugostupanjski sud je, odlučujući o žalbi revidentica, to rješenje smatrao isključivo rješenjem o ispravku ranije donesenog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.
13. O mogućnosti ispravljanja presude odnosno rješenja ovaj je sud svoje shvaćanje izrazio u nizu svojim odluka, a posebice u rješenju Rev-x-451/2017 od 19. prosinca 2018., gdje je naglašeno:
"Sustav procesnih pravila sadržan u ZPP nije sam sebi svrha. On ima cilj omogućiti strankama da pred zakonom ustanovljenim sudom štite svoje pravne interese (legitimna očekivanja), a sudovi su im - primjenjujući navedena pravila - dužni to osigurati - brinući se poštenim (pravičnim) postupanjem (između ostalog) za ostvarenje načela jednakosti i ravnopravnosti stranaka pred sudom. Postupovna pravičnost znači kontradiktoran postupak u kojem se stranke mogu očitovati i imaju jednaki položaj pred sudom. Pravičnost postupka uvijek se procjenjuje ispitujući postupak u njegovoj cjelini, tako da neka izolirana nepravilnost ne može biti dovoljna da cijeli postupak bude nepravičan (što odgovara definiciji bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, prema kojoj pogrešna ili nepravilna primjena koje odredbe ZPP ima značenje bitne povrede samo ako je bila ili je mogla biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude).
To je ujedno i svrha zaštite koju pruža čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine'' Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, dalje: Konvencija), koja jamči (u okviru prava na pošteno suđenje) pravo na procesnu ravnopravnost (“jednakost oružja”). Prema tom načelu, svaka od stranaka treba imati “razumnu mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ga ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njezinog protivnika” (tako ESLJP u Kaufman protiv Belgije, 10938/84, DR 50, p. 115.).
Konačno, ESLJP je u nekim svojim odlukama (primjerice: Edificaciones March Gallego S.A. v. Spain. broj 7/1997/791/992 od 19. veljače 1998, te OOO „Vesti“ and Ukhov v. Russia, broj zahtjeva 21724/13 od 30. svibnja 2013., dao sudovima ovlaštenje ispraviti grešku u nazivu stranke neovisno o tome tko je počinio grešku u pisanju ili naznačavanju stranke pod pretpostavkom da nije bilo spora o identitetu stranaka te da se radi o otklonjivoj greški.
Pritom, potrebno je naglasiti kako je i sustav procesnih pravila sadržan u ZPP pokriven s dvije načelne odredbe koje se odnose na zabranu i sankcioniranje zlouporabe procesnih ovlaštenja i to: odredba čl. 9. ZPP koja strankama nalaže savjesno korištenje pravima koja su im priznata tim zakonom i odredba čl. 10. ZPP koja, s druge strane, nalaže sudu da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku."
14. Reafirmirajući navedeno pravo shvaćanje u okolnostima konkretnog slučaja, prema ocjeni ovog suda, nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, ne smiju se naknadnim provođenjem dokaza u ostavinskom postupku i potom dopunjavanjem izreke rješenja o nasljeđivanju ispravljati greške u eventualno pogrešno formiranoj volji ostavinskog suda u trenutku donošenja rješenja o nasljeđivanju u pogledu odlučivanja o sastavu ostavinske imovine. Takve propuste moguće je ispraviti kroz postupak u povodu pravnog lijeka (žalbe) protiv rješenja o nasljeđivanju odnosno u postupku na temelju čl. 339. ZPP. Time je i odgovoreno na postavljeno revizijsko pitanje.
15. Stoga, postupanje nižestupanjskih sudova, koje sadržajno predstavlja zadiranje u samu izreku donesenog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju u pogledu sastava ostavinske imovine, a koje je u odnosu na stranke već proizvelo pravne učinke, predstavlja kršenje odredbe čl. 342. ZPP, budući se isto ne može podvesti pod "očite pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, odnosno pod nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom", čime je u donošenju takvog rješenja o "ispravku" počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 342. ZPP, a stranke u postupku, imajući na umu sadržaj prijedloga nasljednika, postupak sudu i doneseno rješenje, stavljene su u neravnopravni položaj (u tom smislu ovaj sud i u odluci Rev 814/2021-2 od 20. srpnja 2021.).
16. Pri tom, ne mogu se prihvatiti argumenti iz odgovora na reviziju da se navedenim ispravkom ne mijenja izreka rješenja i sastav ostavinske imovine u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, budući da je sudu za utvrđenje što ulazi u sastav ostavinske imovine bilo potrebno prethodno provoditi i dokaze – geodetsko vještačenje radi identifikacije predmetnih nekretnina, a koje su potom "ispravkom", bez provođenja kontradiktornog postupka, unesene u izreku rješenja o nasljeđivanju.
17. U skladu s iznesenim, pobijano drugostupanjsko rješenje je trebalo ukinuti, na temelju odredbe čl. 394. u vezi s odredbom čl. 400. st. 3. ZPP i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na daljnje postupanje.
18. U nastavljenom postupku drugostupanjski sud će ponovno, polazeći od pravnog shvaćanja iznesenog u ovom rješenju, ocijeniti je li u činjenično pravnim okolnostima ovog spisa predmeta ima mjesta donošenju predložene dopune odnosno ispravka rješenja o nasljeđivanju, sve polazeći od sadržaja te svrhe odredbe čl. 339. odnosno čl. 342. ZPP.
Zagreb, 5. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
