REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1233/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. M., OIB: ..., P., kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnica u P., protiv tuženika R. H., OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvu u P., Građansko upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-301/2021-2 od 25. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli posl. br. Pr-46/2020-23 od 21. listopada 2020., u sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e
Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-301/2021-2 od 25. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli posl. br. Pr- 46/2020-23 od 21. listopada 2020., tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), naznačivši dva pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i to:
"1) Ukoliko iz obrazloženja presude proizlazi da tužbeni zahtjev nije prihvaćen zbog razloga što je o istovrsnom zahtjevu odlučeno pravomoćnim rješenjem Disciplinskog suda i pravomoćnom presudom u upravnom sporu, je li pravilnom primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku tužbu potrebno odbaciti, a ne odbiti?
2) Može li stranka u sudskom (parničnom) postupku tražiti isplatu od R. H., na ime troškova upravnog postupka, temeljem odredbe članka 161. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, dalje u tekstu: ZUP)?".
2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Tužitelj u odnosu na prvo postavljeno pitanje navodi da nema prakse Vrhovnog suda R. H., te se poziva na odluku Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, posl. br. Gž-2351/16 od 5. listopada 2017.
5. Prvo postavljeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a niti za razvoj prava u sudskoj praksi, jer pobijana odluka i navedena sudska praksa nisu u suprotnosti, te se u oba predmeta postupak vodio radi naknade štete, a ne radi isplate troškova odvjetničkog zastupanja. Zbog navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, u odnosu na ovo pravno pitanje, tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije odbiti.
6. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje, tužitelj se također poziva na praksu Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici posl. br. Gž-2351/16 od 5. listopada 2017., a u kojem postupku je odlučivano o naknadi štete s osnove neisplaćenih odvjetničkih troškova u upravnom postupku i upravnom sporu.
7. Dostavljenom praksom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž- 4003/21 od 10. veljače 2022. te Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-zpz- 44/16 od 10. srpnja 2021. ukazuje se da stranka koja uspije u upravnom postupku odnosno u upravnom sporu, ima pravo na naknadu troškova za zastupanje odvjetnika, a koje troškove snosi javnopravno tijelo koje je pokrenulo postupak.
8. S obzirom da se u predmetnom parničnom postupku odlučivalo o naknadi štete, a ne u upravnom postupku odnosno upravnom sporu o naknadi troška upravnog postupka odnosno upravnog spora, ovo pitanje nije važno za odluku u sporu, pa je na temelju odredbe čl. 389.b. st. 1. ZPP i u odnosu na ovo postavljeno pitanje, valjalo tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije odbiti.
Zagreb, 5. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
