REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 120/2021-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. K. (OIB: ...) i S. K. (OIB: ...), oba iz Z., kao nasljednika iza pokojne R. K., (OIB: ...) iz Z., protiv tuženika H. u. z. o., (OIB: ...), Z., kojega zastupa punomoćnica M. K. V., diplomirana pravnica iz Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-313/2020-2 od 10. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2590/03-31 od 19. srpnja 2019., u sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,
p r e s u d i o j e :
Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 16.000,00 kn i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu od 14.128,75 kn, sve to sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. srpnja 2019. pa do isplate (točka I. izreke), dok je odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom (točka II. izreke), kao i zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka (točka III. izreke).
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanim dijelovima točke I. i III. izreke.
3. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd-1929/2020-2 od 17. studenoga 2020. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije u ovom postupku protiv drugostupanjske presude u odnosu na tri pravna pitanja:
"1. Je li za nastanak mirovanja postupka iz čl. 216. Zakona o parničnom postupku potrebna odluka suda da je do istog došlo ili ono nastupa po samom Zakonu neovisno od odluke suda kad se za to ispune zakonom predviđeni uvjeti?
2. Od kada u slučaju mirovanja postupka teče rok iz čl. 217. st. 3. ZPP od četiri mjeseca za podnošenje prijedloga za nastavak postupka, odnosno je li za početak i tijek roka odlučan primitak rješenja o mirovanju postupka?
3. Treba li sud u smislu čl. 271. st. 3. ZPP utvrditi da je tužba povučena ako tužitelj u roku od četiri mjeseca od kada je nastupilo mirovanje nije stavio prijedlog za nastavak postupka?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv citirane odluke, tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u odnosu na pitanja radi kojih je dopuštena. Predložio je ovome sudu prihvatiti reviziju i preinačiti pobijane presude na način da se utvrdi da se tužba smatra povučenom.
5. Tužiteljica je u odgovoru na reviziju osporila sve revizijske navode te predložila reviziju odbiti kao neosnovanu.
6. Revizija je neosnovana.
7. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za naknadu nematerijalne štete po osnovi odgovornosti tuženika za štetu uzrokovanu od nepoznatog vozila, a koja šteta je tužiteljici nastala u prometnoj nezgodi 25. studenog 2001. u Zagrebu, kada je na prednji desni bočni dio tramvaja kojim je upravljala tužiteljica naletjelo bijelo kombi vozilo nepoznate registarske oznake i koje se nakon toga udaljilo s mjesta nezgode bez zaustavljanja.
8. U revizijskom stupnju postupka sporno je je li nakon donošenja rješenja o mirovanju postupka od 14. rujna 2010. trebalo nastaviti prvostupanjski postupak neovisno o tome što niti jedna strana nije stavila prijedlog za nastavak postupka u tada zakonom propisanom roku.
9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima glede revizijom spornog dijela u odnosu na mirovanje postupka u bitnom je utvrđeno slijedeće:
- da je rješenjem prvostupanjskog suda 14. rujna 2010. utvrđeno mirovanje postupka u smislu odredbe čl. 216. st. 1. tada važećeg Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" broj 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08 - dalje: ZPP/08), po prijedlogu tuženika zbog nepristupanja tužiteljice na ročište,
- da se tuženik odrekao prava na žalbu protiv tog rješenja i nije tražio pisani otpravak, pa je određeno da će se to rješenje dostaviti tužiteljici po punomoćniku,
- da nema dokaza da je tužiteljica zaprimila navedeno rješenje do 16. siječnja 2018.,
- da je u ovoj pravnoj stvari doneseno rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj Su-2540/17 od 24. listopada 2017. kojim je određeno da će se provesti postupak obnove predmetnog spisa poslovni broj Pn-2590/03, budući da je provjerom u „Pn“ pisarnici prvostupanjskog suda utvrđeno da nije moguće pronaći spis,
- da je tuženik u postupku obnove dostavio u spis rješenje od 14. rujna 2010. o mirovanju postupka,
- da je navedeno rješenje dostavljeno tužiteljici na ročištu radi obnove postupka održanom 16. siječnja 2018. te je protiv istog izjavila žalbu 24. siječnja 2018.
10. Prvostupanjski sud polazeći od nespornih činjenica da je u ovoj pravnoj stvari 14. rujna 2010. nastupilo mirovanje postupka te kako u spisu nema dokaza da je rješenje o mirovanju bilo dostavljeno tužiteljici prije 1. travnja 2013. tj. prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 57/13) kojim su brisane ranije važeće zakonske odredbe o mirovanju postupka čime je taj pravni institut prestao važiti u pozitivnom pravnom poretku, zaključuje da je valjalo nastaviti prvostupanjski postupak neovisno o tome što niti jedna strana nije stavila prijedlog za nastavak postupka, zbog čega prvostupanjski sud žalbu tužiteljice na predmetno rješenje smatra bespredmetnom.
11. Drugostupanjski sud odbija žalbu kao neosnovanu te potvrđuje prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu te prihvaća zaključke i pravnu ocjenu prvostupanjskog suda glede nastavka postupka.
12. Povodom revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojih je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP). U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP).
13. Revident naznačenim pitanjima implicira na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka u pobijanim odlukama smatrajući da nije bilo mjesta nastavku postupka, već je sud trebao donijeti rješenje o presumiranom povlačenju tužbe u smislu odredbe čl. 217. st. 3. ZPP/08.
14. Odredbom članka 216. st.1. ZPP/08 bilo je propisano da mirovanje postupka nastupa, između ostalih situacija i ako jedna stranka koja je uredno pozvana izostane, a druga predloži mirovanje.
14.1. Odredbom čl. 217. st. 3. ZPP/08 bilo je propisano da ako nijedna stranka u roku od četiri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka, smatra se da je tužba povučena.
14.2. Odredbama čl. 35. i 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 57/13 - dalje: ZIDZPP/13) brisane su dotadašnje odredbe čl. 216. i 217. ZPP/08 kojima je bila regulirana materija instituta mirovanja parničnog postupka.
14.3. Prema odredbi čl. 102. st. 1. ZIDZPP/13 postupci pokrenuti prije stupanja na snagu tog Zakona dovršit će se primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11), dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se iznimno od odredbe stavka 1. tog članka (između ostalog) odredbe članaka 35. do 38. toga Zakona primjenjivati i na postupke pokrenute prije stupanja na snagu tog Zakona.
14.4. Prema odredbi tada važećeg čl. 334. st. 2. ZPP/08, koja odredba je na snazi i danas, presuda ima učinak prema strankama tek od dana kad im je dostavljena.
15. Slijedom svega navedenog, iako odredbe ZPP izričito ne propisuje učinak procesnih rješenja u postupku prema strankama već isključivo učinak presude, nameće se nedvojbeni zaključak da rješenja koja se dostavljaju pismeno prema strankama moraju imati učinak tek nakon što bi im bila dostavljena, analogno kao što presuda djeluje prema strankama tek od dana kad im je dostavljena (čl. 331. st.1. ZPP), jer u suprotnom stranke bi bile uskraćene sudjelovati u žalbenom postupku protiv tih odluka. Takvo shvaćanje ovaj sud je već izrazio u svojim odlukama poslovni broj: Gžzp 136/09-2 od 27. travnja 2009., Gžzp 719/10-2 od 31. siječnja 2011. i dr. 16. Stoga, kako rješenje o mirovanju postupka od 14. rujna 2010. nije dostavljeno tužiteljici prije stupanja na snagu ZIDZPP/13 kojim je odredbom čl. 36. ukinuta odredba čl. 216. ZPP/08 koja je uređivala institut mirovanja postupka te koja se primjenjuje sukladno odredbi članka 102. stavka 2. toga Zakona na sve parnične postupke neovisno o vremenu njihovog započinjanja, ono nije proizvelo nikakve pravne učinke, pa se navedeni postupak trebao nastaviti kao da navedenog rješenja nije ni bilo te su stoga pravilno nižestupanjski sudovi ocijenili da je žalba tužiteljice na predmetno rješenje u vrijeme kada je podnesena postala bespredmetna s obzirom da pravni institut mirovanja postupka više nije postojao.
16.1. Naime bitno je naglasiti da institut mirovanja postupka omogućava završetak sudskog postupka donošenjem deklaratornog rješenja kojim se konstatira stranačka volja. Takva konstatacija utemeljena je na pravnim predmnjevama stranačke volje i ne mora uvijek i u svakom slučaju odgovarati stvarnoj volji stranaka, prvenstveno tužitelja. Njime se tužitelju nameće aktivna uloga u parnici pod prijetnjom prekluzije u postupku. Međutim zakon daje strankama i mogućnost da vlastitim procesnim dispozicijama, pa tako i žalbom spriječe mirovanje postupka i na taj način spriječe donošenje sudskog deklaratornog rješenja o povlačenju tužbe. Stoga ukoliko bi učinci mirovanja, odnosno rokovi za nastavak postupka, kao i rokovi za sprečavanje mirovanja, počeli teći prije nego je jedna strana za to uopće saznala ta bi strana bila onemogućena u svojim procesnim mogućnostima podnošenja žalbe.
17. Slijedom navedenog, unatoč tome što odgovor na prvo postavljeno pitanje u reviziji glasi: "Za nastavak mirovanja postupka iz čl. 216. ZPP/08 u pravilu je potrebna odluka suda da je do istog došlo.", u ovoj konkretnoj situaciji kada je ZIDZPP/13 ukinut institut mirovanja, prije dostave tužiteljici predmetnog rješenja o mirovanju postupka donesenog na temelju odredbe čl. 216. st. 1. ZPP/08, odnosno prije nego je rješenje proizvelo pravni učinak, ne može se govoriti o nastavku postupka nakon mirovanja iz odredbe čl. 216. ZPP/08, a od koje pretpostavke postavljeno pravno pitanje polazi.
17.1. Nadalje, odgovor na drugo postavljeno pitanje u reviziji glasi: "U slučaju mirovanja postupka rok iz odredbe čl. 217. st. 3. ZPP/08 od četiri mjeseca za podnošenje prijedloga za nastavak postupka teče od kada je nastupilo mirovanje postupka, međutim za tijek roka je odlučna činjenica primitka rješenja o mirovanju postupka od strane parničnih stranaka.". Kako tužiteljici predmetno rješenje o mirovanju postupka nije dostavljeno prije nego što su stupile na snagu odredbe ZIDZPP/13 koji je ukinuo mogućnost mirovanja postupka, to njoj rok za nastavak postupka nije ni počeo teći za vrijeme važenja ZPP/08 odnosno dok je važio institut mirovanja postupka.
17.2. Odgovor na treće postavljeno pitanje u reviziji glasi: "Sud treba u smislu odredbe čl. 271. st. 3. ZPP/08 utvrditi da je tužba povučena ako tužitelj u roku od četiri mjeseca od kada je nastupilo mirovanje postupka nije stavio prijedlog za nastavak postupka.". Međutim, u ovoj činjenično pravnoj situaciji, a kako je već rečeno, učinci mirovanja postupka nisu nastupili jer rješenje nije dostavljeno tužiteljici za vrijeme važenja ZPP/08.
18. Slijedom svega navedenoga, a obzirom da ovaj sud ocijenio pravilnim ocjenu nižestupanjskih sudova glede mirovanja, odnosno nastavka postupka u okolnostima primjene važećih odredbi procesnog zakona pa ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnose pravna pitanja radi kojih je dopuštena, reviziju tuženika je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP valjalo odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove presude.
Zagreb, 5. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
