REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 257/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. B., iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku F. S., odvjetniku u Z. protiv tuženika I. K., OIB: … i F. K., OIB: …, oboje iz Z., zastupani po punomoćnici H. K. L., odvjetnici u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, broj Gž-1094/2021-2 od 27. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 5247/2016-73 od 6. svibnja 2021., na sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e :

I. Ukida se presuda Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, broj Gž-1094/2021-2 od 27. siječnja 2022., te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1.1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„2. Utvrđuje se da međa između: nekretnine tužitelja upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z.k.ul.br. 4128, k.o. T., označene kao z.k.čest. br. 4373, dvorište …, površine 238 m2 i nekretnine tuženika upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu z.k.ul.br. 2771. k.o. T., označenu kao z.k.čest. 4374, kuća i dvorište … broj …, površine 174 m2, predstavlja ravnu liniju koja se proteže uzduž cijelog ruba sjevernog zida kuće tuženika, koja je izgrađena na navedenoj z.k.čest. 4374, na adresi … broj …, u vlasništvu tuženika, te spaja istočnu među i zapadnu među navedene z.k.čest. 4373, u vlasništvu tužitelja, a prema Nalazu i Mišljenju vještaka V. R., dipl.inž. geod. sačinjenog 19.3.2020. godine, i predanog Sudu 8.6.2020. godine.

3. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik zemljišta koje je omeđeno:

- sa južne strane - ravnom linijom koja se proteže uzduž cijelog ruba sjevernog zida kuće tuženika, sagrađene na z.k. čest. 4374, opisane kao kuća i dvorište … broj …, površine 174 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu z.k.ul. br. 2771, k.o. T. te spaja, istočnu među i zapadnu među z.k. čest. 4373, opisane kao dvorište …, površine 238 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z.k.ul. br. 4128, k.o. T. u vlasništvu tužitelja.

- sa sjevrne strane - ravnom linijom koja je paralelna s opisanom graničnom crtom ruba na južnoj strani spornog zemljišta,udaljena je jedan metar sjeverno od linije koja predstavlja rub na južnoj strani spornog zemljišta i nalazi se unutar z.k.čest. 4373, te spaja, istočnu među i zapadnu među z.k.čest. 4373. - sa istočne strane - ravnom linijom koja se proteže uzduž istočne strane z.k.čest. 4373, te pod pravim kutom spaja opisani južni rub i sjeverni rub spornog zemljišta,

- sa zapadne strane - ravnom linijom koja se proteže uzduž zapadne strane z.k.čest. 4373, te pod pravim kutom spaja opisani južni rub i sjeverni rub spornog zemljišta i paralelna je sa istočnim rubom spornog zemljišta.

Utvrđuje se da opisani dio zemljišta predstavlja dio nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z.k.ul.br. 4128, k.o. T., označene kao z.k.čest.br. 4373, dvorište …, površine 238 m2, prema Nalazu i Mišljenju geodetskog vještaka V. R., dipl. inž. geod. sačinjenog 19.3.2020., i predanog Sudu 8.6. 2020. godine, u Situaciji br. 4. Skice mjesta prijepora, označen kao sporna površina od 12 m2, koja predstavlja četverokut omeđena slovima: A-B-C- D.

4. Nalaže se tuženima, u roku od 15 dana, ukloniti ogradu, postavljenu jedan metar sjeverno o sjevernog zida kuće tuženika, sagrađene na k.čest. 4373, opisane kao kuća i dvorište … broj …, površine 174 m2, upisanoj u z.k.ul.br. 2771, k.o. T., na adresi … broj …, u dužini od 13,80 m, a visini 2 metra, na 7 željeznih stupova na betonskom postolju, a koja ograda je postavljena na nekretnini, ovdje tužitelja, upisanoj u z.k.ul.br. 4128, k.o. T. označenoj kao z.k.čest. 4373, dvorište …, površine 238 m2, a prema Nalazu i Mišljenju geodetskog vještaka V. R., dipl.inž. geod. sačinjenog 19.3.2020. godine, i predanog sudu 8.6.2020. godine, u Situaciji br. 4. Skice mjesta prijepora, označena je linijom zelene boje koja se proteže u dužini od 13.80 m, od točke A do točke B, te se zabranjuje tuženima da tužitelja uznemiravaju u njegovom pravu vlasništva navedene nekretnine na drugi i sličan način.

5. Nalaže se tuženima, u roku od 15 dana, uklone pločice postavljene sjeverno od sjevernog zida kuće tuženika, na nekretnini, ovdje tužitelja upisanoj u z.k.ul.br. 4128, k.o. T. označenoj kao z.k.čest. 4373, dvorište …, površine 238 m2, u dijelu označenom prema Nalazu i Mišljenju geodetskog vještaka V. R., dipl.inž. geod. sačinjenog 19.3.2020. godine, i predanog sudu 8.6.2020. godine, u Situaciji br. 4. Skice mjesta prijepora, označenom kao sporna površina od 12 m2, koja predstavlja četverokut omeđena slovima: A-B-C-D. te se zabranjuje tuženima da tužitelja uznemiravaju u njegovom pravu vlasništva navedene nekretnine na drugi i sličan način.

6. Nalaže se tuženima da tužitelju naknade prouzročeni parnični trošak, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju K. B. iz Z., …, naknaditi parnični trošak I-tuženici I. K. iz Z., … i II-tuženiku F. K. iz Z., …, u iznosu od 26.112,50 kn sa zateznom kamatom tekućom od 06. svibnja 2021. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana.“

1.2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Odbacuje se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

1. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul.br. 4128, k.o. T., označene kao z.k.čest.br. 4373, dvorište …, površine 238 m2."

2. Drugostupanjskom presudom i rješenjem potvrđeni su prvostupanjska presuda i rješenje, dok je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu tužitelja.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-3591/2022-2 od 12. listopada 2022. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

"Može li se pravo vlasništva temeljem dosjelosti utvrditi bez utvrđenja kvalitete posjeda?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači pobijanu drugostupanjsku presudu u smislu revizijskih razloga, podredno da ukine nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Traži troškove sastava revizije.

5. U odgovoru na reviziju tuženici predlažu odbiti reviziju uz naknadu troškova sastava odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. ZPP u povodu revizije revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora u revizijskoj fazi postupka je utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine kčbr. 4373 k.o. T. u površini od 12 m2, a koja površina je u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka V. R. sačinjenog 19. ožujka 2020. individualizirana na način da je označena slovima A-B-C-D.

9.1. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je sporni dio nekretnine, a prema nalazu i mišljenju geodetskog vještaka (i prema zemljišnoj knjizi i prema katastarskim nacrtima) sastavni dio kčbr. 4373 u vlasništvu tužitelja. Drugostupanjski sud, preinačujući prvostupanjsku presudu, zaključuje da su tuženici u nesmetanom posjedu spornog dijela zemljišta još od 1974., pa su tuženici vlasništvo spornog dijela nekretnine stekli dosjelošću, te pozivom na odredbu čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99,22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) uvažava prigovor tuženika koji tvrde da imaju jače pravo na posjed nego što ga ima tužitelj.

9.2. Međutim, drugostupanjski sud prilikom utvrđivanja prava vlasništva na temelju dosjelosti za korist tuženika uopće ne daje ocjenu kvalitete posjeda tuženika.

10. Prije svega valja reći da je čl. 388. st. 1. do st. 3. ZVDSP propisano:

(1) Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. (2) Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. (3) Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

10.1. Obzirom da su prema zaključku drugostupanjskog sud tuženici u nesmetanom posjedu spornog dijela zemljišta od 1974., pretpostavke za stjecanje prava vlasništva treba razmotriti uzimajući u obzir i pravna pravila par. 1460. Austrijskog Općeg građanskog zakonika ("Justizgesetzsammlung" br. 1/11., dalje: OGZ), zatim odredbe čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, dalje: ZOVO), te odredbe čl. 159. ZVDSP.

10.2. Odredbom čl. 1460. OGZ propisano je da se kroz dosjelost steče nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragrafi 309., 316., 320., i 345.).

10.3. Odredbom čl. 28. ZOVO propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

10.4. Zaključno, odredbom čl. 159. st. 1. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari; s time da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 2.), dok samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 3.). S tim u vezi treba istaknuti da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja - pravo na posjed (čl. 18. st. 1. ZVDSP). Nadalje, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (čl. 18. st. 2. ZVDSP). Zaključno, posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (čl. 18. st. 3. i 5. ZVDSP). Valja pritom naglasiti da se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo (u smislu odredbe čl. 11. st. 1. ZVDSP) ako postoji samostalan posjed, dakle ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed): te barem pošteni posjednik odnosno onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu.

11. Navedeno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, po kojem je za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću dovoljan isključivo dugotrajan posjed, suprotno je citiranim zakonskim odredbama, ali i pravnom shvaćanju ovog suda izraženom u cijelom nizu odluka, primjerice Rev-3157/2014-2 od 2. rujna 2015., Rev-1097/2016 od 3. veljače 2021., Rev-1986/2016 od 28. travnja 2021. i dr. Naime, u skladu sa shvaćanjem koje je revizijski sud izrazio u svim tim odlukama, za stjecanje prava vlasništva nekretnine na jedan od originarnih načina, po samom zakonu - dosjelošću, a o čemu se može suditi (kako su nižestupanjski sudovi i učinili) i kao o prethodnom pitanju - na temelju (već i samo) prigovora tuženika kojim se suprotstavlja vlasničkopravnom zahtjevu tužitelja, u svakom je slučaju, neovisno je li riječ o redovnoj dosjelosti ili izvanrednoj, potreban samostalan posjed određene kvalitete, i to barem pošten ili savjestan posjed jer nepošten odnosno nesavjestan posjed ne može biti osnova za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću, kako prema pravnim pravilima par. 1460. OGZ tako i u smislu odredbi čl. 28. ZOVO, te čl. 159. ZVDSP, pa i u okolnostima kada taj posjed ima sve druge kvalitete potrebne za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. U kontekstu utvrđenih okolnosti ovog konkretnog slučaja, a imajući na umu ranije citirano pravno shvaćanje, odgovor na postavljeno revizijsko pitanje glasi:

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može se utvrditi bez prethodnog utvrđenja postojanja posjeda potrebne kvalitete u smislu propisa koji su se primjenjivali u trenutku tog stjecanja.

13. Slijedom toga, a kako zbog istaknutog pogrešnog pravnog shvaćanja drugostupanjski sud nije razmotrio sve okolnosti i činjenice odlučne za odluku o zahtjevu tužitelja - sve prema izloženom pravnom shvaćanju ovoga suda, pa je za sada činjenično stanje relevantno za odlučivanje ostalo nepotpuno utvrđeno - zbog čega ne postoje razlozi za preinačenje osporene presude, to je primjenom odredbe čl. 395. st. 2. ZPP valjalo prihvatiti reviziju tužitelja i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja - u stavku I., te predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

14. U ponovljenom postupku drugostupanjski će sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te potom donijeti novu odluku u pogledu tužbenog zahtjeva i istaknutog prigovora tuženika.

15. Odluka o troškovima postupka nastalima povodom revizije utemeljena je na čl. 166. st. 3. ZPP (stavak II. izreke ovog rješenja).

Zagreb, 5. ožujka 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.