REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr1 103/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari tužitelja V. P., OIB …, S. B. zastupanog po punomoćnici V. Š., odvjetnici iz N. i Z. P., OIB …, S. B. zastupanog po punomoćnici V. Š., odvjetnici iz N., protiv tuženice M. M., OIB …, S. B., zastupane po punomoćniku P. K., odvjetniku iz S. B., radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o prijedlogu tužitelja, prihvaćenog rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-464/2018-19. od 26. veljače 2024. za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj P-464/2018, dana 5. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovoj pravnoj stvari određuje se Općinski sud u Požegi
Obrazloženje
1. Općinski sud u Slavonskom Brodu je rješenjem broj P-464/2018-19. od 26. veljače 2024., prihvatio prijedlog tužitelja V. P. i Z. P. za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te je od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio svrsishodnu delegaciju u smislu odredbe članka 68. stavaka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Razlog svrsishodnoj delegaciji prvostupanjski sud nalazi u činjenici da bi se u postupku trebali saslušati, kao svjedoci, djelatnici suda, viša sudske savjetnica – specijalistica Ž. K. i sudac P. G., pa je ocijenio, budući da se radi o sucu i savjetnici tog suda koji su sudjelovali u postupku ovjere ugovora i jer je Općinski sud u Slavonskom Brodu relativno mali sud, da je svrsishodno da o tužbenom zahtjevu odluči drugi sud.
2. Prijedlog je osnovan.
3. Odredbom je članka 68. stavka 1. ZPP propisano da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
4. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
5. 1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
5. 2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
5. 3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. (tako ESLJP u predmetu Parlov- Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22. 12. 2009., zahtjev br. 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.
6. U konkretnom se slučaju radi o postupku radi utvrđenja ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju je koji je sklopljen 28. veljače 2018. ovjeren 2. ožujka 2018., od strane suca Općinskog suda u Slavonskom Brodu P. G., pod brojem R2- 172/2018-2., a o čijoj (ne)valjanosti treba odlučiti taj isti sud.
7. Po ocjeni ovog suda okolnost da bi u konkretnom slučaju Općinski sud u Slavonskom Brodu trebao odlučivati o ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju je koji je sklopljen 28. veljače 2018., a ovjeren 2. ožujka 2018., od strane suca Općinskog suda u Slavonskom Brodu P. G., pod brojem R2-172/2018-2., te činjenice u objektivnom smislu predstavljaju važan razlog u smislu članka 68. stavka 1. ZPP-a koji bi opravdao određivanje drugog stvarno nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog suda u Slavonskom Brodu.
7. Iz navedenih je razloga, na temelju članka 68. stavka 1. i 3. ZPP-a prihvaćen prijedlog Općinskog suda u Puli-Pola za svrsishodnu delegaciju i odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
8. Stoga je na temelju odredbe članka 68. stavaka 2. i 3. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. ožujka 2024.
Sudac
Ivan Vučemil, v.r.
