REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5088/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E. Š. iz D. T., Republika Slovenija (OIB: …), kojeg zastupaju punomoćnici I. L. i S. L., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu L. iz Š., protiv tuženika R. S. iz T., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik B. E., odvjetnik iz Š., radi prestanka uznemiravanja tužitelja u vlasništvu nekretnine, te u pravnoj stvari po protutužbi protutužitelja R. S. iz T., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik B. E., odvjetnik iz Š., protiv protutuženika E. Š. iz D. T., Republika Slovenija (OIB: …), kojeg zastupaju punomoćnici I. L. i S. L., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu L. iz Š., radi utvrđenja vlasništva nekretnine, odlučujući o prijedlogu tužitelja ujedno i protutuženika (dalje: tužitelja) za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola posl. br. Gž-83/2021-2 od 16. prosinca 2021. kojom je djelomično potvrđena i djelomično (u odluci o parničnom trošku) preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P-1566/2015-55 od 17. studenoga 2020., u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom:
- djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja „te je tuženiku naloženo u roku od 15 dana ukloniti dio zida koji je sagrađen na k.č. 766 k.o. T. označen slovima A1-A2-A3-A4-A1 i dio zida na istoj nekretnini označen slovima A9-A10-A12-A13-A9, te vratiti sve u prijašnje stanje kakvo je postojalo prije izgradnje opisanih dijelova zida i kaniti se ubuduće svakog ovakovog i sličnog pačanja, građenja, uznemiravanja i smetanja vlasništva tužitelja, dok je u preostalom dijelu odbijen njegov zahtjev a odnosi se na uklanjanje zida koji je tuženik izgradio na k.č. 237/1 k.o. T.“,
- djelomično je prihvaćen protutužbeni zahtjev protutužitelja na utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje suvlasništva dijela k.č. 237/1 k.o. T. površine 84 m2 označenog slovima E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-T-U-V-Z-X-Y-E u skici mjesta očevida (dopunjenoj) izrađenoj od strane vještaka mjernika A. M. ing. geod. dana 30. rujna 2019., koja skica je zaprimljena kod prvostupanjskog suda dana 07. listopada 2019. i predstavlja sastavni dio presude, sve za ½ dijela, te je prihvaćen zahtjev da se tužitelju zabrani prolazak ovim dijelom nekretnine k.č. 237/1 k.o. T., a u preostalom je dijelu - kojim tuženik traži utvrđenje suvlasništva za ½ realnog dijela 237/1 k.o. T. - odbijen kao neosnovan,
- odlučeno je da „svaka stranka snosi svoje troškove prouzročene postupkom po tužbi“, dok je u „pogledu troškova po protutužbi“ naloženo tužitelju naknaditi protutužitelju trošak od 15.600,00 kn.
1.2. Drugostupanjskom presudom:
- u stavku I. izreke, odbijene su žalbe stranaka kao neosnovane protiv odluke o glavnoj stvari iz prvostupanjske presude „u točkama I., II., III. i IV. izreke u cijelosti“ kao i „zahtjevi za naknadu troškova nastalih u povodu žalbi“,
- u stavku II. izreke, preinačena je odluka o troškovima postupka sadržana u točki V. izreke prvostupanjske presude tako što je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku troškove postupka od 6.600,00 kn.
2. Tužitelj je podnio prijedlog da mu se dopusti revizija protiv drugostupanjske presude zbog (kako drži odnosno ističe) pravnog pitanja važnog „za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu“.
3. Tuženik ujedno i protutužitelj nije odgovorio na prijedlog.
4. Prijedlog tužitelja da mu se revizija dopusti nije dopušten.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 16. prosinca 2021., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.".
6. Podneseni prijedlog, slijedom toga, valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.
6.1. Takav se pristup, sa takvim shvaćanjem - iz tih odredaba, zahtjeva za dopuštenost prijedloga zbog njegove specifičnosti - a koja specifičnost traži veću aktivnost (angažiranost) revidenta u sastavljanju prijedloga: predlagatelj mora dati razloge za podnošenje i dopuštenost upravo prijedloga - i to u svezi onih odredaba ZPP-a na kojima ga temelji, odnosno on mora uvjeriti sud u potrebu da sudi o njegovoj reviziji ako bi bila dopuštena - i da se angažira (ovdje, zbog konkretnih razloga revizije) u ujednačavanju sudske prakse.
7. U konkretnom slučaju tužitelj je predložio da mu se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija - ali nije ispunio sve pretpostavke za dopuštenost svoga prijedloga: u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačio niti jedno („određeno“) pravno pitanje koje bi bilo (pored važnosti samo za ovaj konkretan predmet) važno i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni - i (u svezi sa time) nije određeno izložio niti razloge iz smisla navedenih odredaba čl. 385.a stavka 1. i čl. 387. st. 3. ZPP-a.
8. Navedeno (koje mora biti, da bi prijedlog bio dopušten, „određeno“ - i to pravno, a ne činjenično) pitanje te istaknute razloge važnosti pitanja ne mogu nadomjestiti (prema odredbama ZPP-a koje se ovdje primjenjuju, a to nisu one iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine", broj 80/22) navodi tužitelja - kojima samo uopćeno polemizira sa shvaćanjima na kojima su temeljene nižestupanjske presude i kojima sugerira pravilnim prihvatiti samo njegova činjenična i pravna shvaćanja (pa i o postupovnim povredama koje on nalazi u postupanju sudova), sve sa tvrdnjama kojima u biti jedino preocijenjuje ono što je po drugostupanjskom sudu prihvaćeno bitnim i istinitim - ali i onim kojima samo ukazuje (a i to samo u dijelu i paušalno) na odredbe koje uređuju pitanje dopuštenosti prijedloga i revizije.
9. Stoga, dakle - jer u prijedlogu nije konkretizirano (naznačeno) niti jedno pravno pitanje koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, takvo - da bi glede njega bilo potrebno usaglašavati sudsku praksu ili u njoj otklanjati neku nesigurnost i time ispunjavati svrhu revizije, odnosno - budući da prijedlog ne sadrži razloge za suprotno shvaćanje, valjalo je (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) prijedlog odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 392. st. 1. i 6. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4. ali i st. 5. ZPP-a, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.“).
10. Revizijski sud tek primjećuje:
- da nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki),
- da (opet: postupajući u smislu odredaba čl. 387. ZPP-a) u uvjetima nedopuštenosti prijedloga ne može u svezi okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače pravilno primijenjeno materijalno ili procesno pravo (odnosno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava).
Zagreb, 5. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
