REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1056/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari predlagateljice A. F., OIB … iz M., koju zastupa punomoćnik I. K., odvjetnik u P., protiv protustranke D. A., OIB … iz Republike Srbije, Z., kojeg zastupa punomoćnik I. V., odvjetnik u P., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu protustranke za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-220/2022-3 od 6. listopada 2023., kojom je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-19623/2021 od 20. prosinca 2021., na sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog protustranke za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Protustranka je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-220/2022-3 od 6. listopada 2023., kojom je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z- 19623/2021 od 20. prosinca 2021.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. Da li sud može dopustiti uknjižbu na temelju pravomoćne sudske presude suda kada ista ne sadrži točnu oznaku zemljišta na koju se odnosi upis u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu jer je prije zaključenja rasprave u prvostupanjskom postupku došlo do formiranja novih čestica, a što nije utvrđeno izmjenom tužbenog zahtjeva u postupku?
2. Da li sud prilikom odlučivanja o osnovanosti prijedloga za upis, u trenutku podnošenja prijedloga, odlučuje po stanju u zemljišnim knjigama, prijedlogu za upis i njegovim prilozima, što uključuje zbirku isprava iako u javnoj ispravi na temelju koje se određuje upis nije sadržana točna oznaka zemljišta u skladu s aktualnim stanjem u zemljišnim knjigama u trenutku podnošenja prijedloga?
3. Da li se radi o točnoj oznaci zemljišta kada je zemljišna čestica iz javne isprave na kojoj se temelji uknjižba bila prethodno cijepana na više čestica prije donošenja javne isprave na kojoj se temelji uknjižba tako da se oznake i podatci o broju i površini katastarske čestice u javnoj ispravi, razlikuju od toga kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi?
4. Da li sud može dopustiti promjenu upisanog vlasnika nekretnine, protivnika upisa, kada u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu na temelju javne isprave koja nalaže upisanom vlasniku, protivniku upisa, trpjeti stanje upisa u zemljišnoj knjizi na način da predlagatelj upisa prava vlasništva na temelju javne isprave ostane upisan kao suvlasnik nekretnine pa se nalaže Zemljišnoknjižnom sudu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja za slučaj svake naknadne promjene, kada nije dan sudu nalog da prvo upiše vlasništvo predlagatelja, već tek da on ostane upisan kao vlasnik, iako u trenutku upisa, predlagatelj nije upisani vlasnik?
Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tuženica navodi odluku ovoga suda broj Rev- 1847/13-2 od 15. veljače 2018. u kojioj da je zauzeto drugačije pravno shvaćanje od onoga iz pobijane odluke.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da se pitanjima problematizira postupanje suda prilikom uknjižbe na temelju pravomoćne sudske odluke. Nižestupanjski sudovi utvrđuju da je iz presude nedvojbeno jasno na koje se pravo odnosi upis pa i za slučaj naknadne promjene kao što je bilo u ovom slučaju. Pitanjima protustranka zapravo problematizira ovako utvrđeno činjenično stanje čime se i pitanja svode na činjeničnopravna. Stoga se o ovim pitanjima ne može dati univerzalan odgovor, već isti ovisi o nizu činjenica u svakom konkretnom slučaju. Praksa koju kao razlog važnosti dostavlja protustranka u svojem je činjeničnom supstratu različita od činjenične i pravne situacije u ovom predmetu, pa se stoga postavljena pitanja u osnovi svode na pitanja činjenično pravne naravi. Stoga nije bilo uvjeta za intervenciju ovoga suda, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 5. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
