REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Broj: Pp-16915/2022-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv A. L., zastupanog

po branitelju J. M., odvjetniku u S., zbog prekršaja iz članka 229. stavka

7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 85/22, 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, broj: 511-12-36/05-3-1704-1/2021 od 1. srpnja 2021., nakon provedene glavne rasprave, zaključene dana 29. veljače 2024. u prisutnosti zamjenice branitelja te u izočnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 4. ožujka 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni:  A. L., OIB:..., sin B., rođen . . . u S., s prebivalištem u S., K..u....,

državljanin Republike Hrvatske, prekršajno

kažnjavan,

k r i v  j e

što dana 25. studenog 2020. u 00,01 sati u S., kao vlasnik vozila registarske oznake ST . . . -., na zahtjev – obavijest o prometnom prekršaju (čl. 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) broj: 511-12-36/05-8-7225-1/2020, u roku od 15 dana, a koji rok je započeo dana 9. studenog 2020., Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split, nije dostavio vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je svoje vozilo dao na upravljanje dana 28. srpnja 2020.,

dakle, kao vlasnik vozila nije na zahtjev policijskog službenika u roku od 15 dana dao vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 229. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 229. stavku 7. istog Zakona; pa se na temelju citiranog propisa okrivljeniku

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.200,00 (tisuću dvjesto) EURA

Na temelju čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM SVIH KATEGORIJA U TRAJANJU OD 4 (četiri) MJESECA

Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom počinje teći od izvršnosti presude.

Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 600,00

(šesto) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gornjim poslovnim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku ga je stavio van pravne snage, nakon čega je proveo glavnu raspravu.

2.1. Sud je glavnu raspravu proveo u odsutnosti okrivljenika, koji je pozvan putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljeniku je u tri navrata poslan poziv na adresu prebivališta K. ... u S..., ali su se svi pozivi vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da okrivljenik nesporno zna za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je primio obavijest po članku 109. a Prekršajnog zakona, ali i poziv na ranije ročište od 24. svibnja 2023., a u kojima mu je izričito naglašeno da je do pravomoćnog završetka postupka dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta, jer će mu se u protivnom pismena dostaviti putem oglasne ploče; sud je zaključio kako okrivljenik evidentno izbjegava primitak poziva i dolazak pred sud.

2.2. U tom kontekstu još valja naglasiti kako je okrivljeniku u obavijesti i pozivu istaknuto kako svoju obranu može iznijeti pisanim putem, kao i da može u cijelosti uskratiti iznošenje obrane, a ujedno je upozoren kako se rasprava može provesti i odluka o prekršaju donijeti i u njegovoj odsutnosti. Davanjem citirane i drugih zakonskih pouka okrivljeniku je pružena mogućnosti da sudjeluje u postupku, no, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, čija je realizacija isključivo na njegovoj dispoziciji, isti je u konkretnom slučaju korištenje navedenog prava propustio svojom voljom.

2.3. Uvažavajući sve naprijed navedene razloge, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u izočnosti uredno pozvanog okrivljenika, jer je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njegovo ispitivanje, kod iskazane pasivnosti te osobito činjenice da ga je za trajanja cijelog postupka i na svakom ročištu aktivno zastupao branitelj; nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

2.4. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan,

a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog, obavijest o počinjenom prekršaju od 29. srpnja 2020. s povratnicama, medicinsku dokumentaciju za okrivljenika A. L. te nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. S. B. od 24. prosinca 2023. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa RH, iz koje je vidljivo kako je okrivljenik već jednom kažnjavan za isti prekršaj.

3.1. U prigovoru na prekršajni nalog, podnesenom putem branitelja J.

M., odvjetnika u S.; okrivljenik ne ulazi u pitanje ostvarivanja obilježja prekršaja, ali u bitnom ističe kako je u vrijeme kada je prekršaj navodno počinjen bio neubrojiv uslijed težih duševnih smetnji, a o čemu prilaže medicinsku dokumentaciju.

3.2. S obzirom na da to da je tijekom postupka osporena ubrojivost okrivljenika, sud je proveo sudsko psihijatrijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr. S.

B., koja je u spis dostavila svoj pisani nalaz i mišljenje od 24. prosinca 2023. U nalazu i mišljenju vještakinja ističe kako je okrivljeni A. L. osoba s dijagnosticiranim bipolarnim afektivnim poremećajem. Nadalje navodi kako se s dostatnim stupnjem vjerojatnosti može reći da u nekim epizodama, kod njegovog manjeg afektivnog angažmana, okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja vlastitog postupanja i vladanja vlastitom voljom nisu bile remećene psihijatrijskom simptomatikom te razine koja bi te sposobnosti kompromitirala i reducirala u bilo kojem opsegu. Međutim, u situacijama kada je isti jače afektivno angažiran, to jest kada je u maničnim fazama psihičkog poremećaja, da je njegova sposobnost shvaćanja značenja svojih postupanja i još dominantnije vladanja svojom voljom bila bitno smanjena. Drugim riječima, da je okrivljenik in tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv. Vještakinja u nastavku ističe kako postoji opasnost (manjeg stupnja) da bi okrivljenik zbog psihičkih smetnji zbog kojih je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost mogao počiniti teže prekršajno djelo. Stoga predlaže provođenje obveznog psihijatrijskog liječenja ambulantnog tipa, koje u konkretnom slučaju i provodi. Na kraju dodaje kako je okrivljenik sposoban shvatiti prirodu i svrhu prekršajnog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute; to jest da je aktualno raspravno sposoban.

3.3. Braniteljica okrivljenika je u završnom govoru navela kako je na temelju obimne medicinske dokumentacije i sudsko-psihijatrijskog vještačenja okrivljenika nesporno je utvrđeno da je isti u vrijeme počinjenja prekršaja koji mu se stavlja na teret bio bitno smanjeno ubrojiv. Ističe kako se okrivljenik već dugo vremena psihijatrijski liječi te stoga nema potrebe za izricanjem mjere obveznog psihijatrijskog liječenja. Slijedom navedenog, predlaže osloboditi okrivljenika krivnje, a podredno, s obzirom na njegovo duševno stanje, izreći blažu kaznu.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz sadržaja isprava pročitanih u dokazne svrhe, Sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljeni A. L. utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude; zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno.

5. Odredbom članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je vlasnik vozila dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga

Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.

5.1. Odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

koja je bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja; propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

6. Prvenstveno se ističe kako je odredbom članka 85. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano da se dostava obavlja osobno naslovljenoj osobi kad od obavljanja dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti ili kad je takva dostava propisana (osobna dostava). Stavkom 2. istog članka je pak određeno da će, kad se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavljač u poštanskom sandučiću ili pretincu ili kod osobe zatečene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama može podići pismeno. Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da, ako dostavljač u naznačeno vrijeme ne pronađe naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno, ostaviti će pismeno u njezinom poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu. Na dostavnici uz ostavljeno pismeno dostavljač će naznačiti razlog takve dostave, dan i sat kad je ostavio pismeno i potpisati se.

6.1. Konačno, člankom 85. stavkom 5. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se dostava smatra obavljenom danom uručenja, odnosno danom kada je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokaže da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno.

6.2. U konkretnom slučaju, a pregledom povratnice koja se odnosi na uručenje sporne obavijesti o počinjenom prekršaju, vidljivo je kako je dostavljač u dva navrata, 12. kolovoza 2020. i 21. kolovoza 2020., na adresi prebivališta okrivljenika ostavio obavijest o pošiljci, nakon čega je obavijest o prekršaju dana 9. studenog 2020. ostavio u poštanskom sandučiću; a sve sukladno citiranim odredbama članka 85. Zakona o općem upravnom postupku. Time se dostava obavijesti smatra urednom.

6.3. Unatoč tome što je na naprijed opisani način zaprimio obavijest o prekršaju zajedno sa zahtjevom službene osobe za dostavom podataka osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, okrivljenik se na nju oglušio, odnosno nikada nije dostavio tražene podatke nadležnoj policijskoj postaji. Pritom se naglašava kako je za prekršajnu odgovornost kao oblik krivnje dovoljan nesvjesni nehaj, dakle da je okrivljenik prema svim okolnostima bio dužan i mogao biti svjestan svoje obveze; što je prema stajalištu ovog suda, u konkretnom slučaju nedvojbeno bio. U krajnjoj liniji, postavlja se pitanje, ako osoba svjesno izbjegava primitak predmetne obavijesti, koja onda uopće mogućnost ostaje na raspolaganju dostavljaču, osim da postupi prema naprijed izloženim pravilima upravnog postupka.

6.4. Slijedom navedenog, okrivljenik je opisanim postupanjem odnosno propuštanjem ostvario obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret.

7. Što se tiče osporavane ubrojivosti od strane obrane, kao što je već istaknuto, provedenim psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja bio bitno smanjeno ubrojiv. Drugim riječima, okrivljenik je bio sposoban shvatiti svoje postupanje i vladati svojom voljom, ali su te mogućnosti bile smanjene. To, međutim, ne utječe na postojanje prekršajne odgovornosti te se može samo razmatrati kao olakotna okolnost u kontekstu stupnja krivnje.

8. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i samog okrivljenika pa je tako Sud kao otegotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu da je okrivljenik već osuđen za isti prekršaj, što ga čini specijalnim povratnikom za prekršaje iz oblasti prometa. S druge strane, kao otegotnu okolnost sud je tretirao njegovu bitno smanjenu ubrojivost in tempore criminis. Polazeći od navedenih okolnosti, sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu koja je bliža posebnom minimumu propisanom za predmetni prekršaj, ali koja na odgovarajući način reflektira okrivljenikov recidivizam. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu ostvarivanja preventivnog efekta.

8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

9. Na koncu, sud je okrivljeniku za počinjenje prekršaja izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od 4 (četiri) mjeseca, jer je u konkretnom slučaju ocijenio kako postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, osim što je okrivljenik već osuđivan za isti prekršaj, na navedenu opasnost ukazuje i stalna sudska vještakinja za psihijatriju koja je u svom nalazu i mišljenju konstatirala kako postoji opasnost da bi okrivljenik zbog psihičkih smetnji zbog kojih je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost, mogao u budućnosti počiniti teže prekršajno djelo.

9.1. Vještakinja je kao instrument otklanjanja te opasnosti sugerirala provođenje psihijatrijskog liječenja, međutim kako ne postoji zakonska mogućnost da se osoba s duševnim smetnjama u okviru prekršajnog postupka obveže na psihijatrijsko liječenje; sud smatra da će se izricanjem zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima svih kategorija ta opasnost barem djelomično otkloniti. Poglavito jer se kod okrivljenika može uočiti obrazac protupravnog ponašanja u prometu koji može dovesti do znatno ozbiljnijih posljedica. Iz tog razloga je primjena ove zaštitne mjere prema mišljenju suda nužna zbog otklanjanja uvjeta koji omogućavanju, odnosno poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članka 138. stavka 2. i 3. te članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na fiksne troškove psihijatrijskog vještačenja i paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka, prije svega brojnost radnji i ročišta uslijed ponašanja okrivljenika.

Split, 4. ožujka 2024.

Zapisničarka

Sudac

Sanja Tolić, v.r.

Mario Bakota, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni viši sud.

Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, tužitelju, u spis

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Sanja Tolić