REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 18 Pr-4848/2018-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice V.H. iz Z., OIB: 14229621547, zastupane po punomoćniku M.K., odvjetniku u

Z., protiv tužene R.H., Ministarstvo, OIB: …, zastupane po državnom odvjetništvu u Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. siječnja 2024. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice M.K., odvjetnika, i za tuženu više savjetnice u O.G.D.O.-u, N.Z., dipl. iur. 4. ožujka 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj R.H., Ministarstvo, OIB: …, isplatiti tužiteljici V.H. iz Z., OIB: …, u roku od 15 dana iznos od 587,73 eur bruto sa zakonskom

zateznom kamatom koja teče od dospijeća do 31. srpnja 2015. po stopi propisanoj u čl. 29. Zakonom o obveznim odnosima, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje

je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, kako slijedi:

- na iznos od 36,3 EUR od 16.07.2013. do isplate,

- na iznos od 76,99 EUR od 16.09.2013. do isplate,

- na iznos od 17,28 EUR od 16.12.2013. do isplate

- na iznos od 38,49 EUR od 16.01.2014. do isplate,

- na iznos od 40,52 EUR od 16.07.2014. do isplate,

- na iznos od 46,31 EUR od 16.09.2014. do isplate,

- na iznos od 21,14 EUR od 16.11.2014. do isplate,

- na iznos od 6,08 EUR od 16.12.2014. do isplate,

- na iznos od 33,16 EUR od 16.04.2015. do isplate,

- na iznos od 48,41 EUR od 16.05.2015. do isplate,

- na iznos od 31,74 EUR od 16.06.2015. do isplate,

- na iznos od 121,72 EUR od 16.08.2015. do isplate,

- na iznos od 6,35 EUR od 16.09.2015. do isplate,

- na iznos od 57,41 EUR od 16.08.2016. do isplate,

- na iznos od 5,82 EUR od 16.09,2016. do isplate.

II. Nalaže se tuženoj R.H., Ministarstvo, OIB:… naknaditi tužiteljici V.H. iz Z., OIB:…, trošak parničnog postupka u iznosu od 1.512,50 eur sa

zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. ožujka 2024. do isplate uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje

glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, u roku od petnaest dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlena u Ministarstvu, Odjel za osiguranje, na radnom mjestu ovlaštene

službene osobe, u utuženom razdoblju.

2. Člankom 44. st. 1 toč. 2 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 99/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak I., 150/13, Dodatak II. i Dodatak III.-NN 71/16) i čl. 38. st. 1 toč. 2 KU (NN 112/17) određeno je da svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člancima je određeno da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužiteljica obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama koji je definiran člancima 44. st. 6 i 8 KU (NN 104/13) i čl. 38 st. 6 i 8 KU.

3. Tužena nije evidentirala ni isplaćivala naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan, pa je u tim mjesecima nastajala razlika u plaći. Naime, kad se usporede stvarno određeni sati s redovnim mjesečnim fondovima radnih sati ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužiteljica, koja je radila na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužiteljica ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tužena u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje.

4. Tužiteljici nije isplaćena naknada za prekovremeni rad u skladu s navedenim propisima u utuženom razdoblju, odnosno od lipnja 2013., te se tužiteljica obratila tuženoj sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora, ali tužena na isti nije odgovorila. Slijedom navedenog, nakon što je u ovoj pravnoj stvari provedeno financijsko vještačenje, tužiteljica predlaže da sud usvoji njen konačno postavljen tužbeni zahtjev u podnesku 3.2.2023. te da naloži tuženoj da joj za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2016. po naprijed navedenim osnovama isplati bruto iznos od 587,73 eur, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16.-tog u mjesecu za tražbinu za prethodni mjesec, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim pojedinačnim bruto iznosima.

5. Tuženik se u odgovoru na tužbu i tijekom postupka protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti te navodi da je u spornom razdoblju tužiteljici isplaćivana naknada za prekovremeni rad.

6. Tužiteljica je u spornom razdoblju radila na poslovima s posebnim uvjetima rada, a uvećanje plaće za prekovremeni rad, kao i druga uvećanja plaće, sukladno Kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike važećim u spornom razdoblju obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za Dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

7. Tužiteljica je u spornom razdoblju radila u turnusima i u smjenama. Smjenskim radom smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavaca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom, poslijepodnevnom ili noćnom dijelu dana. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno, u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju.

8. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji službenici i namještenici trebaju odraditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

9. Iz naprijed navedenog slijedi da službenici koji su radili na blagdan imaju pravo na uvećanje plaće za taj dan za 150%. Ukoliko su radili u smjeni ili turnusu imaju pravo na uvećanje plaće za 10% odnosno 5%, ukoliko se međusobno takvi dodaci na isključuju. Ako im odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, imaju pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, odnosno 50%. Stoga tužena smatra da radom na blagdan, u smjeni ili turnusu, službenik ne ostvaruje odmah pravo na naknadu za prekovremeni rad, nego tek kada na kraju mjeseca prijeđe fond radnih sati te se upućuje na tumačenja komisije, i to tumačenje od 16.5.2012. uz toč. 8, tumačenje 8/44 od 29.4.2013, tumačenje 2/35 od 23.5.2018. i tumačenje 5/38 od 23.5.2018.

10. Iz evidencija plaćenih sata rada tužiteljice razvidni su stvarno odrađeni sati i blagdanom, noću te isplaćeni sati za iste te su iskazani stvarno odrađeni i prekovremeni sati te je razvidno da Ministarstvo tužiteljici nije isplatilo 4

sata prekovremenog rada u listopada 2014 odnosno iznos od 159,30 kn te je u tom djelu tužbeni zahtjev osnovan.

11. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev se predlaže odbiti kao neosnovan. 12. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 29.7.2016. (str. 5-6 spisa), evidenciju plaćenih sata rada, blagdana u tjednu i prekovremenih sati (str. 21 spisa), rješenje od rasporedu (str. 22-28 spisa), rješenje o prestanku državne službe (str. 29 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 30-41, 91-170 spisa), evidencije rada (str. 42-82 spisa), zamolbe za korištenje slobodnih dana i evidencije korištenja slobodnih dana (str. 201-212 spisa), te je proveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku financijske i računovodstvene struke D.B. (str. 178-192 spisa) i saslušanjem vještaka

D.B. (str. 241-242 spisa)

13. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

14. Tužbeni zahtjev je osnovan.

15. Među strankama nije sporno da se prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tužiteljica obratila nadležnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora te je isti podnesen O.D.O. u Z. 1.8.2016. U istom tužiteljica navodi da potražuje razliku plaće zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati u mjesecima kada je blagdan padao u dane od ponedjeljka do petka za razdoblje od kolovoza 2011. do podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora u kolovozu 2016. Tužbenim zahtjevom tužiteljica potražuje isplatu razlike plaće od lipnja 2013. do kolovoza 2016. (do 8. kolovoza) slijedom čega proizlazi da je u cijelosti postupila u skladu s odredbom propisanom u čl. 186 ZPP-a.

16. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju zaposlena kod tužene u Ministarstvu te predmetnom spisu prileže rješenja

o rasporedu tužiteljice od 16.12.2013. i 1.4.2015. te rješenje o prestanku državne službe tužiteljice s 12.10.2016.

17. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće od tužene kao njenog poslodavca za neplaćeni prekovremeni rad, i to onaj koji je nastao u mjesecima kada je tužiteljica radila na dane blagdana, koji padaju od ponedjeljka do petka.

18. Na tužiteljicu se primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 89/12,104/13 150/13 153/13) kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad (čl. 44. st.12 KU-a), a pod prekovremenim radom službenika koji radi u smjenama ili u turnusima, kao tužiteljica, smatra se svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44 st 12 KU-a)

19. Između stranaka je sporan obračun mjesečnog fonda radnih sati u skladu s odredbama čl. 44 st. 12 KU-a, a posljedično i obračun prekovremenih sati.

20. Komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a na sjednici od 11.1.2013. zauzela je mišljenje, koje je sukladno odredbi čl. 118 st. 6 KU-a obvezujuće za ugovorne strane, da je mjesečni fond radnih sati za sve službenike i namještenike jedinstven i da se isti dobije na način da se broj radnih dana pomnoži s 8, s time da se u radne dane ne ubrajaju dani blagdana. Sukladno navedenom, redovni fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži s 8 sati, s time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, slijedom čega i tužiteljica kada je radila na blagdan 8 sati ima pravo na isplatu naknada za 8 sati odrađenog prekovremenog rada.

21. Odredba čl. 44 st. 12 KU-a propisuje način utvrđivanja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broj odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati, dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan, koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to proizlazi da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati.

22. U ovoj pravnoj stvari provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku D.B. koja je u nalazu i mišljenju od 7.7.2020., nakon što je izvršila uvid u evidencije rada i obračune plaća tužiteljice utvrdila da postoji značajna razlika stvarnog odrađenog i plaćenog broja sati tužiteljice tijekom utuženog razdoblja. Vještak je izvršila izračun u dvije varijante, u jednoj nije uzela u obzir evidentirane slobodne dane tužiteljice a u drugoj ih je uzela u obzir. Pritom je vještak utvrdila puni mjesečni fond sati te efektivne sate, pri čemu efektivne sate čini razlika između punog mjesečnog fonda sati, umanjenog za sate blagdana, godišnjih odmora i bolovanja, slobodnih sati i plaćenog dopusta, odnosno svih sati koji se odnose na neradne dane kada tužiteljica nije bila na poslu.

23. U prvoj varijanti manje isplaćena bruto plaća tužiteljice iznosi 4.774,18 kn, a u drugoj varijanti, ako se uzmu u obzir slobodni dani, manje isplaćena bruto plaća iznosi 4.428,22 kn.

24. Obzirom na prigovore tužene, sud je saslušao vještaka D.B. na ročištu 16. siječnja 2024. te je vještak iskazala da je u nalazu i mišljenju utvrđivala za svaki mjesec broj odrađenih sati u odnosu na redovnu satnicu te je utvrdila da postoji u nekim mjesecima višak sati u odnosu na redovnu satnicu, što je utvrdila kao pozitivna potraživanja, a u nekim mjesecima utvrdila je manjak sati u odnosu na redovnu satnicu, što je utvrdila kao negativna potraživanja. Vezano za viškove i manjkove u pojedenim mjesecima, navela je da višak nije prenosila u sljedeći mjesec. U drugoj varijanti izračuna od prekovremenih sati odbila je slobodne dane koji proizlaze iz evidencija tužene. Vezano za drugu varijantu, gdje je utvrdila ukupnu razliku u obračunu plaće od 103,28 kn, koja predstavlja sumu pozitivnih i negativnih potraživanja, navela je da je to tako iskazala jer je utvrdila da je tužiteljici u nekim mjesecima plaćeno više prekovremenih sati nego što ih je odradila u tom mjesecu, pri čemu nije mogla utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o nekim ranije odrađenim prekovremenim satima, niti kada su ti raniji sati odrađeni te je navela da se to ne vidi iz spisa i dokumentacije koju je tužene dostavila u spis. Jedini razlika u izračunu iz prve i druge varijante je u tome što je u drugoj varijanti iz pozitivnih potraživanja odbila iskorištene slobodne dane tužiteljice.

25. Nakon očitovanja vještaka, tužiteljica nije imala daljnjih pitanja, a tužena je tražila još jedan rok radi očitovanja, ali u konkretnom slučaju sud nije dodijelio još jedan rok tuženoj radi očitovanja, budući je na ročište 16.1.2024. vještak bila pozvana radi davanja usmenog očitovanja na temelju pisanih prigovora tužene i dokumentacije koju je tužena dostavila u spis nakon izrade pisanog nalaza i mišljenja te se vještak na ročištu 16.1.2024 očitovala o iznesenim prigovorima tužene i očitovala se o izračunu vezano za neiskorištene slobodne dane (a na što se odnosi i naknadno dostavljena dokumentacija od strane tužene), dakle u cijelosti se očitovala o prigovorima tužene i vezano za dokumentaciju koja se odnosi na iskorištene slobodne dane, slijedom čega nije dodijeljen tuženoj još jedan rok radi očitovanja.

26. Sud u cijelosti prihvaća drugu varijantu nalaz i mišljenja D.B. kao stručnu i objektivnu. Vještak je u cijelosti odgovorila na zadatak vještačenja i za

utuženo razdoblje izračunala razliku bruto plaće tužiteljice, obzirom na neobračunate i neisplaćene prekovremene sate, pri čemu se usmeno iscrpno očitovala o prigovorima tužene i pojasnila dodatno utvrđenja iz nalaza i mišljenja, navevši da je u drugoj varijanti pri izračunu razlike bruto plaće uzela u obzir i slobodne dane koje je tužiteljica iskoristila (za razliku od prve varijante u kojoj ih nije uzela u obzir) te je pritom navela da je utvrdila i to da je u nekim mjesecima tužiteljici plaćeno više prekovremenih sati nego što ih je odradila, ali pritom nije mogla utvrditi radi li se o ranije odrađenim prekovremenim satima i kada su ti raniji sati odrađeni jer to nije razvidno iz dokumentacije koju je dostavila tužena.

27. Sud smatra da je u drugoj varijanti vještak u skladu s važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika izvršila obračun prekovremenih sati te iz druge varijante proizlazi da manja isplaćena bruto plaća tužiteljice za utuženo razdoblje iznosi ukupno 4.428,22 kn, i to kada se uzmu u obzir iskorišteni slobodni dani, pri čemu nije uzet u obzir iznos više isplaćenih prekovremenih sati koji se pojavljuju u nekim mjesecima u odnosu na stvarno odrađeni broj sati tužiteljice u tom mjesecu, budući iz dokumentacije tužene nije razvidno radi li se o prekovremenim satima, odnosno kada su isti nastali, odnosno odrađeni.

28. Valja navesti da ni iz tumačenja komisije na koje se poziva tužena ne proizlazi da bi se

fond radnih sati trebao za tužiteljicu računati drugačije u odnosu na način na koji ga je obračunala vještak, odnosno vještak je izvršila izračun koji je sukladan tumačenju s osme sjednice Zajedničkog tijela od 11.1.2013. te je sukladan čl. 44 st. 12 KU-a, odnosno vještak je za svaki mjesec koji je vještačen utvrdila u drugoj varijanti mjesečni fond sati te fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunala mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda radnih sati oduzela sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka.

29. U drugoj varijanti za razdoblje od kolovoza 2013. do kolovoza 2016., kada se izuzmu iskorišteni slobodni dani, razlika bruto plaće iznosi 4.428,22 kn, što preračunato u važeću valutu euro iznosi 587,73 eur, a tužiteljica je tužbeni zahtjev od 3.2.2023, koji predlaže usvojiti specificirala u skladu s drugom varijantom nalaza i mišljenja, slijedom čega je usvojen tako postavljen tužbeni zahtjev.

30. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16-og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec.

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 50 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 50 bodova OT (tbr. 7/1), sastav podneska od 11.10.2018. kojim se očitovala na odgovor na tužbu 50 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 4.12.2018. 50 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 2.4.2019. kojim se očitovala na dokumentaciju koju je dostavila tužena 50 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 4.3.2020. 50 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 6.2.2023. 50 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 16.1.2024. 50 bodova OT (tbr. 9/1), ročište za objavu presude 25 bodova OT (tbr. 9/2), dakle ukupno 475 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 950 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.187,50 eur

32. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje od 325,00 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.512,50 eur.

33. U parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 17.1.2019.,

25.2.2020. i 11.11.2020. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, a podnesak s nadnevkom 31.5.2021. ne prileži spisu.

34. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 4. ožujka 2024.

Sudac: Dario Partl,

v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženoj po OGDO

Rj:

I. Presuda nepravomoćna

II. Kal 30 dana