Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Kž-74/2024-4

Osijek, Europska avenija 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Marija Kovača, kao predsjednika vijeća te sudaca Vlaste Šimenić-Kovač i Azre Salitrežić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mee Ribić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. V. S., OIB: …, zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj K-660/2023-31 od 20. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 1. ožujka 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj K-660/2023-31 od 20. listopada 2023., na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08) opt. V. S. oslobođen je optužbe zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teška tjelesna ozljeda, opisano i kažnjivo po čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.

1.2. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja pali su na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv citirane presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 467. toč. 3. u vezi s čl. 470. st. 1. i 2. ZKP/08) upirući da je prvostupanjski sud donio pogrešan zaključak kada je opt. V. S. oslobodio optužbe, ujedno sugerirajući preocjenu izvedenih dokaza, prvenstveno iskaza ošt. V. J. čiji iskaz prvostupanjski sud nije prihvatio, a što je obrazložio činjenicom da je tijekom postupka oštećenica mijenjala svoj iskaz glede okolnosti da li ju je optuženik gurnuo "niz stepenice" (kako je iskazivala pred sucem istrage) ili "uz stepenice" (kako je iskazivala na raspravi), kao i da je tijekom događaja bila pod utjecajem alkohola s koncentracijom više od 2,0 g/kg alkohola u krvi, što je uvjetovalo smanjenost i iskrivljenost njene percepcije, a što smatra sasvim pogrešnim. Ovo posebice i stoga što smatra neživotnim dio optuženikove obrane u kojoj iskazuje da se oštećenica zaletila prema stepeništu te se poskliznula na trećoj stepenici od ulaza preko tapeta (otirača) natopljenog kišom jer se u stanju takve alkoholiziranosti zacijelo nije mogla zaletjeti, a da je s tim u vezi nelogično da se "posklizne na trećoj stepenici preko tapeta" a ne na nekoj od prethodnih stepenica vlažnih od kiše, kao i da je uz navedeno optuženik imao motiv za odgurivanje i ozljeđivanje oštećenice s obzirom na njeno nepristajanje da napusti stan, što je pojačalo njegovu agresiju. Osim toga, iskazujući kako nije zainteresirana za strožim kažnjavanjem optuženika, ukazuje se nepostojanje motiva za terećenjem istog. Predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. U skladu s čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u O..

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Prethodno navedenim žalbenim navodima državni odvjetnik nije s uspjehom osporio utvrđenja prvostupanjskog suda koji je za svoju odluku dao jasne, argumentirane, provjerljive i logične razloge, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Pri tome žalbeni navodi državnog odvjetnika o postojanju motiva na strani optuženika ozljeđivanjem oštećenice jer nije pristajala napustiti stan, kao i nepostojanja motiva na strani oštećenice lažnim terećenjem optuženika jer nije bila zainteresirana za njegovim strožim kažnjavanjem, kao i da se nije mogla "zaletjeti" u stan zbog alkoholiziranosti te da bi se, u slučaju da se poskliznula, poskliznula na prvoj a ne na trećoj stepenici, proizvoljni su i bez ikakvog uporišta u provedenim dokazima.

6.1. Prvostupanjski sud je, nakon što je izložio nesporne činjenice (toč. 9. obrazloženja presude) i sporne činjenice (toč. 10. obrazloženja presude), s pravom zaključio kako nije na nedvojben način utvrđeno da je optuženik počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede na štetu zaručnice V. J. kao bliske osobe. Ovo stoga što je obrana optuženika u kojoj poriče počinjenje kaznenog djela (navodeći da se inkriminiranog dana po povratku iz pritvora svađao s V. cijelo popodne, da je ona otišla do njegovih roditelja, da je izbacio nešto V. stvari ispred vrata, da je oštećenica kada se vratila lupala na vrata stana koja je zaključao, u želji da razbije vrata cjepanicom, da je u jednom trenutku otvorio vrata nakon čega je oštećenica naglo proletjela pored njega niz skale prema stanu, da je nije ni dotaknuo, a da se na trećoj skali od ulaza nalazi "tapet" koji je bio mokar od kiše, jer na vratima nema gume pa ulazi voda, V. poskliznula, okrenula se i pala u kut na podnožju stepeništa, da joj je prišao, podigao i iznio je van stana na njene stvari, da je bila skroz pijana, da nije imala koordinaciju zbog alkohola niti je znala što radi, a smatra da je sav alkohol koji je prethodnog dana kupio – dvije litre crnog vina, dvije litre bijelog vina te litru orahovice, V. popila jer kada se vratio iz pritvora, više ničega nije bilo, samo kap orahovice), potvrđena sadržajem fotografija s lista 229 spisa na kojima je vidljiv ulaz u obiteljsku kuću u koji se ulazi tako da se nakon prolaska kroz ulazna vrata u hodnik spušta sa šest stepenica, kao i da se na sredini treće stepenice nalazi otirač ("tapet") koji u svom iskazu spominje optuženik, fotografija ošt. i žrtve V. J. (str. 16-17 spisa) na kojima je vidljiva oštećenica kako leži pored izbačenih stvari ispred ulaznih vrata (o čemu je također iskazivao optuženik), kao nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka dr. A. P. iz kojeg proizlazi da se prijelom vrata bedrene kosti razlikuje od slučaja do slučaja, ali najvažnije je da je najčešća posljedica gubitka ravnoteže i pada, a kako je netko izgubio ravnotežu i pao na kuk može se cijeniti na više načina tj. da osoba bude gurnuta, povučena ili da zbog gubitka svijesti ostane bez kontrole. Kada se uz to ima u vidu da je oštećenica kod prijema u bolnicu u 23,48 sati imala koncentraciju alkohola u krvi od 2,0 g/kg alkohola u krvi (zbog njene alkoholiziranosti odgođena joj je operacija kuka do slijedećeg dana do 12,00 sati), a da je alkohol, kako sama iskazuje, konzumirala prije pada, te da je stoga njena alkoholiziranost u vrijeme događaja (oko 19,10 sati) zacijelo bila i veća a koja koncentracija alkohola, notorno, uzrokuje nestabilnost i poremećaje u koordinaciji pokreta i ravnoteži, ali i zacijelo utječe na mogućnost percipiranja događaja koja je pri takvoj alkoholiziranost nedvojbeno smanjena i iskrivljena, s pravom prvostupanjski sud nije prihvatio kao istinit iskaz oštećenice, zbog čega nije bilo dokaza koji bi ukazivali za izvan svake sumnje da je optuženik gurnuo oštećenicu, a što je imalo za posljedicu tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma vrata lijeve bedrene kosti, te ga zbog nedostatka dokaza, a na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio ga optužbe.

7. Kako, dakle, ne postoje razlozi iz kojih državni odvjetnik pobija presudu prvostupanjskog suda, niti je ovaj drugostupanjski sud ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 476. st. 1. ZKP/08 utvrdio neku od postupovnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju čl. 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci presude.

Osijek, 1. ožujka 2024.

Predsjednik vijeća

Mario Kovač, v. r.