Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž R-82/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Tomislavu Aralici, u pravnoj stvari tužitelja Z. S. iz N., OIB: …, kojeg zastupa I. G. L., odvjetnica u Odvjetničkom društvu R. i k., Z., Pisarnica u S. B., S. B., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za ministarstvo, OIB: …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u K., Građansko-upravni odjel, K., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-1651/2021-8 od 3. studenoga 2022, dana 29. veljače 2024,

p r e s u d i o j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-1651/2021-8 od 3. studenoga 2022., pod točkom II. u dijelu u kojem je naložena isplata 2.542,11 kuna / 337,40 eura (od ukupno dosuđenih 3.452,08 kuna / 458,17 eura) sa zateznim kamatama na pojedine obroke kako je ondje navedeno, kao i pod točkom IV. izreke, pa se o tome ovako odlučuje:

1. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor bruto iznos od 2.542,11 kuna / 337,40 eura s pripadajućim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za srpanj 2014. g. na iznos od 447,21 kn počev od 15. kolovoza 2014. g. do isplate -za kolovoz 2014. g. na iznos od 326,53 kn počev od 15. rujna 2014. g. do isplate -za studeni 2014. g. na iznos od 57,14 kn počev od 15. prosinca 2014. g. do isplate -za prosinac 2014. g. na iznos od 198,76 kn počev od 15. siječnja 2015. g. do isplate -za siječanj 2015. g. na iznos od 207,79 kn počev od 15. veljače 2015. g. do isplate -za srpanj 2015. g. na iznos od 771,06 kn počev od 15. kolovoza 2015. g. do isplate -za prosinac 2015. g. na iznos od 308,42 kn počev od 15. siječnja 2016. g. do isplate -za siječanj 2016. g. na iznos od 225,20 kn počev od 15. veljače 2016. g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015. g., a od 01. kolovoza 2015. g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće, u roku od 15 dana.

2. Svaka stranka snosi svoje troškove nastale u prvostupanjskom postupku postupka.

II. Nalaže se tužitelju platiti tuženici 937,50 kuna / 124,43 eura s osnova naknade troškova pravnog lijeka, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-1651/2021-8 od 3. studenoga 2022. suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad noću i subotom bruto iznos od 1.021,91 kn / 135,63 eura, s pripadajućim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za veljaču 2012. g. na iznos od 392,80 kn počev od 15. ožujka 2012. g. do isplate -za svibanj 2014. g. na iznos od 629,11 kn počev od 15. lipnja 2014. g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015. g., a od 01. kolovoza 2015. g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od go dine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor bruto iznos od 3.452,08 kn / 458,17 eura s pripadajućim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za lipanj 2012. g. na iznos od 81,78 kn počev od 15. srpnja 2012. g. do isplate -za srpanj 2012. g. na iznos od 172,68 kn počev od 15. kolovoza 2012. g. do isplate -za listopad 2012. g. na iznos od 22,02 kn počev od 15. studenog 2012. g. do isplate -za studeni 2012. g. na iznos od 152,97 kn počev od 15. prosinca 2012. g. do isplate -za ožujak 2013. g. na iznos od 92,29 kn počev od 15. travnja 2013. g. do isplate -za srpanj 2013. g. na iznos od 112,70 kn počev od 15. kolovoza 2013. g. do isplate -za kolovoz 2013. g. na iznos od 160,12 kn počev od 15. rujna 2013. g. do isplate -za ožujak 2014. g. na iznos od 115,41 kn počev od 15. travnja 2014. g. do isplate

III. Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva za isplatom zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće odnosno naknade plaće za godišnji odmor.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 10.843,75 kuna / 1.439,21 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 3.11.2022. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućom polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude, u dijelu pod točkama II. i IV. izreke, tuženica je izjavila pravovremenu žalbu zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Traži naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet postupka je isplata iznosa na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, u smjenama, rad na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), stražarenje i požarnu dužnost za utuženo razdoblje, isplate na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje, sve sa zateznim kamatama, kao i naknadu troškova postupka. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio:

-tužitelj je zaposlenik tuženice, ministarstva, H. k. v. sa sjedištem zapovjedništva u K., G. o.-m. b., na poslovima djelatne vojne osobe, na dužnosti rukovoditelja inženjerijskog sredstva, ustrojbeni čin vojnik, s mjestom službe u V.;

-prema Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/09, 118/12 – koji je bio na snazi od početka utuženog razdoblja 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2014.) tjedno radno vrijeme traje 40 sati i raspoređuje se po osam sati na pet radnih dana od ponedjeljka do petka, a redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8,00 do 16,00 sati, s tim da je u redovno radno vrijeme uključen i dnevni odmor od 30 minuta, a da se stražarska služba i aktivno dežurstvo ne smatraju prekovremenim radom i za njih se isplaćuju dodatci, te da se prekovremenim radom smatra svaki rad dulji od osam sati dnevno, kao i svaki rad subotom ili nedjeljom, a rad u turnusima ili smjenama smatra se svaki sat rada dulji od mjesečnog fonda sati, te da se za pet sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan odlukom o preraspodjeli radnog vremena, a ukoliko nije moguće izvršiti preraspodjelu radnog vremena sati prekovremenog rada utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne mora dostaviti nadležnoj financijskoj službi radi isplate;

-osnovna plaća za svaki sat rada uvećava se za prekovremeni rad 50%, za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni za 10%, za rad u turnusu 5%, da se dodaci ne isključuju osima dodaci za rad u smjeni i turnusu;

-od 1. lipnja 2014. pa do kraja utuženog razdoblja na snazi su odredbe XIII., XIV. Odluke o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj: 66/14, 23/15, 84/15) koje propisuju da rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, rad na terenu, na taborovanju, rad prilikom odavanja vojnih počasti, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima može trajati najviše 12 sati dnevno, a ostalih 12 sati je aktivna pripravnost na rad, da za vrijeme takvog rada djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, kao niti za vrijeme aktivne pripravnosti, nego ostvaruju dodatak za vojnu službu;

-od početka utuženog razdoblja, tj. od 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2014. su bile su na snazi odredbe čl. Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 50/08, 142/08, 118/09, 99/12, 55/13) koje su uređivale način obračuna dodataka na plaću (dodatak za obavljanje stražarske službe, dodatak za dežurstvo i dr.) i način isplate plaće djelatnih vojnih osoba, ali nisu uređivali plaćanje prekovremenih sati niti dodatak za terenski rad;

-od 1. lipnja 2014. pa do kraja utuženog razdoblja su na snazi su odredbe članka 4. i članka 6. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj: 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15) koje je propisivala tko i u kojem postotku od osnovice ima pravo na dodatak za vojnu službu, te da djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu;

-za razdoblje do 7. svibnja 2014. na snazi je dopunjeni čl. 4. Pravilnika o izmjenama i dopuni pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 68/11) koji propisuje da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca;

-od dana 8. svibnja 2014. pa do kraja utuženog razdoblja Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 54/14) propisuje da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu;

-obračun neplaćenih sati rada vještak je izvršio koristeći izvod iz dnevne evidencije radnog vremena tužitelja koji je iskazan po satima rada, tj. iz koje je vidljivo u koje je dane tužitelj radio, koliko sati je radio, koliko je proveo u radu noću, subotom i nedjeljom te koliko je sati radio prekovremeno;

-vještak je sate rada iz dostavljene evidencije obračunao na sljedeći način: redovan rad, državni blagdan, godišnji odmor, plaćeni dopusti bolovanje uračunati su u vremenu od 8 sati; u prekovremeni rad je uračunato sve što je tužitelj odradio preko 8 redovnih sati ako je tužitelj radio u tjednu, odnosno svi sati koje je tužitelj odradio, ako je radio za vikend; u noćni rad su uračunati svi sati koje je tužitelj odradio u vremenu od 22,00 do 06,00 sati;

-kako tuženica za razdoblje od rujna do lipnja 2014. nije precizno označila po kojoj osnovi su korišteni slobodni dani, a iz podataka dostavljenih u spis vidljivo je da se isti koriste i po osnovi odmora od stražarskog osiguranja, ali i ostalih razloga koji nisu eksplicite određeni (navedeni), vještak za razdoblje do lipnja 2014. prema Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/09), radi preraspodjelu radnog vremena prema točkama VII. i VIII. Odluke, tako da sa dežurstvo u unutarnjoj službi obračunava jedan slobodan dan za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće, u slučaju višednevnog obavljanja stražarke službe obračunava višednevni odmor u omjeru 3:1;

-ovi slobodni dani se potom ne koriste za umanjenje prekovremenih sati jer su ostvareni isključivo za dežurstvo i stražu, a po ovim vidovima se ne ostvaruje dodatak za prekovremeni rad;

-ti su dani u tablici navedeni u stupcima – Straža (slobodni dani za stražu 3:1) i Dežurstvo (slobodni dani za dežurstvo 1:1);

-za razdoblje od 1. lipnja 2014. prema Odluci o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj: 66/14), vještak ne obračunava tužitelju prekovremeni rad već radi preraspodjelu radnog vremena prema točkama XV.-XX. Odluke; za pet radnih dana boravka u vojnoj lokaciji i građevini ili drugom mjestu rada zbog rada prema posebnom rasporedu, ostvaruje pravo na jedan slobodan dan, a za svaki neradni dan jedan slobodan dan; za sudjelovanje u vojnoj vježbi u terenskim uvjetima DVO ostvaruje pravo na jedan slobodan dan za svaka 24 sata sudjelovanja u provedbi vojne vježbe; za dežurstvo koje se odvija u neprekidnom trajanju od 24 sata, oslobađa se svih obveza u pravilu slijedeći radni dan; za svakih pet radnih dana straže, ostvaruje pravo na jedan slobodan dan, za sa svaki neradni dan straže, jedan slobodan dan;

-da je razlika naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u razdoblju od 1. rujna 2011. do 7. svibnja 2014. izračunata u visini prosječne mjesečne plaće koja je tužitelju prema prethodnim obračunima (također u dvije varijante), trebala biti isplaćena u prethodna tri mjeseca, koristeći podatke o korištenju godišnjeg odmora iz obračunskih lista tužitelja, te za razdoblje od 8. svibnja 2014. do 1. lipnja 2016. prema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj: 54/14),

-za prvo razdoblje satnicu mjeseca u kojem je tužitelj bio na godišnjem odmoru, i za koji se razlika računa, vještak utvrđuje tako da prosječnu mjesečnu plaću koja je tužitelju isplaćena u prethodna tri mjeseca (ili je trebala biti isplaćena ako je u tim mjesecima utvrđena razlika za godišnji odmor) podijelio s fondom sati tog mjeseca, dok za drugo razdoblje vještak obračun razlike neisplaćene naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora računa primjenom satnice koja se koristi kad tužitelj radi u redovnom radnom vremenu.

5. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio propise iz Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09, 124/09), Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 73/13, 75/15), Pravilnika o plaći i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 118/2009,99/2012), Pravilnika o plaći i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 118/2009,99/2012), Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj: 33/14), Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/09 i 118/12), Odluke o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj: 66/14), Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 118/09), Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj:118/09), Odluke o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj: 66/14), Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 140/02, 68/11), Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 68/11), Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj: 54/14), Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/2009), Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, dalje: ZR/09), i Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 140/15 i 60/16 – dalje: ZOO), te presudio kao u izreci.

6. Sud prvog stupnja nije pravilno primijenio materijalno pravu u odnosu na ožalbljeni dio presude (za razdoblje nakon 7. svibnja 2014).

7. Naime, u ovoj fazi postupka, od glavnog zahtjeva sporna je još samo točka II. izreke, gdje je sud prihvatio zahtjev tužitelja u odnosu na isplatu naknade za godišnje odmore u razdoblju od lipnja 2012. do siječnja 2016. Žalba se odnosi samo na period nakon 7. svibnja 2014.

8. Prvi žalbeni razlog tuženice jest da je sud dopustio preinaku tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka pa da je to protivno čl. 190. ZPP, pa da je time počinjena bitna povreda procesnih propisa. Međutim, u pravu je sud prvog stupnja kako sud može dopustiti preinaku tužbe čak i nakon zaključenja prethodnog postupka, ako su ispunjene pretpostavke iz čl. 190. st. 2. i 3. ZPP. To jest, ako je tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, a sud može dozvoliti preinaku čak i ako se tuženik tome protivi ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

9. I ovaj viši sud smatra kako su te pretpostavke ispunjene, jer se radi o pravno složenom sporu pa tužitelj, bez posebnog stručnog znanja i detaljnih podataka, na početku postupka nije mogao znati točne iznose do kojih su njegovi zahtjevi osnovani. A odluka o preinačenom zahtjevu doista dovodi do konačnog rješenja odnosa među strankama.

10. Glede naknade za korištenje godišnjeg odmora među strankama je bit prijepora u tome da li za obračun visine te naknade treba uzeti u obzir samo mjesečnu plaću ostvarenu kao da je tužitelj radio u redovnom radnom vremenu ili i dodatke koje je tužitelj primao na osnovnu plaću u periodu koji je prethodio obračunu naknade za korištenje godišnjeg odmora.

11. Prema nalazu i mišljenju financijsko-knjigovodstvenog vještaka u prvom slučaju neisplaćenih razlika nema, a u drugom slučaju te razlike postoje i to u iznosu od 3.452,08 kuna, a toliko je sud prvog stupnja i dosudio tužitelju u točki II. izreke. Matematička točnost izračuna nije sporna, sporna je primjena prava.

12. Tužitelj za utuženo razdoblje potražuje razliku naknade plaće za godišnji odmor. Za ovu tražbinu knjigovodstveni vještak je računao dvije varijante, a prvostupanjski sud je prihvatio varijantu prema kojoj tuženica duguje tužitelju za čitav utuženi period iznos od 3.452,08 kuna. U taj iznos je uključen i period nakon 7. svibnja 2014. mada je tada stupio na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj: 54/14) koji na drugačiji način rješava pitanje naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora od onog kako je to regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 142/08 i 68/11).

13. Naime, knjigovodstveni vještak je za razdoblje od 1. lipnja 2012. do 7. svibnja 2014. pravilno računao tužitelju naknadu u visini prosječne mjesečne plaće koja je tužitelju trebala biti isplaćena u prethodna tri mjeseca koristeći podatke o korištenju godišnjeg odmora iz obračunskih lista tužitelja prema odredbi čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika kojom je u čl. 4. iza st. 2. dodan st. 3. da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakon o predviđenim neradnim danima, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

14. Međutim, i za period nakon 8. svibnja 2014., kada je stupio na snagu novi Pravilnik ("Narodne novine", broj: 54/14) pa nadalje, vještak je u prvoj varijanti ponovo računao uz osnovnu plaću i dodatke za vojnu službu.

15. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da ako bi se odredbe toga Pravilnika tumačile tako da se u navedenom razdoblju naknada za godišnji odmor obračunava kao i redovan rad, bez ikakvih dodataka (dodataka za vojnu službu), tada za razdoblje od 8. svibnja 2014. nema neisplaćenih razlika naknade plaće za godišnji odmor.

16. Imajući u vidu da djelatna vojna osoba, kao i svi ostali radnici za vrijeme godišnjeg odmora ne radi, što znači da nije na straži, dežurstvu, na terenu i sl., odnosno da ne radi pod otežanim uvjetima rada, stoga nema pravo u to vrijeme na nikakve dodatke prema Pravilniku o dodatku na plaću i načinu izračuna plaće ("Narodne novine", broj: 50/08, 142/08 i 118/09), već plaću kao za redovan rad bez tih dodataka.

17. Dakle, nakon 7. svibnja 2014. više ne ide prosječna mjesečna plaća u prethodna tri mjeseca, što podrazumijeva sve primitke pa tako i sve dodatke u tom razdoblju, već plaća kao za redovan rad bez dodataka, pa prema toj varijanti nalaza i mišljenja vještaka nema dugovanja tuženice s osnova naknade za godišnje odbore nakon istaknutog datuma.

18. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjska presuda pod točkom II. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženici isplatiti tužitelju na ime naknade plaće za godišnji odmor preko iznosa od 909,97 kuna / 120,77 eura bruto do iznosa od 3.452,08 kuna / 458,17 eura bruto, dakle za 2.542,11 kuna / 337,40 eura, a toliko je si ožalbljeno, sa zakonskom zateznom kamatom pa u tom dijelu tužiteljev zahtjev odbiti.

19. S obzirom na konačan ishod spora sud prvog stupnja nije pravilno odlučio o troškovima postupka. Naime, u konačnici je, glede glavnog zahtjeva, tužitelj uspio s ukupno 1.931,88 kuna / eura dok je odbijen s 2.542,11 kuna / 337,40 eura, ali ako se uzme u obzir i osnov zahtjeva s kojim je tužitelj djelomično uspio, razmjer uspjeha tužitelja i tuženika u ovoj parnici je približno podjednak. Stoga je valjalo primijeniti odredbu iz čl. 154. st. 4. ZPP, i u svezi s čl. 166. st. 2. ZPP odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove nastale u prvostupanjskom dijelu postupka.

20. Kako je tuženica uspjela sa žalbom, valjalo je po čl. 166. st. 2. ZPP naložiti tužitelju da joj naknadi trošak sastava žalbe koji prema Tbr. 10.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/22, dalje: OT) iznosi 937,50 kuna / 124,43 eura (62,5 bodova X 15,00 kuna vrijednost boda).

U Zagrebu 29. veljače 2024.

Sudac:

Tomislav Aralica, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte