Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: 7 Povrv-75/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, po sucu Tomislavu Jurlini, na prijedlog sudskog savjetnika Andreja Margarina, u pravnoj stvari tužitelja BECIĆ POREZNO SAVJETOVANJE d.o.o., Zadar, Ulica dr. Franje Tuđmana 46 D, OIB:25957464813, zastupanog po punomoćnicima – odvjetnicima u Gluić Ninčević odvjetničkom društvu d.o.o., Zadar, Špire Brusine 16, protiv tuženika ADRIA INFINITY d.o.o., Zadar, Jakova Gotovca 24, OIB:49128482622, zastupanog po PUNOMOĆNIKU Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, radi isplate 501,69 eura / 3.780,00 kuna[1] , nakon održane glavne i javne rasprave 26. siječnja 2024. u nazočnosti zastupnika po zakonu i punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu i uručenje odluke 29. veljače 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi vršiteljice dužnosti javnog bilježnika Zorane Brčić iz Benkovca, Trg Alojzija Stepinca 14, poslovni broj javnobilježničkog predmeta UPP/OS-Ovrv-1503/2022 i sudskog predmeta Ovrv-15020/2022 od 14. listopada 2022. i to u dijelu u kojem se tuženiku ADRIA INFINITY d.o.o., OIB: 49128482622, nalaže platiti tužitelju BECIĆ POREZNO SAVJETOVANJE d.o.o., OIB:25957464813, iznos od 312,50 EUR (tristodvanaest eura i pedeset centi) / 3.780,00 HRK (tritisuće sedamstoosamdeset kuna), sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 8. rujna 2022. do isplate po kamatnoj stopi koja je jednaka referentnoj stopi uvećanoj za osam postotnih poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi vršiteljice dužnosti javnog bilježnika Zorane Brčić iz Benkovca, Trg Alojzija Stepinca 14, poslovni broj javnobilježničkog predmeta UPP/OS-Ovrv-1503/2022 i sudskog predmeta Ovrv- 15020/2022 od 14. listopada 2022. u dijelu u kojem se tuženiku ADRIA INFINITY d.o.o., OIB: 49128482622 nalaže platiti tužitelju BECIĆ POREZNO SAVJETOVANJE d.o.o., OIB:25957464813:

- iznos od 189,19 EUR (stoosamdesetdevet eura i devetnaest centi) / 1.425,45 HRK (tisuću četristodvadesetpet kuna i četrdesetpet lipa) i zatezne kamate tekuće na navedeni iznos od dana 9. kolovoza 2022. do isplate,

- zatezne kamate tekuće na iznos od 312,50 EUR (tristodvanaest eura i pedeset centi) / 3.780,00 HRK (tritisuće sedamstoosamdeset kuna) u razdoblju od 9. kolovoza 2022. do 7. rujna 2022.,

- troškove ovršnog postupka u iznosu od 107,84 EUR (stosedam eura i osamdesetčetiri centa) / 812,50 HRK (osamstodvanaest kuna i pedeset lipa) i

- zatezne kamate na troškove ovršnog postupka od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate,

te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku ADRIA INFINITY d.o.o., OIB: 49128482622, naknaditi tužitelju BECIĆ POREZNO SAVJETOVANJE d.o.o., OIB:25957464813, parnični trošak u iznosu od 109,93 EUR (stodevet eura i devet centi), dok se tužiteljev zahtjev za naknadom troškova postupka za daljnji iznos od 350,41 EUR (tristopedeset eura i četrdesetjedan cent) odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u svojstvu ovrhovoditelja je 16. rujna 2022. protiv tuženika u svojstvu ovršenika podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – računa broj 49/1/1 od 8. kolovoza 2022. Postupajući u predmetu vršiteljica dužnosti javnog bilježnika Zorane Brčić iz Benkovca, Trg Alojzija Stepinca 14, donijela je 14. listopada 2022. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj javnobilježničkog predmeta UPP/OS-Ovrv-1503/2022 i sudskog predmeta Ovrv- 15020/2022. Tim rješenjem naložila je tuženiku – tamo ovršeniku, platiti tužitelju – tamo ovrhovoditelju, iznos od 3.780,00 HRK / 501,69 EUR uvećano za zatezne kamate i troškove postupka, te je radi naplate navedene tražbine određena ovrha općenito na imovini ovršenika.

2. Protiv naznačenog rješenja o ovrsi javnog bilježnika ovršenik, sada tuženik je pravodobno podnio prigovor u kojem je predmetnu tražbinu osporio u cijelosti. Naveo je da mu je predmetni račun nejasan i da sa ovrhovoditeljem nije u nikakvom poslovnom odnosu.

2.1. Povodom izjavljenog prigovora je vršiteljica dužnosti javnog bilježnika dostavila spis na daljnje postupanje Općinskom sudu u Zadru, koji sud je rješenjem poslovni broj 24 Povrv-151/2023-2 od 25. kolovoza 2023. predmetno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stavio izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinuo provedene radnje, odlučio da će se postupak provesti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, oglasio se stvarno nenadležnim te po pravomoćnosti rješenja spis predmeta dostavio na postupanje Trgovačkom sudu u Zadru kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

3. U podnesku od 13. rujna 2023. tužitelj je iznio činjenice na temelji svoj zahtjev. U bitnom je istakao da se predmetna tražbina odnosi na usluge poreznog savjetovanja izvršenog za tuženika, kojeg je sa tužiteljem dogovorila odgovorna osoba tuženika. Usluga je naplaćena sukladno cjeniku i satnici tužitelja koju ovaj inače naplaćuje.

3.1. Tuženik je na pripremnom ročištu naveo da je svojedobno imao najavu potencijalnog posla s jednom slovačkom grupacijom, u vez čega da je sastavio ugovor o međusobnoj suradnji kojeg je proslijedio svom prijatelju Emilu Brkiću, javnom bilježniku da ga pregleda. Tada mu je Emil Brkić preporučio poreznu savjetnicu Željku Becić, koju je kontaktirao, jednom su se našli, predmetni ugovor nije tamo ostavio niti ga je komentirao. Samo je ponudio poslovnu suradnju, ukoliko bi došlo do njegove suradnje sa slovačkom grupacijom. Naknadno je Željki Becić Emil Brkić proslijedio taj ugovor, ona je Emilu odgovorila na to predloživši neke male izmjene u tom ugovoru, a onda je tuženiku došao račun kojeg nije očekivao i koji mu se čini previsok. Smatra da sa tužiteljem nije ugovorio nikakav posao i da je tužiteljev račun neosnovan.

4. Sud je u dokaznom postupku saslušao stranke, saslušao je u svojstvu svjedoka Emila Brkića, te je pročitao račun 49/1/1 (l.s. 7), ispis korespondencije između Željke Becić i Emila Brkića (l.s. 60 i 65), nacrt ugovora o poslovnoj suradnji (l.s. 61-64 i 66-68) i ispis korespondencije između stranaka (l.s. 70).

5. Predmet postupka je potraživanje tužitelja prema tuženiku sa osnove naknade za izvršeno porezno savjetovanje.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Sud je pravni odnos između stranaka ocijenio prema zakonskim odredbama koje reguliraju porezno savjetništvo i ugovor o djelu.

7.1. Sukladno odredbi članka 4. stavaka 1. do 3. Zakona o poreznom savjetništvu (Narodne novine br. 127/2000, 76/2013 i 115/2016 – dalje: ZPS) porezni savjetnik daje stručnu pomoć o poreznim pitanjima u skladu s odredbama toga Zakona, o uslugama poreznog savjetništva obvezno se sklapa ugovor u pisanom obliku osim ako se porezno savjetništvo obavlja za pojedinačne slučajeve, a porezni savjetnik u okviru sklopljenog ugovora između ostalog ima ovlasti i dužnosti savjetovati svoju stranku o svim poreznim pitanjima.

7.2. Temeljem odredbe članka 590. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 – dalje: ZOO) ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

7.3. Odredbom članka 613. stavaka 1. i 2. ZOO propisano je da se naknada određuje ugovorom, ako nije određena obvezatnom tarifom ili kojim drugim obvezatnim aktom, a ako naknada nije određena, utvrdit će je sud prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu posla.

8. Između stranaka nije sporno da je tužitelj trgovačko društvo kojemu je osnovna djelatnost porezno savjetništvo i da su stranke ostvarile kontakt u svezi poslovne suradnje i da nisu ugovorile visinu naknade za porezno savjetovanje, kao i da tuženik nije platio tužitelju naknadu.

8.1. Među strankama je sporno da li su sklopile ugovor o djelu – poreznom savjetovanju, da li je tužitelj obavio porezno savjetovanje tuženika te visina naknade, koje je činjenice sud utvrđivao dokazima.

9. Svjedok Emil Brkić na ročištu glavne rasprave je u bitnom iskazao da je po zanimanju javni bilježnik, da mu se obratio Željko Fuzul, koji je zastupnik po zakonu tuženika, vezano za nekakav ugovor o poslovnoj suradnji. Poslao mu je šprancu ugovora i on ga je malo uredio. Obzirom da se u ugovoru radilo o velikom novčanom iznosu koji je bio predmet ugovora, došli su do zaključka da bi bilo potrebno da taj ugovor netko bolje pregleda sa poreznog aspekta. Ne zna da li je zz tuženika predložio porezno savjetovanje ili je to on zaključio na temelju isprave koje je pregledao. On je ugovor proslijedio Željki Becić putem elektroničke pošte, a Željku Fuzulu je dao njen kontakt i oni su se našli. ZZ tuženika je ugovor preuredila, nešto u njemu izmijenila, njemu vratila izmijenjenu varijantu ugovora i onda su oni to dalje rješavali.

9.1. Zastupnica po zakonu tužitelja Željka Becić saslušana na ročištu glavne rasprave u cijelosti se pridružila iskazu svjedoka. Nadalje je navela da je bila subota, negdje u kolovozu 2023. kada je Željko Fuzul došao u njen ured, a već je prije toga primila prijedlog ugovora od Emila Brkića. Željko Fuzul da joj je rekao da ima partnere koji će ju nagraditi, na što mu je rekla da ona ne radi za nagradu nego za naknadu prema svojoj tarifi. Sat rada je u to vrijeme naplaćivala 250,00 eura bruto, a safa naplaćuje 312,50 eura bruto. Porezni savjetnici nemaju tarifu, u Republici Hrvatskoj ih je malo, a ona je jedina u prostoru između Rijeke i Splita. Ona je ugovor kojeg joj je ranije dostavio Emil Brkić proučila i izmijenila označivši izmjene crvenim fontom te Emilu Brkiću u elektroničkoj pošti naznačila objašnjenje tih izmjena. Radilo se o ugovoru velike vrijednosti koji je bio "Eldorado za poreznike". Za posao je utrošila dva sata rada, u što spada proučavanje ugovora, razmišljanje, provjera posebnih poreznih propisa i korespondencija. Sa Željkom Fuzulom nije ništa ugovorila o cijeni njenog rada, cijena nije bila navedena u njihovom razgovoru, nije se obvezala da će mu besplatno napraviti ovaj posao, kojeg je radila preko nedjelje. Sva komunikacija je išla preko Emila Brkića, a Željko Fuzul joj nije ni dao kontakt podatke. Sa tuženikom nije potpisala nikakav pisani ugovor, niti je ugovorila cijenu. Inače, u praksi procijeni da li će uopće ući u nekakav posao sa klijentom i po tome okvirno navede iznos cijene, a tada bi ovaj konkretni slučaj naplatila u postotku od ušteđenog poreza.

9.2. Zastupnik po zakonu tuženika Željko Fuzul, saslušan na ročištu glavne rasprave, u bitnom je iskazao da je imao u najavi dobar posao sa nekim slovacima, od čega u konačnici nije bilo ništa. Sačinio je ugovor o njihovoj međusobnoj suradnji, poslao je ugovor svom prijatelju Emilu Brkiću da ga pregleda. On mu je rekao da mu se ugovor čini dobar ali da za takve poslove ima dobru poznanicu Željku Becić i da bi mu predložio suradnju s njom. Sutradan da je otišao kod Željke Becić isključivo da bi je upoznao i predložio potencijalnu suradnju. Nudio joj je bogatu nagradu ukoliko bi projekt krenuo, a nije mu bilo na kraj pameti da će imati nekakve troškove vezane za šprancu ugovora, da je znao da će morati platiti 500 eura za intervenciju kod njegovog ugovora ne bi s njom tražio razgovor. On Željki Becić nije dao nalog da ona nešto radi, nije joj rekao da ona pregleda ugovor, ne zna da li je Željka Becić imala taj ugovor u trenutku kada je on došao tamo, isključivo joj je došao najaviti dobar posao. Željka Becić mu nije spominjala nikakvu cijenu njenog rada, nakon tjedan dana od sastanka Emil Brkić mu je dostavio ugovor sa crvenim dodacima u par točaka, nazvala ga je nakon tjedan dana od sastanka Željka Becić i rekla mu da je poslala ugovor Emilu Brkiću i da će njemu poslati neki mali račun. To ga je iznenadilo i rekao je "pošalji", na što mu je došao račun na 500 eura. Nakon toga misli da je kontaktirao gospođu Becić i da se bunio na visinu iznosa računa. U ugovoru sa slovacima spominjao se iznos od desetak milijuna eura što je predstavljalo kupoprodajnu cijenu zemljišta na Pagu. Sa Željkom Becić je namjeravao ostvariti poslovnu suradnju tek ako posao sa slovacima krene, tada bi mu bilo potrebno porezno savjetovanje jer se radilo o poslovima velike vrijednosti. Željka Becić mu nije spomenula da će mu nešto besplatno napraviti.

9.3. Iz računa broj 49/1/1 (l.s. 7) proizlazi da ga je dana 8. kolovoza 2022. izdao tužitelj tuženiku za porezno savjetovanje u trajanju od 2 sata po jediničnoj cijeni od 1.512,00 kuna po satu, sa naznačenim datumom isporuke i dospijećem 8. kolovoza 2022.

9.4. Iz ispisa korespondencije između Željke Becić i Emila Brkića (l.s. 60 i 65) proizlazi da je 6. kolovoza 2022. u 9,02 sati Emil Brkić dostavio Željki Becić nacrt ugovora na uvid, a Željka Becić je potvrdila primitak istog dana u 10,25 sati i navela da će ga pogledati. Dana 7. kolovoza 2022. Željka Becić dostavlja Emilu Brkiću izmijenjeni ugovor o poslovnoj suradnji i obrazlaže izmjene i razloge za iste.

9.5. Iz ispisa korespondencije između stranaka proizlazi da je dana 8. kolovoza 2022. tužitelj dostavio tuženiku račun za kontrolu i korekciju predloška ugovora.

9.6. Sud prihvaća u cijelosti iskaz svjedoka Emila Brkića i u pretežnom dijelu iskaze stranaka koji su u odnosu na odlučne činjenice u bitnom podudarni te su u bitnom suglasni sa izvedenim materijalnim dokazima. Međusobna odstupanja se odnose na činjenice koje nisu važne za odlučivanje i na primjenu materijalnog prava.

10. Na temelju ispisa korespondencije između Željke Becić i Emila Brkića i iskaza Emila Brkića sud je utvrdio da je dana 6. kolovoza 2022., a nakon što ga je tuženik na to prethodno ovlastio, Emil Brkić dostavio tužitelju nacrt ugovora o poslovnoj suradnji, da ga tužitelj razmotri sa poreznog stajališta, a da je tužitelj na to isti dan pristao.

10.1. Sud nema dvojbe glede činjenice da je tuženik bio suglasan da Emil Brkić postupi na opisani način, odnosno da tužitelju, koji se bavi poreznim savjetovanjem, proslijedi nacrt ugovora velike vrijednosti i zatraži stručno mišljenje, odnosno porezno savjetovanje. Očito je za navedeno postojao tuženikov nalog, u kojem slučaju je Emil Brkić postupao kao zastupnik (punomoćnik) tuženika u sklapanju pravnog posla sa tužiteljem.

10.2. Na temelju odredbe čl. 308. st. 1. i 2. ZOO ugovor kao i drugi pravni posao može se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika, a ovlaštenje za zastupanje može se temeljiti na zakonu, statutu, društvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe, aktu nadležnog državnog tijela ili na očitovanju volje zastupanog (punomoć). Temeljem čl. 309. st. 1. ZOO ugovor što ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Temeljem čl. 314. ZOO oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla.

10.3. Dostavljanje nacrta ugovora na uvid poreznom savjetniku putem elektroničke pošte predstavlja ponudu za sklapanje ugovora o poreznom savjetovanju, kojeg u konkretnom slučaju treba razmotriti prema odredbama koje reguliraju ugovor o djelu. Takva ponuda sadrži bitne sastojke ugovora, odnosno, iz nje se može zaključiti što bi tužitelj trebao obaviti za tuženika, tj. kakvu bi mu intelektualnu uslugu trebao pružiti. Jasno je da je tužitelj trebao razmotriti dostavljeni mu nacrt ugovora, istoga detaljno proučiti i savjetovati tuženika prema pravilima struke što bi bilo prikladno u nacrtu ugovora izmijeniti.

10.4. Izjava zastupnice po zakonu tužitelja u elektroničkoj pošti od 6. kolovoza 2022. u 10,25, opisanoj pod 9.4. predstavlja prihvat ponude. Primitkom te izjave od strane Emila Brkića je sukladno članku 262. stavku 1. ZOO ugovor između stranaka sklopljen.

11. Sukladno odredbi članka 4. stavka 2. ZPS o uslugama poreznog savjetništva obvezno se sklapa ugovor u pisanom obliku, a iznimno, ako se porezno savjetništvo obavlja za pojedinačne slučajeve, ugovor ne mora biti u pisanom obliku.

11.1. U konkretnom slučaju tužitelj je porezno savjetništvo za tuženika obavio za pojedinačni slučaj, što znači da za valjanost njihovog međusobnog ugovora nije potreban pisani oblik, kao što nije potreban ni pisani oblik za valjanost punomoći koju je tuženik dao Emilu Brkiću za sklapanje ugovora o poreznom savjetovanju s tužiteljem u ime tuženika.

12. Kako stranke nisu ništa ugovorom utanačile glede njihovih međusobnih odnosa, na iste treba primijeniti zakonske odredbe koje reguliraju ugovor o djelu, prvenstveno odredbe citirane pod 7.2. i 7.3.

12.1. Tužitelja za njegov rad pripada naknada temeljem odredbe članka 590. ZOO. Tuženik navodi da ne bi zatražio tužiteljeve usluge da je znao da će mu naplatiti naknadu u tolikom iznosu za intervenciju u njegov nacrt ugovora.

12.2. Sama činjenica da je tuženik zatražio od tužitelja, koji se profesionalno bavi pružanjem usluga, da mu obavi neki posao iz područja njegove djelatnosti, podrazumijeva da je trebao očekivati da će za taj posao morati i platiti naknadu, osim ako bi drukčije posebno ugovorio sa tužiteljem, što ovdje nije slučaj.

12.3. Zastupnik po zakonu tuženika navodi da on nije zastupnici po zakonu tuženika prilikom njihovog sastanka naložio da ona nešto radi za njega, te da je došao kod nje samo informativno radi dogovora o budućem poslu. Takvo njegovo stajalište ne može se prihvatiti. Kako je ranije obrazloženo, ugovor je sklopljen kada je tužitelj prihvatio ponudu koju mu je u ime tuženika komunikacijskim sredstvom dostavio Emil Brkić, što se dogodilo prije nego je zastupnik po zakonu tuženika došao u poslovne prostorije tužitelja.

13. Navodi zastupnika po zakonu tuženika ukazuju da bi on prilikom dogovaranja pravnog posla s tužiteljem bio u zabludi, odnosno da kod tuženika postoji pogrešna predodžba o bitnom sastojku ugovora. U toj situaciji, kada bi zabluda kao mana volje i postojala na strani tuženika, ugovor bi bio pobojan. Takva zabluda bi dala ovlaštenje tuženiku zahtijevati poništaj ugovora, međutim, pobojni ugovori proizvode pravne učinke sve dok ih sud svojom konstitutivnom odlukom ne poništi, pa takve prigovore sud nije ovlašten razmatrati u okviru ovog postupka.

14. Iz dopisa Željke Becić Emilu Brkiću dana 7. kolovoza 2022. uz koji mu je dostavila izmijenjeni ugovor o poslovnoj suradnji i obrazložila izmjene i razloge za iste sud zaključuje da je tužitelj svoju obvezu prema tuženiku ispunio, a iz dokaza ne proizlazi da bi tuženik na rad tužitelja istakao neke primjedbe. Pri tome treba cijeniti da rad tužitelja ne predstavlja puko ispisivanje nekih podataka označenih crvenom bojom na predlošku ugovora. Za obavljanje takvog posla po pravilima struke potrebno je obaviti radnje koje je u svom iskazu navela Željka Becić, koje se odnose na proučavanje ugovora, razmišljanje, provjeru posebnih poreznih propisa i korespondenciju, te je potrebno pri tom primijeniti najbolje znanje stručnjaka koji za svoje izrečeno mišljenje snosi punu odgovornost. Sve navedeno se često zanemaruje kada se vrednuje nečiji intelektualni rad

15. Stranke u ovom slučaju nisu ugovorile naknadu za rad tužitelja. Sam navod zastupnice po zakonu tužitelja da je zastupniku po zakonu tuženika navela da ona naplaćuje prema svojoj tarifi, a bez da mu je pritom tarifa predočena i bilo što konkretizirano ne može se smatrati ugovaranjem visine, a niti pristupanjem općim uvjetima poslovanja, a nije sporno da stranke nisu posebno dogovorile parametre glede visine naknade tužitelja, a niti je naknada određena obvezatnom tarifom ili nekim drugim obvezatnim aktom. Stoga je sud dužan utvrditi visinu naknade u skladu sa ranije citiranom odredbom članka 613. stavka 2. ZOO, cijeneći vrijednost djela, normalno potrebno vrijeme za takav posao i uobičajenu naknadu za tu vrstu posla.

15.1. Djelo - savjet tužitelja je moglo imati značajnu vrijednost za tuženika, koji bi, u slučaju realizacije posla sa svojim potencijalnim suugovarateljima, slijedeći savjete tužitelja, imao znatno manju poreznu obvezu. Savjete tužitelja može primijeniti i u nekom svom budućem poslovnom odnosu, bez potrebe ponovnog poreznog savjetovanja glede istih okolnosti.

15.2. Sud prihvaća iskaz Željke Becić u dijelu u kojem ona navodi da joj je za predmetni posao bilo potrebno utrošiti dva sata.

15.3. Uobičajena naknada za predmetnu vrstu posla je nešto niža od one što ju tužitelj naplaćuje. Sama činjenica koju ističe zastupnica po zakonu tužitelja, a sud je prihvaća, da je ona jedina ovlaštena porezna savjetnice između Rijeke i Splita joj daje mogućnost da naplaćuje svoj rad po satu u nešto većem iznosu nego što to naplaćuju porezni savjetnici u nekim drugim krajevima gdje postoji veća konkurencija između poreznih savjetnika.

15.4. Prilikom utvrđivanja visine uobičajene naknade za porezno savjetovanje sud je cijenio i da postoji obvezatna tarifa za posao najsličniji poslu poreznog savjetovanja, a to bi bilo pravno savjetovanje koje pružaju odvjetnici. Primjenom odredaba Tbr. 34. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23 – dalje: Tarifa) odvjetnika za dva sata pravnog savjetovanja pripada iznos naknade od 200,00 eura.

15.5. Iz razloga opisanih pod 15. do 15.4. sud smatra primjerenim odrediti visinu naknade tužitelja u iznosu od 250,00 eura, koji iznos treba uvećati za 25% PDV-a, pa je tužitelju dosuđen ukupan iznos od 312,50 eura, dok je za preostali dio zahtjev valjalo odbiti.

15.6. Gornji navodi nikako ne znače da tužitelj nema pravo naplaćivati porezno savjetovanje po svojoj tarifi u većoj visini od dosuđene. Međutim, takav iznos naknade treba sa strankom jasno ugovoriti prilikom sklapanja ugovora, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

16. Sud je utvrdio dospijeće tuženikove obveze u skladu sa odredbom članka 11. stavka 3. i 4. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br. 108/2012, 144/2012, 81/2013, 112/2013, 121/2013, 78/2015, 71/2015, 114/2022 – dalje: ZFPPN). Prema toj odredbi, ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana, a navedeni rok u konkretnom slučaju teče od dana kad je tuženik primio račun, što se dogodilo 8. kolovoza 2022., koju činjenicu je sud utvrdio na temelju korespondecije stranaka opisane pod 9.5.

16.1. Temeljem članka 12.a stavka 1. ZFPPN ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje vjerovniku bez ikakve daljnje opomene pored glavnice, i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze, a kamatna stopa je propisana u članku 12.a. stavku 2. ZFPPN. Stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev u odnosu na zatezne kamate na dosuđenu glavnicu sa početkom tijeka dana 8. rujna 2022. po propisanoj kamatnoj stopi u opisanoj zakonskoj odredbi, a zahtjev odbiti za razdoblje od traženih9. kolovoza 2022. do 7. rujna 2022.

17. Tužitelj je prije zaključenja raspravljanja postavio i zahtjev za naknadom troškova postupka kojim potražuje za sastavljanje podneska i za zastupanje na 2 ročišta po 50 bodova uvećano za PDV, te za sudsku pristojbu na presudu 40 eura. U ovršnom prijedlogu zatražio je za sastavljanje prijedloga s PDV-om 82,95 eura te za javnobilježničku naknadu s PDV-om 24,89 eura.

17.1. Postupak određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave po javnom bilježniku te nastavni postupak pred parničnim sudom koji se vodi kao povodom prigovora protiv platnog naloga, predstavljaju jedan jedinstveni postupak pa je sud dužan ukinuti platni nalog javnog bilježnika u odnosu na odluku o troškovima postupka, te donijeti jedinstvenu odluku o parničnom trošku.

17.2. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka sud je primijenio odredbu članka 154.stavka 2. ZPP. Sukladno navedenoj odredbi ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Odredba članka 155. ZPP propisuje da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima toga zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Također ista zakonska odredba propisuje da će se, ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjeriti takvi troškovi prema toj tarifi.

17.3. Kako je tužitelju dosuđen iznos od 312,50 eura a tužbeni zahtjev je odbijen za iznos od 189,19 eura, obzirom na ukupnu vrijednost tužbenog zahtjeva od 501,69 eura, proizlazi da je tužitelj uspio u parnici za 62,3%, a tuženik sa 37,7%. Kada se od postotka uspjeha tužitelja u parnici oduzme postotak uspjeha tuženika u parnici, dobije se postotak od 24,6%.

17.4. Sud ocjenjuje da su sve radnje za koje tužitelj potražuje naknadu troškova postupka bile istom potrebne za vođenje parnice. U odnosu na traženu visinu, tužitelju treba priznati trošak naknade javnog bilježnika u traženom iznosu od 24,89 eura, koliko je ovrhovoditelj i platio, o čemu postoje dokazi u spisu (l.s. 31 i 33). Donošenjem presude za tužitelja nastaje obveza plaćanja sudske pristojbe na istu u iznosu od 26,54 eura (Tar. br. 2. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi - Narodne novine br. 37/2023), koji iznos mu također valja priznati kao potreban za vođenje parnice, a dio zahtjeva od 13,46 eura više traženog iznosa po toj stavci valja odbiti. Za sastavljanje podneska od 14. rujna 2023., u kojem tužitelj ističe činjenice na kojima temelji zahtjev, predlaže dokaze i očituje se na navode tuženikovog prigovora temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife tužitelju treba priznati nagradu u vrijednosti od 50 bodova, a jednako po Tbr. 9. toč. 1. Tarife za zastupanje na ročištu glavne rasprave od 26. siječnja 2024. Za zastupanje na pripremnom ročištu 9. siječnja 2024., na kojem se raspravljalo samo o procesnim pitanjima, tužitelja pripada naknada u visini od 25 bodova temeljem Tbr. 9. toč. 2. Tarife. Vrijednost boda temeljem Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 eura, a na iznose nagrade za zastupanje odvjetnik temeljem Tbr. 46 Tarife ima pravo obračunati porez na dodanu vrijednost, čija je stopa 25%. Za sastavljanje prijedloga za ovrhu s PDV-om tužitelju valja priznati traženih 82,95 eura, koji iznos je, uslijed izmjene propisa u međuvremenu, nešto manji od onoga koji bi mu pripadao po Tbr. 11. toč. 1. Tarife uvećano za PDV.

17.5. Zbrajanjem iznosa opisanih pod 17.4. ( trošak javnog bilježnika 24,89 eura, sudska pristojba 26,54 eura, sastavljanje prijedloga za ovrhu 82,95 eura,sastavljanje podneska s PDV-om 125,00 eura, zastupanje na ročištu glavne rasprave 125,00 eura i zastupanje na pripremnom ročištu 62,50 eura) dobije se iznos od 446,88 eura, koliko iznosi tužiteljev trošak postupka. Kada se taj iznos pomnoži sa postotkom od 24,6%, opisan pod 17.3. dobiva se iznos od 109,93 eura, za koji iznos je tuženik obvezan naknaditi tužitelju parnični trošak, a zahtjev za naknadom troškova postupka u preostalom dijelu je valjalo odbiti.

18. Primjenom odredbi čl. 43. i čl. 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22) sudske odluke je nužno prilagoditi uvođenju eura kao službene valute. Stoga je iznose izražene u kunama izreci ove presude valjalo uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450 preračunati u eure sukladno općim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz odredbe članka 14. navedenog zakona.

U Zadru 29. veljače 2024.

Sudski savjetnik

Sudac

Andrej Margarin

Tomislav Jurlina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke dopuštena je žalba.

Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta; stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta dok stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku ovom sudu za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

Rok za žalbu je petnaest dana.

Žalba protiv ove odluke ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

- tužitelju po punomoćnicima,

- tuženiku po punomoćniku,

- u spis.

Broj zapisa: 9-30864-3b31a

Kontrolni broj: 06334-b4d60-6b78b

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=TOMISLAV JURLINA, L=ZADAR, O=TRGOVAČKI SUD U ZADRU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.