REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 389/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RC, vlasnika ugostiteljsko-trgovačkog, elektroinstalaterskog, prijevozničkog, automehaničarskog obrta i mjenjačnice [obrt], [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miri Glavašu, odvjetniku u Vinkovcima protiv tuženika B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o. Zagreb, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-733/2022-3 od 24. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1265/2019 od 16. studenoga 2021., na sjednici održanoj 28. veljače 2024.,
r i j e š i o j e :
Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-733/2022-3 od 24. svibnja 2023. zbog pravnih pitanja:
„1. U slučaju kada je, između vjerovnika predstečajne nagodbe i obrta kao dužnika, sklopljena i potvrđena predstečajna nagodba, ima li vjerovnik koji je prijavio svoju tražbinu prema dužniku i pritom se nije odrekao prava na odvojeno namirenje (razlučni vjerovnik) pravo pokrenuti postupak izravne izvansudske naplate pred Financijskom Agencijom protiv vlasnika obrta kao fizičke osobe na temelju zadužnice koja služi kao sredstvo osiguranja te iste tražbine, a koju je zadužnicu vlasnik obrta izdao osobno kao jamac platac po ugovoru o kreditu sklopljenog između obrta kao korisnika kredita i vjerovnika kao kreditora?
2. Predstavlja li zaključenje predstečajne nagodbe u odnosu na obrt presuđenu stvar i u odnosu na vlasnika tog obrta kao fizičku osobu u vezi tražbina za koje je vlasnik obrta izdao osobno jamstvo kao jamac platac?“
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-733/2022-3 od 24. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1265/2019 od 16. studenoga 2021. zbog tri pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su prvo i drugo pitanje važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Sudovi nižeg stupnja su prihvatili tužbeni zahtjev i proglasili da je nedopuštena pljenidba i prijenos novčanih sredstava tužitelja RC u svim bankama na račun tuženika temeljem zadužnice OV-1243/2008 od 3. srpnja 2008., koja je Financijskoj agenciji podnesena radi izravne naplate tražbine, uz obrazloženje da je nad tužiteljevim obrtom provedena i zaključena predstečajna nagodba kojom je obuhvaćena i tražbina tuženika koju ima na temelju zadužnice.
5. Navedena pitanja su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu jer sudska praksa viših sudova nije jedinstvena. Tuženik se u prijedlogu pozvao na odluku ovog suda Rev-1036/2016 od 30. ožujka 2021., zatim na odluku Županijskog suda u Puli,. Gž-406/2019 od 14. siječnja 2020., odluku Županijskog suda u Splitu Gž-1573/2020 od 23. studenoga 2021., Županijskog suda u Zadru, Gž-3018/2015 od 9. svibnja 2016. i odluku Županijskog suda u Zagrebu,. Gž-571/2017 od 15. svibnja 2018. Istaknuta odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosi se na drugu pravnu situaciju jer je dužnik predstečajne nagodbe bilo trgovačko društvo (pravna osoba), a sredstvo osiguranja (mjenicu) tražbine prema tom dužniku izdala je fizička osoba. Međutim, u odluci Županijskog suda u Puli, Gž-406/2019 od 14. siječnja 2020. zauzet je stav da vjerovnik može svoju tražbinu od jamca platca, „u konkretnom slučaju od tuženice, neovisno što je ista kao vlasnica obrta zaključila predstečajnu nagodbu, vjerovnik tužitelj može cjelokupnu tražbinu namiriti od tuženice kao fizičke osobe“. Takav stav je različit od pravnog shvaćanja drugostupanjskog suda u ovom predmetu. Slično stajalište je zauzeto i odluci Županijskog suda u Splitu Gž-1573/2020 od 23. studenoga 2021., s tim da proizlazi da taj sud smatra da se postupak „predstečajne nagodbe ne odnosi na obveze dužnika pojedinca koje nisu proizašla iz obavljanja djelatnosti dužnika pojedinca“. Također je i u preostalim navedenim odlukama zauzet u bitnom isti stav koji je različit od pravnog shvaćanja drugostupanjskog suda u ovoj parnici.
6. Imajući na umu različita pravna shvaćanja u navedenim odlukama, Vrhovni sud Republike Hrvatske treba ujednačiti praksu nižestupanjskih sudova te zauzeti pravno shvaćanje moraju li se sve tražbine prema dužniku pojedincu (trgovcu pojedincu i obrtniku) ostvarivati prijavom u predstečajnom postupku, dakle, i one koje nisu ni u kakvoj vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti te potom, ako sve tražbine nisu obuhvaćene nagodbom, kakav pravni učinak na njih ima zaključena predstečajna nagodba.
7. Za treće pitanje istaknuto u prijedlogu, kojim tuženik preispituje naznačenu vrijednost predmeta spora, valja reći da pitanje nije važno za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni jer u prijedlogu nisu izneseni razlozi u smislu čl. 385. a st. 1. ZPP iz kojih bi proizlazila potreba za intervenciju revizijskog suda putem izjavljene revizije.
8. Zbog navedenih razloga riješeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 28. veljače 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
