Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Kž-28/2023-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Srebrenke Šantić kao predsjednika vijeća, te Gordane Denona-Kusijanović i Sandre Juranović kao članova vijeća, uz sudjelovanje Karmen Tomljenović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika LČ, zbog kaznenog djela iz članka 229. stavak 1. tč. 1) u svezi sa čl. 228. st. 1. i u svezi sa čl. 34. Kaznenog zakona (Narodne Novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kov-443/2020 od 28. listopada 2022., u sjednici održanoj 28. veljače 2024.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenika LČ odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kov-443/2020 od 28. listopada 2022. odbijen je prijedlog branitelja okrivljenika Marka Ferria, odvjetnika iz Rijeke, da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje: jedan DVD-a sa snimkom video nadzora sa lista 7 spisa, dva DVD-a sa snimkama video nadzora sa lista 14 spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 61 - 62 spisa, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] sa lista 63 spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 64-65 spisa, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 67-68 spisa i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] sa lista 69 spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 70 - 71 spisa i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] sa lista 72 spisa, kao neosnovan.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljenik putem svog branitelja Marka Ferria, odvjetnika iz Rijeke zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. tč. 11. ZKP/11 u svezi sa čl. 495. toga Zakona. Predlaže da se pobijano rješenje u cijelosti ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nije u pravu žalitelj kada navodi da pobijana odluka sadrži nedostatke radi kojih se ne može ispitati, da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a izneseni razlozi da su potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni kao i da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima pobijanog rješenja o sadržaju tih isprava i samih tih isprava. Naime, ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 468. st. 1. tč. 11. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi takva povreda postupka bila počinjena. Prvostupanjski je sud obrazlažući svoja stajališta uslijed kojih je odbio prijedlog obrane za izdvajanjem dokaza kao nezakonitih dokaza dao jasne, neproturječne razloge, naveo je razloge o odlučnim činjenicama te se pobijana odluka kao takva može ispitati. Pored navedenog, u samoj se žalbi ne navodi konkretno u čemu se bitna povreda postupka u pobijanom rješenju sastoji, već iz sadržaja žalbe proizlazi da žalitelj upire na pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Žalitelj se u žalbi poziva i na odredbu čl. 495. ZKP/08 kada isti navodi da je u pobijanom rješenju počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka „normirana odredbom čl. 468. st. 1. tč. 11. ZKP/08 u svezi sa čl. 495. istog Zakona“. Žalitelju se ukazuje da se odredba čl. 495. ZKP/08 ne odnosi na bitne povrede odredaba kaznenog postupka, te je ista sasvim nejasno dovedena po žalitelju u vezu sa čl. 468. st. 1. tč. 11. ZKP/08 kada ističe da pobijano rješenje sadrži bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Naime, odredbom čl. 495. ZKP/08 regulirano je postupanje po žalbi protiv rješenja.
6. Suprotno navodima žalbe, pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan prijedlog da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje jedan DVD-a sa snimkom video nadzora sa lista 7 spisa, dva DVD-a sa snimkama video nadzora sa lista 14 spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 61 - 62 spisa, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] sa lista 63 spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 64-65 spisa, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 67-68 spisa i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] sa lista 69 spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 70 - 71 spisa i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] sa lista 72 spisa. Za takva svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao valjane i dostatne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
6.1. Naime, pregledom snimki video nadzora vidljivo je da je na istima prikazan prostor ispred ugostiteljskih objekata i ispred poštanskog ureda, ti prostori predstavljaju javnu površinu pa osobe nisu trebale biti posebno upozorene na činjenicu da će biti snimljene na javnoj površini, kako to ispravno utvrđuje prvostupanjski sud. Pri tome okolnost da li su pojedini objekti u vrijeme kada su snimke nastale bili otvoreni za javnost ili nisu, nije od značaja za pitanje zakonitosti predmetnih snimki. Žalitelj upire i kako se radi o privatnim snimkama i privatnim poslovnim prostorima pa da dopustivost istih ne može biti ocijenjena blažim standardima od onih predviđenih za formalne dokazne radnje u kaznenom postupku te da nije za očekivati da je osoba koja ulazi u privatni prostor pristala da će radnja ulaska u taj privatni prostor biti snimana, a na što osoba nije niti bila upozorena na njemu razumljiv način i na jeziku koji govori. Time da su okrivljeniku povrijeđena zakonom zajamčena prava.
6.2. Valja naglasiti da prostori ugostiteljskih objekata i poštanski ured su prostori koji imaju javnu funkciju, tj. radi se o prostorima koji su namijenjeni javnoj uporabi s pristupom većeg broja neodređenih osoba pa se takve video-snimke (koje je vlasnik ugostiteljskih objekata ovlašten instalirati radi zaštite ljudi i imovine te pravne osobe, a također i poštanski ured) mogu upotrijebiti i predstavljaju dokaz u postupku. Iz žalbe bi proizlazilo da se neizravno ukazuje i na Zakon o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), a koje žalbene prigovore ovaj sud smatra neutemeljenima. Naime, citirani se Zakon sukladno čl. 1. st. 2. ne odnosi na obradu osobnih podataka koju obavljaju nadležna tijela u svrhu sprječavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela pa snimke video-nadzora nisu nezakoniti dokazi niti u smislu odredbe čl. 10. st. 2. tč. 2. ZKP/08. Kako se radi o prostorima koji su namijenjeni javnoj uporabi većeg broja osoba i to neodređenih osoba, to nije nužno da bude istaknut i natpis da je prostor pod video nadzorom. Stoga prijepornim snimkama nije narušena privatnost okrivljenika, a niti se radi o snimkama nastalim u okviru provođenja posebnih dokaznih radnji predviđenih ZKP/08 za čiji nastanak i odobrenje vrijede druga pravila. Snimke javnih mjesta kao što su ulice, trgovi, javni dio trgovina i ugostiteljskih objekata, poštanski uredi, predstavljaju dokaze na kojima se može temeljiti sudska odluka. Stoga tri DVD-a sa snimkama video nadzora nisu pribavljeni na način za koji odredba članka 10. ZKP/08 određuje da je nezakonit, te je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, a prilikom obrazloženja u pobijanom rješenju razloga za odbijanje prijedloga obrane da se te snimke izdvoje iz spisa kao nezakoniti dokazi nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka kako to neutemeljeno ističe žalitelj i kako je to žalitelju već ukazano u tč. 5. ovog rješenja.
7. Pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog obrane da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta i zapisnici o privremenom oduzimanju predmeta navodeći da se radi o zakonitim dokazima koji su sačinjeni povodom oduzimanja predmeta od okrivljenika koji se dovode u vezu sa počinjenjem kaznenog djela razbojništva te se obzirom na sadržaj snimki video nadzora koje priležu na listu 7 i 14 spisa oduzeti odjevni predmeti mogu dovesti u vezu i sa počinjenjem predmetnog kaznenog djela teške krađe na štetu „AS“. Obrana u žalbi tvrdi da „napomene“ policijskih službenika u istima, u kojima se izrijekom navodi da je odjevne predmete osumnjičenik nosio pri počinjenju kaznenog djela, prema svom sadržaju i biti de facto sadrže upravo osobna zapažanja policijskih službenika do kojih su došli u razgovoru sa građanima – imateljima video snimaka čije se izdvajanje iz spisa po obrani predlagalo. Međutim, i u odnosu na ovaj prijedlog obrane prvostupanjski je sud u pobijanom rješenju dao jasne i dostatne razloge zbog kojih smatra da su predmetne potvrde i zapisnici zakoniti dokazi. Obrana posve paušalno tvrdi da bi policijski službenici u razgovoru sa imateljima video snimki došli do saznanja da je okrivljenik odjevne predmete koji su od njega oduzeti nosio prilikom počinjenog kaznenog djela obzirom iz spisa takav podatak ne proizlazi. U pravu je sud prvog stupnja kada obrazlaže da tekst upisan kao napomena na zapisnicima i potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta ne predstavlja obavijest do kojih su policijski službenici došli u razgovoru sa građanima i koje obavijesti kada su sačinjene u formi službene zabilješke valja iz spisa izdvojiti u smislu odredbe članka 86. stavka 4. ZKP/08. Stoga niti u pogledu potvrdi i zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta nije došlo do povrede odredbe članka 10. ZKP/08, , a niti je u pobijanom rješenju prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Obrazlažući razloge zbog kojih je i ovaj dokazni prijedlog odbio, prvostupanjski je sud dao jasne i neproturječne razloge, a kako je to već i navedeno u tč. 5. ovoga rješenja.
8. Iz tih razloga, te obzirom da pobijano rješenje ne trpi povreda na koje ovaj sud sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti, žalbu je trebalo odbiti kao neosnovanu po članku 494. stavku 3. točke 2. ZKP/08.
U Rijeci 28. veljače 2024.
Predsjednik vijeća:
Srebrenka Šantić
