REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 7 Us I-1149/2023-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužiteljice M. J. iz P., S. J., koju zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda S. S. i L. T., P., D., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 28. veljače 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/461, URBROJ: 443-02-03-12-23-1 od 28. travnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/461, URBROJ: 443-02-03-12-23-1 od 28. travnja 2023. naređeno je vlasnici M. J., ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana ukloni građevinu postavljenu na betonsku podlogu, tlocrtnih dimenzija cca 7,60 m x 6,80 m, s kosima dvostrešnim krovom, maksimalne visine vijenca cca 2,50 m, visine sljemena cca 3,00 m, te pomoćne građevine tlocrtnih dimenzija cca 1,00 m x 2,00 m, postavljene jugoistočno od navedene građevine, koja se gradi na lokaciji M., P., G. V., na k.č.br. . k.o. V., izvan građevinskog područja, bez izvršne građevinske dozvole.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporava da bi predmetne radove izvela bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navodi da se ne radi o građevinama za čiju gradnju bi trebalo ishodovati akt kojim se odobrava građenje, već o pokretnoj (mobilnoj) kućici i tipskoj limenoj kućici za alat , koje ne predstavljaju građevine u smislu članka 3. Zakona o gradnji. Smatra da ukoliko bi se njena mobilna mobilna kućica definirala kao građevina, kako nijedan od kampova u Istarskoj županiji ne bi mogao opstojati. Nadalje navodi da Grad Vodnjan također donio odluku radi uklanjanje predmetne mobilne kućice, kojom je okarakterizirao predmetnu kućicu pokretninom i na nju primijenio, kako navodi spornu Odluku o agrotehničkom mjerama. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže u sporu (nalaz sudskog vještaka B. G., fotografijei dr.), očevidom na terenu, vještačenjem po vještaku građevinske struke te saslušanjem tužiteljice, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je održao ročište za raspravu 23. veljače 2024., na koje je pristupila samo tužiteljica zastupana po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

4.1. Tužitelj je na ročištu u bitnom izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Dodala je da je dodaje da je u međuvremenu postupila po rješenju Grada Vodnjana o uklanjanju mobilne kućice, dokaz čemu je u spis prilažila fotografije predmetnog objekta. Dodala je da predmetna mobilna kućica nikada nije bila spojena na komunalnu infrastrukturu, da nadstrešnica nikada nije bila spojena fizički s kućicom te da mišljenja ministarstva nisu odlučna za rješenje stvari jer nisu izvor prava, a osim toga da se radi o specifičnim slučajevima gdje bi u svakom pojedinačnom slučaju građevinski vještak trebao utvrditi radi li se o građevini ili ne. Izjavila je da ustraje na svim dokaznim prijedlozima, a posebno na dokaznom prijedlogu da se provede očevid uz prisustvo vještaka građevinske struke, u kojem slučaju je spremna vratiti kućicu na isto mjesto, kako bi građevinski vještak u skladu s građevinskim uzancama procijenio radi li se o građevini lii ne, a pogotovo imajući u vidu dostavljen nalaz vještaka.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje predmetnih građevina.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. U prvom redu, prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji.

8. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. S tim u svezi u prvom redu, gotova konstrukcija postavljena na betonsku podlogu, tlocrtnih dimenzija cca 7,60 m x 6,80 m, s kosima dvostrešnim krovom, maksimalne visine vijenca cca 2,50 m, visine sljemena cca 3,00 m, s ograđenom i popločenom terasom ispod nadstrešnice, kako je opisana u osporenom rješenju i prikazana na fotografijama u koje je uz tužbu priložio tužitelj i fotografijama u privitku nalaza sudskog vještaka B. G., predstavlja pokretnu kućicu – mobile home, na koju je dograđena drvena nadstrešnica s ograđenom i popločenom terasom ispod nadstrešnice. Ovakav objekt, prema shvaćanju Suda, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji, jer se radi o sklopu nastalom građenjem iz citirane odredbe, na način da je na pokretnu kućicu gotove konstrukcije dograđena drvena nadstrešnica ispod koje se nalazi popločena terasa. Pritom prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji za određenje da bi se objekt smatrao građevinom nije odlučno je li trajno povezan s tlom. Isto tako, Sud nije ocijenio istinitim navode tužiteljice da nadstrešnica nikada nije bila spojena fizički s kućicom, jer takvo što sasvim očigledno nije u skladu sa stanjem kakvo prikazuju priložene fotografije, a sama trajnost takve dogradnje, odnosno okolnost može li se nadstrešnica rastaviti od kućice te na koji način je ona dograđena na kućicu, prema shvaćanju Suda nije odlučna da bi se takav sklop smatrao građevinom u smislu citirane odredbe. Nadalje, predmetni sklop kao takav, dimenzija cca 7,60 m x 6,80 m, s kosima dvostrešnim krovom, maksimalne visine vijenca cca 2,50 m, visine sljemena cca 3,00 m, s ograđenom i popločenom terasom ispod nadstrešnice, više ne može predstavljati pokretnu kućicu, jer je izvjesno da se sklop takvih dimenzija više ne može prevoziti u prometu, a da se prije toga ne rastavi, barem ne bez posebnih dozvola, ukoliko bi i to bilo moguće.

9.1. Isto je pravno shvaćanje da dograđena pokretna kućica koja je dogradnjom relativno vezana s tlom i relativno trajno postavljena na određenoj lokaciji predstavlja građevinu u smislu članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama poslovni broj Usž-4491/22-2 od 17. svibnja 2023. i dr.

10. Nadalje, pomoćna građevina tlocrtnih dimenzija cca 1,00 m x 2,00 m, za koju je osporenim rješenjem također naloženo uklanjanje, ne može se podvesti pod ni jednu građevinu iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22), koje se mogu graditi bez građevinske dozvole, a niti se ta građevina može podvesti pod neki od drugih izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, a pogotovo kada bi uklanjanjem glavne građevine ostala sama u prostoru, već je u odnosu i na tu građevinu kao pomoćnu, pravilno naloženo da slijedi sudbinu glavne građevine.

11. Nadalje, predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti predmetnog rješenja građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23-02/461, URBROJ: 443-02-03-12-23-1 od 28. travnja 2023., stoga za rješenje stvari nisu odlučne ocjene koje je u postupku uklanjanja iste građevine zauzeo Grad Vodnjan.

12. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razine izvjesnost koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

13. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

14. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 621,87 eura, međutim, kako je odredbom članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev mu je odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 28. veljače 2024.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda S. S. i L. T., P., D.

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8