Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: 20 Gž-267/2023-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Gačanin, predsjednika vijeća, Ksenije Dimec, suca izvjestitelja i člana vijeća i Ive Smokvina Dadasović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Ž. D. iz V., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda G. & Š. iz V., protiv tuženika R. A. d.d. Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva G. i G. iz Z., radi isplate, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude i rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, posl.br. P-412/2019-27 od 30. prosinca 2022. i protiv rješenja predsjednika Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Su- 327/2022-4 od 27. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 28. veljače 2024.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se rješenje predsjednika Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Su-327/2022-4 od 27. rujna 2022.
II. Ukidaju se presuda i rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, posl.br. P-412/2019-27 od 30. prosinca 2022. i predmet vraća drugom sucu prvostupanjskog suda na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1.1. Citiranim rješenjem predsjednika suda odlučeno je da ne postoje razlozi za izuzeće sutkinje H. Z. od obavljanja sudačke dužnosti u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, poslovni broj P-412/2019.
1.2. Citiranom presudom prihvaćeni su tužbeni zahtjevi tužitelja sadržaja kao u izreci i naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.181,80 kn. Rješenjem je odbijen prigovor mjesne nenadležnosti istaknut od strane tuženika.
2. Protiv citirane presude i rješenja i rješenja predsjednika suda žalbu je podnio tuženik iz svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08; u nastavku teksta: ZPP), predlažući da se presuda i rješenje ukinu.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode, predlažući da se žalba tuženika odbije kao neosnovana.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrde ništetnim odredbe čl. 2., 7. i 9. Ugovora o kreditu broj … od 4. lipnja 2007., koji je ugovor sklopljen između parničnih stranaka i da se naloži tuženiku da tužitelju isplati iznose od 7.430,85 kn i 38.402,00 kn.
6.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da su parnične stranke sklopile Ugovor o kreditu broj:…. dana 4. lipnja 2007. kojim je tužitelju odobren kredit u iznosu od 29.865,44 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju kreditora na dan korištenja, a da je čl. 7. određeno da se korisnik kredita obvezuje kredit otplaćivati u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF na dan dospijeća, a da je čl. 2. ugovorena redovna kamata od 5,20% godišnje i to na način da je ista kamatna stopa promjenjiva u skladu sa odlukom o kamatnim stopama kreditora. Kod odlučivanja o osnovanosti deklaratornog tužbenog zahtjeva na utvrđenje ništetnosti, sud prvog stupnja je odlučio o pravnoj valjanosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli predmetnog Ugovora o kreditu cijeneći sadržaj odredbi Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 96/03. - dalje ZZP/03), Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09., 133/09., 78/12. i 56/13. - dalje ZZP/07) te Zakona o zaštiti potrošača (“Narodne novine” broj: 41/14., 110/15. i 14/19. - dalje ZZP/14) o nepoštenim ugovornim odredbama, rukovodeći se načelima obveznog prava iz Zakona o obveznim odnosima, te cijeneći odredbe o stjecanju bez osnova iz članka 1111. stavak 1. ZOO- a i članka 1115. ZOO-a, uvažavajući ujedno prema odredbi članka 502.c ZPP-a obvezujući učinak presude donesene u postupku Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 provedenog radi zaštite kolektivnih interesa potrošača protiv više tuženika, među kojima je bila i ovdje tužena banka. U tom pravcu sud prvog stupnja utvrđuje da su u konkretnom slučaju odredbe Ugovora o kreditu, kako o promjenjivoj kamatnoj stopi tako i o valutnoj klauzuli, nepoštene a time i ništetne jer se o istima nije pojedinačno pregovaralo pa već sama činjenica da u trenutku sklapanja ugovora postoje dva promjenjiva elementa, tečaj valute švicarskog franka i stopa ugovorne kamate, o kojima ovisi visina obveze korisnika kredita, uzrok su određene neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu korisnika kredita. Stoga je prvostupanjski sud prihvatio tužbene zahtjeve.
6.2. Predsjednik suda je u rješenju od 27. rujna 2022. utvrdio da ne postoje razlozi za izuzeće sutkinje H. Z. uz obrazloženje da ona vodi parnični postupak iz iste osnove, ali protiv druge banke i da postupa u istovjetnim predmetima nepristrano i bez kakvih predrasuda u odnosu na parnične stranke. Predsjednik suda navodi da bez obzira što se sutkinja našla u sličnoj životnoj situaciji kao tužitelj u ovom parničnom postupku, da je dužna postupati neovisno o svojoj situaciji. Kako ona nije u sporu s tuženikom i kako postoji sudska praksa u identičnim predmetima, da ne postoje okolnosti koje bi mogle dovesti u sumnju nepristranost sutkinje prilikom postupanja u ovom predmetu.
7. Osnovani su žalbeni navodi tuženika da je predsjednik suda trebao prihvatiti zahtjev za izuzeće sutkinje H. Z., a kako nije tako postupio, posljedično tome počinjena je bitna povreda iz članka 354. stavka 1. u svezi s člankom 71. točka 7.
ZPP-a, pa je presudu valjalo ukinuti.
8.1. Naime, nepristranost, kao jedan od aspekta prava na pošteno suđenje, u pravilu označava nepostojanje predrasuda ili pristranosti. Postojanje nepristranosti potrebno je utvrditi na temelju subjektivnog testa, pri čemu se mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca, odnosno je li sudac imao neke osobne predrasude ili pristranosti u tom predmetu i objektivnog testa, odnosno utvrđivanjem je li sam sud nudi dovoljno jamstava kako bi se isključila svaka legitimna sumnja u pogledu njegove nepristranosti. Međutim, ne postoji čvrsto razgraničenje između subjektivne i objektivne nepristranosti jer ponašanje suca može dovesti ne samo do objektivnih bojazni glede nepristranosti s gledišta vanjskog promatrača (objektivan test), već može otvoriti i pitanje njegova ili njezina osobnog uvjerenja (subjektivan test). Svaki sudac kod kojeg postoji legitiman razlog za bojazan da nije nepristran stoga se mora izuzeti.
8.2. Imajući u vidu naprijed navedeno, kao i činjenicu da sutkinja vodi identičan spor kao i ovaj u kojemu sudi (ne protiv tuženika iz ovog predmeta, nego protiv druge banke), uz naglasak da je ona sama podnijela zahtjev za izuzeće čime je pokazala da i sama smatra da je se treba izuzeti u ovom predmetu, dakle kad postoji i najmanja sumnja u njezinu nepristranost, mišljenje je ovog suda da ju je u takvom slučaju predsjednik suda trebao izuzeti. Uostalom, iz istog tog razloga (vođenje identičnog postupka protiv druge banke) predsjednik suda je rješenjem od 03. lipnja 2019. izuzeo od postupanja u ovom predmetu sutkinju kojoj je prvobitno dodijeljen navedeni predmet. Osiguranje nepostojanja pristranosti usmjereno je i na otklanjanje svega onoga što bi moglo izgledati kao pristranost, makar možda i nije (ali izgleda ili može izgledati tako) sa svrhom promicanja povjerenja koje sudovi moraju pružati u javnosti u demokratskom društvu.
9.U nastavku postupka predsjednik suda će donijeti novu odluku o zahtjevu za izuzeće sutkinje H. Z. i predmet će se dodijeliti drugom sucu koji će donijeti novu, zakonitu presudu.
10.Stoga je odlučeno kao u izreci, sukladno odredbi čl. 369. stavak 1. ZPP-a.
U Rijeci, 28. veljače 2024.
Predsjednik vijeća
Larisa Gačanin, v.r.
