REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-12770/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Renate Popović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika T.D., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17 i 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi okrivljenika T.D., podnesenoj putem branitelja K.P., odvjetnika iz K., protiv presude Općinskog suda u Koprivnici 17. studenog 2021., poslovni broj: 20. Pp-301/2021-5, na sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2024.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika T.D. i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik T.D. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 3 (tri) mjeseca od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, okrivljenik T.D. je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 7.500,00 kuna.
2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.
3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.
4. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i trošku.
5. Bitnu povredu postupka okrivljenik vidi u tome da okrivljeniku presudom Općinskog suda u Koprivnici broj: 20 Pp P-1525/2019-5 od 13. listopada 2020. nije izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, već zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B + kod 96 kategorije, a u mjeri se dalje navodi da se njezino izvršavanje povjerava nadležnoj policijskoj postaji po izvršnosti presude, a kad budu ispunjeni uvjeti iz članka 288. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa postavlja pitanje o kakvim se to uvjetima radi. Sukladno citiranom tekstu sudac koji ju je tada izrekao, a koji je donio presudu i u ovom predmetu, osobno je na upit okrivljeniku pojašnjavao da će se izrečena zaštitna mjera izvršavati tek kada i ako položi + kod 96, te da se zato i navodi u presudi da će se mjera izvršavati kada budu ispunjeni uvjeti iz članka 288. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Upravo ispunjavanje uvjeta iz članka 288. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje se navodilo u ranijoj presudi i više puta ponovljena uputa istog suca da okrivljenik može upravljati automobilom B kategorije, upućuj
u na takav
zaključak. Stoga da okrivljeniku nije jasno da je počinio prekršaj koji se navodi u pobijanoj presudi, a koju donosi isti sudac koji da mu je po ranijoj presudi na kojoj se temelji ova presuda dao potpuno drugačiju uputu, te ga doveo u pravnu zabludu. Iz navedenih razloga okrivljenik da je u svom prigovoru tražio izuzeće sutkinje Dubravke Miloloža zbog sumnje u njezinu nepristranost, ali sud da po predmetnom zahtjevu nije postupio zbog čega je također počinjena bitna povreda postupka. Poziva se na odredbu članka 29. stavka 1. Prekršajnog zakona. Zbog svega navedenog smatra da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno zbog čega je došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava, odluke o kazni i zaštitnoj mjeri te troškovima postupka.
6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.
7. Žalba nije osnovana.
8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, te je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i razlozima na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, o visini izrečene kazne, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenika da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
10. Naime, potpuno je neosnovan žalbeni navod okrivljenika da je počinjena bitna povreda postupka jer je u prigovoru tražio izuzeće sutkinje Dubravke Miloloža, koja da je okrivljeniku prilikom objave presude temeljem koje je utvrđen predmetni prekršaj dala uputu da može upravljati vozilima B kategorije.
11. Isto bi bilo potpuno u suprotnosti sa samom izreke presude koju je sutkinja objavila, a u kojoj je okrivljenik, između ostalog, proglašen krivim da bi počinio prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dakle da je upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozila kategorije B + kod 96, te je jasno u toj presudi (Poslovni broj: Pp P-1525/2019-15 od 13. listopada 2020.) navela od kada okrivljeniku teče izrečena zaštitna mjera za navedenu kategoriju vozila.
12. Dakle, nije počinjena bitna povreda postupka, jer sutkinja nije odlučila o izuzeću koje je okrivljenik tražio u prigovoru protiv predmetnog prekršajnog naloga.
13. Naime odredbom članka 195. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izričito je propisano da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako je na glavnoj raspravi odnosno u vođenju postupka sudjelovao sudac koji se morao izuzeti (članak 104. stavak 1.), dok je odredbom članka 104. stavka 1. cit. Zakona izričito propisano da je sudac isključen od obavljanja sudske dužnosti: 1. ako je oštećen prekršajem, 2. ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tužitelj, oštećenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoćenik ili predstavnik pravne osobe bračni drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, odnosno u tazbinskom srodstvu do drugog stupnja, 3. ako je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem ili okrivljenikovim bračnim drugom, tužiteljem, oštećenikom ili predstavnikom pravne osobe u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, udomitelja ili udomljenika i 4. ako je u istome predmetu vodio prvostupanjski postupak ili u prvostupanjskom postupku sudjelovao kao: donositelj neke odluke u postupku, tužitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoćenik oštećenika odnosno tužitelja ili je ispitan kao svjedok ili vještak, ili je sudjelovao u inspekcijskom ili drugom nadzoru na temelju kojega je pokrenut prekršajni postupak.
14. U razlozima zbog kojih traži izuzeće okrivljenik nije naveo niti jedan od navedenih razloga, već je kao razlog naveo da je sutkinja osobno okrivljeniku pojašnjavala da će se izrečena zaštitna mjera izvršavati tek kad položi „kod 96“, te da se zato i navodi u presudi da će se mjera izvršavati kada budu ispunjeni uvjeti iz članka 288. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a što nije niti jedan od razloga navedenih u članku 104. stavku 1. Prekršajnog zakona, pri čemu se ovakvi žalbeni navodi ukazuju neosnovanim i neistinitim, jer bi to značilo da je sutkinja davala uputu suprotno onome što je navedeno u presudi temeljem koje je utvrđen predmetni prekršaj, a u kojoj presudi je izričito navedeno da se okrivljeniku uz „kod 96“ izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije.
15. S obzirom da je okrivljeniku izričito u citiranoj presudi od 13. listopada 2020. izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B + kod 96 kategorije u trajanju od 2 mjeseca, to je neosnovan žalbeni navod da bi okrivljenik od strane sutkinje bio doveden u pravnu zabludu, a ovakvi navodi okrivljenika su evidentno usmjereni na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, kako se to valjano obrazlaže u pobijanoj presudi.
16. Potpuno valjano sukladno prethodno donesenoj presudi sutkinja obrazlaže da se izdavanje „koda 96“ uz B kategoriju ne tretira kao posebna kategorija vozila već je „kod 96“ uvjet za upravljanje prikolicom do bruto težine 750 kg i u sklopu je prava na upravljanje motornim vozilima B kategorije.
17. Isto tako time što nije odlučeno o izuzeću nije počinjena povreda postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer isto, imajući u vidu sve prethodno navedeno nije moglo utjecati niti je utjecalo na zakonitost pobijane presude.
18. Prvostupanjski sud je na osnovu provedenih dokaza, uvidom u materijalnu dokumentaciju u spisu koju citira u obrazloženju pobijane presude sa potrebnom sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj, koji žalbenim navodima nije argumentirano osporen.
19. Kod u svemu pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, u ponašanju okrivljenika ostvarili su se svi bitni elementi bića prekršaja činjenično opisanog u izreci, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.
20. Žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava.
21. Ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu za navedeno djelo primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrdio ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne, te izrečenu kaznu i ovaj sud smatra primjerenom svrsi kažnjavanja.
22. Naime, valja navesti da je za djelo prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura („Narodne novine“, broj: 114/22), ili kazna zatvora do 60 dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to, znatno ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne, pa vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra razmjernu težini navedenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
23. S obzirom na ovako izrečenu kaznu nesporno proizlazi da je prvostupanjski sud imao u vidu sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika, te ovaj sud smatra da će se i tako ublaženom kaznom postići kažnjavanja propisana člankom 32. Prekršajnog zakona.
24. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka također je na zakonu osnovana i odgovarajuće obrazložena, a njihova visina od 200,00 kuna, ukazuje se primjerenom, s obzirom na Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13), propisani raspon troškova u paušalnom iznosu od 100,00 do 5.000,00 kuna.
25. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.
26. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 28. veljače 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Marcela Soljačić-Prester v.r.
Karmen Novak-Hrgović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Koprivnici u 4 otpravka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.
