REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-102/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja A. R. s. d.d., Z., OIB …, kojega zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Z., protiv ovršenika Z. Z. iz G., OIB …, kojega zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u O., radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici poslovni broj Ovr-3057/2018-82 od 3. siječnja 2024., dana 28. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba ovršenika te se preinačava rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici poslovni broj Ovr-3057/2018-82 od 3. siječnja 2024., na način da se uvažava prijedlog ovršenika koji sada glasi:

„Odgađa se provedba ovrhe u predmetnom ovršnom postupku do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji ovršenika kao tužitelja podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1393/2021 od 15. veljače 2022.“

II. Nalaže se ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku trošak žalbe u iznosu od 1.250,00 eur, u roku od osam dana.

Obrazloženje

1st Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika kojim je predložio odgodu ovrhe do donošenja odluke Vrhovnog suda o reviziji ovršenika kao tužitelja podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 1393/2021 od 15. veljače 2022.

2nd Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija ovršenik zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ukazuje da je u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-233/2019 prihvaćen prijedlog tužitelja, ovdje ovršenika, za dopuštenjem revizije radi pravnog pitanja koje glasi: „Može li ostati na snazi ugovor o kreditu čije su odredbe o načinu promjene kamatne stope i vezivanju glavnice kredita uz valutu CHF ništetne?“ Očekivana revizijska odluka ima izravan utjecaj i na ishod predmetnog postupka, zbog čega se odgoda ovrhe na jedinoj nekretnini ovršenika do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji nameće sama po sebi. Također, ukazuje da pravo europske unije ima prednost pred nacionalnim pravom, te se u tom pravcu poziva na odredbe Direktive 93/13 Europske unije, sukladno kojoj da je nacionalni sud dužan odgoditi ili prekinuti započetu ovrhu do okončanja parnice koju potrošač vodi radi ništetnosti odredbi ugovora o hipotekarnom kreditu. Pritom, ovršenik nije dužan učiniti vjerojatnim ispunjenje uvjeta propisanih čl. 65. Ovršnog zakona. Međutim, neovisno o tome, ovršenik smatra kako je već prihvaćanjem njegovog prijedloga za dopuštanjem revizije sa pitanjem ocjene mogućnosti opstanka na snazi predmetnog ugovora o kreditu, čije su pojedine odredbe kredita pravomoćnom sudskom odlukom utvrđene ništetnima, učinjena dovoljna vjerojatnost da bi mu u slučaju nastavka provedbe ovrhe, nastala mu nenadoknadiva šteta. Obzirom na navedeno, predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti njegovu žalbu, preinačiti predmetno rješenje i prihvatiti njegov prijedlog za odgodom ovrhe.

3rd Sa žalbom ovršenika postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24. - dalje: OZ).

3rd1st Odgovor na žalbu nije dostavljen. 4th Žalba ovršenika je osnovana.

5th Prvostupanjski sud predmetnim rješenjem odbio je prijedlog ovršenika kojim je predložio odgodu predmetne ovrhe do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske po izjavljenoj reviziji ovršenika, kao tužitelja, protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1393/2021 od 15. veljače 2022. Radi se o presudi kojom je djelomično preinačena (po žalbi tamo tuženika) presuda suda prvoga stupnja poslovni broj P-233/2019-24 od 1. ožujka 2021. te je utvrđeno da je ugovor o kreditu broj 10/06 od 3. veljače 2006. sklopljen između ovdje ovršenika, kao korisnika kredita, i Z. b. d.d., kao kreditora, a potvrđen po javnom bilježniku V. G. iz P. pod brojem Ou-22/2006-1 dana 6. veljače 2006., ništetan u dijelu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula, dok je u preostalom dijelu prvostupanjska presuda preinačena na način da je odbijen zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje ništetnosti odredbi čl. 2. st. 1. Ugovora o kreditu u dijelu odredbe koji glasi „…a temeljem Odluke o kamatnim stopama Z. b. d.d. …“ te odredbe iz čl. 7. st. 1. Ugovora o kreditu u dijelu odredbe koja glasi „…obračunatoj po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem za CHF na dan plaćanja…“ te da u tom dijelu ne proizvodi nikakve pravne učinke. Pobijano rješenje donijeto je uz zaključak suda (čl. 8. ZPP-a) da je ovršenik dokazao da bi provedbom ovrhe za njega nastupila teško nadoknadiva šteta, ali da nije dokazao da su ispunjene ostale pretpostavke iz čl. 65. st. 1. toč. 1.-11. OZ-a.

5th1st Odluka prvostupanjskog suda nije pravilna ni zakonita, jer je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da u predmetnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 65. st. 1. toč. 1.-11. OZ-a.

6th Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: (1.) ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, (2.) ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, (3.) ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, (4.) ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, (5.) ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz čl. 52. ili 55. toga Zakona, (6.) ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, (7.) ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, (8.) ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, (9.) ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanje građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, (10.) ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, te (11.) ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju od 30 dana.

6th1st Stavkom 2. propisano je da odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

7th Dakle, iz citirane zakonske odredbe proizlaze opće i posebne pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene kako bi se udovoljio prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe.

7th1st Postojanje opće pretpostavke koja mora biti ispunjena u predmetnom slučaju sud prvoga stupnja nesporno je utvrdio provedenim postupkom - da je ovršenik dokazao postojanje opće pretpostavke koja mora biti ispunjena u pravcu odgode ovrhe predmetne ovrhe, i to vjerojatnost da bi provedbom predmetne ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

7th2nd Međutim, osnovano ukazuje žalba ovršenika da je prvostupanjski sud, zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa, pogrešno zaključio da u predmetnom slučaju nije ispunjena posebna pretpostavka koja mora biti kumulativno ispunjena da bi se udovoljilo predmetu ovršenika.

7th3rd Naime, nije sporno da je ovršenik protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1393/2021 od 15. veljače 2022., i to u odnosu na njen odbijajući dio, podnio prijedlog za dopuštanje revizije, kojem prijedlogu je udovoljeno rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd- 3344/2022-2 od 14. lipnja 2023.

7th4th Podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv ovršne isprave na temelju koje se provodi predmetna ovrha ovršenik

protiv odluke na

je ispunio posebnu pretpostavku iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a – da je

temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, jer nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19.) nije moguće podnijeti reviziju bez da ju je prethodno dopustio Vrhovni sud Republike Hrvatske. U predmetnom slučaju, prijedlog ovršenika za dopuštanjem revizije protiv ovršene isprave temeljem koje se provodi predmetna ovrha je dopušten (stranica 275-276 spisa) a predmetu prileži i dokaz da je revizija izjavljena (stranica 287-288 spisa).

8th Obzirom na navedeno, kako je ovršenik dokazao da su u predmetnom slučaju ispunjene obje pretpostavke iz čl. 65. st. 1. OZ-a za odgodu ovrhe, kako ona opća, tako i posebna, valjalo je prihvatiti žalbu ovršenika, preinačiti predmetno rješenje te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, sve to pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

9th Ovršenik je postavio zahtjev za naknadu troška žalbenog dijela postupka, i to trošak za sastav žalbe te trošak sudske pristojbe. Obzirom je ovršenik sa svojom žalbom u cijelosti uspio, priznat mu je trošak sastava žalbe u iznosu od 1.250,00 eur, sve to sukladno Tbr. 13. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.). Ovršeniku nije priznat trošak sudske pristojbe na žalbu, obzirom ista nije plaćena a niti je prvostupanjski sud pozvao ovršenika na plaćanje sporne pristojbe.

U Puli-Pola 28. veljače 2024.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić, v.r.