REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
STALNA SLUŽBA U LABINU
G. Martinuzzi 2, 52220 Labin
R1-346/2021-59
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja L. J., OIB …,
R. V., R. V., zastupanog po punomoćniku I.
V., odvjetniku u L., protiv protustranke V. G., OIB …,
L., P. V., zastupanog po punomoćnicama iz ZOU I. Z. i I.
Z. B., odvjetnicama u L., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine – civilne diobe, 27. veljače 2024.,
r i j e š i o j e
I. Određuje se civilna dioba - sudskom prodajom na javnoj dražbi nekretnine k.č. …, u naravi kuća i dvorište, upisane u z.k. ul. … k.o. T., u suvlasništvu predlagatelja L. J., OIB … u 5/8 suvlasničkih dijela
te protustranke V. G., OIB … u 3/8 suvlasničkih dijela.
II. Po pravomoćnosti ovoga rješenja, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.
III. Protustranka V. G., OIB … dužan je naknaditi predlagatelju L. J., OIB … iznos od 201,72 EUR (dvjesto i
jedan euro i sedamdeset i dva centa) na ime troškova ovog postupka, u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je dostavio sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice protiv protustranke M. Š.. U prijedlogu navodi da su predlagatelj i protustranka upisani kao suvlasnici na nekretnini označenoj kao k.č … , u naravi kuća i dvorište, upisane u z.k. ul. … k.o. T.. Predlagatelj se izvansudskim putem s protustrankom pokušao dogovoriti o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini, međutim, između stranaka nije postignut nikakav dogovor. Predlagatelju ne odgovara takva suvlasnička zajednica nekretnina te bi je isti htio razvrgnuti sudskim putem. Radi navedenog predlaže da se izvrši civilna dioba nekretnine.
2. Protustranka M. Š. izvijestila je ovaj sud kako više nije vlasnik
6/16 dijelova nekretnine označene kao k.č. … , u naravi kuća i dvorište, upisane u z.k. ul. … k.o. T. budući je navedenu nekretninu darovala V. G..
3. Slijedom navedenog, predlagatelj je nakon podnošenja prijedloga za civilnu diobu nekretnine k.č. …, u naravi kuća i dvorište, upisane u z.k. ul. … k.o. T., kao protustranku označio G. V..
4. Protustranka V. G. protivi se prijedlogu za civilnim razvrgnućem i predlaže fizičku diobu (etažiranje) na način da njemu pripadne podrum, a predlagatelju garaža, cijeli kat iznad garaže i podrum i visoko potkrovlje. Ističe kako će, po tom prijedlogu, predlagatelj Laris Juričić imati veći postotak nekretnine nego što ima suvlasništvo. Ističe kako svaki dio predstavlja samostalnu jedinicu te da je nekretnina, kao takva, podobna za etažiranje.
5. Predlagatelj ističe da nije suglasan da se razvrgnuće provede etažiranjem. Ističe kako nije moguća ni geometrijska dioba te da suvlasnici nemaju više stvari u suvlasništvu tako da nije moguće ni da svaki od suvlasnika dobije pojedinu stvar (čl. 52 ZV-a). S obzirom na sve navedeno, ističe kako je u konkretnom slučaju moguće provesti jedino civilnu diobu.
6. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u z.k. izvadak na stranici 2 spisa, u izvod iz katastarskog plana na stranici 30 spisa, u skicu izmjere na stranici 31 spisa, u z.k. izvadak na stranicama 48 do 51 spisa, u nalaz sudskog vještaka na stranicama 59 do 67 spisa, u posebnu geodetsku podlogu na stranici 88
spisa, u očitovanje mjerničkog vještaka na stranici 89 spisa, u fotografije na stranicama 116 do 123 spisa, u geodetski elaborat na stranicama 124 do 158 spisa,
u očitovanje vještaka na stranicama 160 do 165 spisa, u nalaz sudskog vještaka za graditeljstvo Lj. B. na stranicama 171 do 172 spisa, u očitovanje
vještaka na stranici 230 spisa, u z.k. izvadak na stranicama 222 do 225 spisa te u zaključak državne geodetske uprave na stranicama 226 do 227. Nadalje, proveden je očevid na licu mjesta, saslušana je svjedokinja Loreta Licul te vještak Lj. B..
7. Iz z.k. izvatka na stranici 2 spisa proizlazi da je nekretnina označena kao k.č. … kuća i dvorište, z.k. ul. … k.o. T. upisana kao suvlasništvo predlagatelja L. J. u 8/16 i 1/8 suvlasničkih dijelova i Š. M. u 6/16
suvlasničkih dijelova.
8. Na očevidu održanom 9. ožujka 2018., mjernični vještak B. F.
identificirao je nekretninu koja je predmet diobe te je naloženo građevinskom vještaku da utvrdi je li moguća fizička dioba predmetne nekretnine, ukoliko je - je li svrsishodna i na koji je način moguća te da izvrši procjenu predmetne nekretnine u zatečenom stanju, kao i da izvrši procjenu stanja prije nego što je predlagatelj izveo radove na njoj.
9. Sudski vještak građevinske struke Lj. B. u svom nalazu na
stranicama 59 do 67 spisa navodi da je izvršio procjenu nekretnine k.č. … ,
upisane u z.k. ul. … k.o. T. na lokaciji S.. U momentu izvršnog očevida utvrđeno je da su na građevini izvedeni radovi rušenja u sklopu kojih je skinut krovni pokrov, krovna konstrukcija, porušeni pregradni zidovi, odstranjene sve instalacije. Od konstruktivnih dijelova građevine na katu iste preostali su samo nosivi zidovi. Prostor prizemlja u kojem se nalazi podrum – konoba i prostor pod voltom ostao je u nepromijenjenom stanju Radovi rušenja izvedeni su zajedno sa rušilačkim radovimana susjednom dijelu građevine na k.č. …k.o. T., koja u naravi čini
cjelinu sa k.č. … k.o. T.. Prema zaključku sa održanog očevida, potrebno je izvršiti procjenu vrijednosti građevine na k.č. … k.o. T. u stanju prije izvršenih rušilačkih radova. Prostor građevine čine prizemlje u kojem se nalazi podrum – konoba, te poluotvoreni prostor pod voltom. Prostor građevine čine prizemlje u kojem se nalazi podrum – konoba, te poluotvoreni prostor pod voltom. Prostor kata (prije rušenja) čine hodnik, kuhinja i spavaća soba. Nosivi zidovi građevine su kameni, pregradni zidovi bili su zidani ciglom, međukatna i stropna konstrukcija (porušena) su drvene isto tako i porušena krovna konstrukcija. Na osnovu vizualnog pregleda preostalih dijelova građevine može se zaključiti da je građevina prije rušenja imala karakteristike uobičajenih starih stambenih zgrada iste namjene. Vrijednost građevine m2 71,80 x 1.900,00 = 136.420,00 kn, te vrijednost zemljišta površina zemljišta 133,00 m2, cijena zemljišta 148,00 kn/m2 = 19.684,00 kn. Ukupna vrijednost nekretnina na k.č. … k.o. T. iznosi 156.104,00 kn. Prema podacima iz vlasničkog lista, vlasništvo nekretnina na k.č. … k.o. T. je sljedeće:
predlagatelj L. J. je vlasnik u 5/8 dijela i protustranka V. G. je vlasnik u
3/8 dijela. Uvažavajući suvlasničke dijelove i ukupnu korisnu površinu zgrade od 71,80 m2, suvlasnicima bi pripadale površine i to: predlagatelju L. J. 71,80 x
5/8 dijela = 44,90 m2, te protustranci V. G. 71,80 x 3/8 = 26,90 m2.
Uvažavajući geometrijske karakteristike građevine kao cjeline te veličine suvlasničkih dijelova, vještak je mišljenja da fizička dioba nekretnine nije preporučljiva. Osim toga, ističe kako otežavajući faktor predstavlja i činjenica da je pristup građevini preko nekretnine označene kao k.č. … k.o. T., koja je u suvlasništvu 31 osobe.
Vještak nadalje ističe kako fizičkom diobom prema suvlasničkim dijelovima nije moguće formirati dvije samostalne uporabne cjeline koje bi se mogle nesmetano koristiti.
10. Na predmetni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Lj. B., predlagatelj nije imao primjedbi, dok je protustranka istaknula prigovore navodeći da vještak nije priložio službeni dokument - kopije plana katastarske čestice …, već je priložio posebnu geodetsku podlogu koju je izradio sudski vještak za geodeziju još 2011. godine. Navodi da je to isti PGP koji je izradio za G. M. i F. Š. i da je taj PGP samo prepravio, odnosno
protuzakonito mijenjao granice parcele. Protustranka nadalje ističe da iz posmatranja geometrijske karakteristike građevine proizlazi da postoje tri zasebne neovisne cjeline. Pod broj 1 – to je prvi kat 37,10 m2, kojemu treba nadodati u polovici prvog kata i visoko potkrovlje + 18,55 m2. Pod broj 2 – konoba – podrum od 23 m2. Pod broj 3 – pod voltu od 11,70 m2. Navodi kako je građevinski vještak trebao izraditi i priložiti presjek objekta pa da bi se vidjelo da postoji visoko potkrovlje. Kada se visoko potkrovlje pripoji 1 katu s kojim čini cjelinu, dodatno se povećava u metrima kvadratnim njegov udio u suvlasništvu od 26,9 m2 te da sve zasebne cjeline imaju pristup nekretnini jedino sa čestice …. Od izgradnje objekta koji je smješten na k.č. …, sve tri postojeće zasebne cjeline oduvijek imaju pristup sa k.č. ….
Nije mu jasno na osnovu čega je građevinski vještak zaključio da je to otežavajući faktor. Za njega nije, osim ako je mislio za predlagatelja u ovom postupku te stoga ističe kako bi bilo dobro ako im vještak može to detaljnije objasniti. Njegov suvlasnički udio iznosi 26,90 m2 pa kada se uzme u obzir zasebna cjelina konoba – podrum od 23 m2 ili dio pod voltom od 11,70 m2, stava je da se može izvršiti etažiranje jer su pojedinačno obje manje od površine njegovog vlasničkog udjela. Ističe kako je to bio posao stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo kojeg je trebao obrazložiti i priložiti, a nije. Zaključno, protustranka ističe kako postoje tri zasebna ulaza za navedene tri zasebne cjeline. (1 kat + visoko potkrovlje, konoba - podrum, i pod voltom) gdje je jasno da se može izvršiti etažiranje nekretnine, ali prije toga se granice čestice moraju vratiti na stanje kako je izrađeno geodetskim elaboratom iz 2011. godine.
11. Na prigovore protustranke, stalni sudski vještak za graditeljstvo Lj. B. pismeno se očitovao (stranice 171 do 172 spisa) navodeći da, što se tiče vjerodostojnosti geodetske podloge, da je ista preuzeta od izrađivača iste F.
B. dipl. ing. geod. Površina potkrovlja ne može se tretirati kao površina korisnog stambenog prostora jer je visina u najnižem dijelu samo 1,10 m, što je manje od minimalne visine od 1,50 m utvrđene pravilnikom o izračunu korisnih površina. Nadalje ističe da što se tiče mišljenja o mogućnosti fizičke diobe, da ostaje pri iznesenom mišljenju da nije moguća fizička dioba (etažiranje) i to zbog geometrijskih karakteristika i položaja pojedinih dijelova građevine. Potkrovlje se ne može uzeti kao korisni stambeni prostor pa tako niti kao dio pojedine cjeline.
12. Vještak za graditeljstvo Lj. B. u svom iskazu navodi da pretpostavlja da bi eventualni dio u suterenu, kao samostalna uporabna cjelina, odgovarao veličini suvlasničkog dijela protustranke te da je suglasan da, ukoliko mu sud odredi, izvrši etažiranje i da ishodi potvrdu nadležnog dijela ukoliko bude sve odgovaralo propisima. Vještak nadalje iskazuje da iako predmetna nekretnina nema krova, da bi ista mogla dobiti potvrdu nadležnog tijela jer je bitno da je nekretnina legalna te da bi, prilikom eventualne izrade etažnog elaborata, utvrdio bi li svaka samostalna jedinica predmetne nekretnine trebala imati svoj pristup.
13. Sud je, tim u vezi, pribavio i dodatno očitovanje vještaka za graditeljstvo Lj. B. u pogledu navoda protustranke kako je etažiranje predmetne nekretnine moguće pa tako vještak u svojem očitovanju od 27. veljače 2023. (stranica 230 spisa) navodi da se isti konzultirao s Upravnim odjelom za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Labin te da je utvrdio da nije moguće izvršiti etažiranje predmetne nekretnine u zatečenom stanju. Naime, ističe kako predmetna građevina nema osnovne konstruktivne dijelove (nedostaju krov i dio zidova) te da se kao takva ne može podijeliti po dijelovima koji bi predstavljali uporabne cjeline. Ističe kako nadležno tijelo ne može izdati potrebnu potvrdu na plan posebnih dijelova građevine ukoliko ista ne udovoljava osnovnim uvjetima građenja i ukoliko nije legalna.
14. Svjedokinja L. L. u svom iskazu navodi da je glede izmjene granica k.č. … k.o. T., odnosno sadašnja k.č. … k.o. T., došlo do izmjene granice i evidentiranja izvedenog stanja ceste i da je promjena provedena u katastarskom operatu 12.02.2023. temeljem Rješenja OS u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela. Ranija površina k.č. … bila je 133 m2, a sada je njezina nova površina 91 m2. Do 1960., predmetna nekretnina je imala površinu 730 m2 i onda je došlo do cijepanja navedene čestice po prijedlogu zainteresiranih stranaka Š. R., Š. A. i Š. A. te je tada predmetna parcela
imala površinu 133 m2. Navodi kako nije došlo do izmjene ni površine ni izmjene granica na predmetnoj nekretnini. Povodom predstavke V. G. koju je isti uputio uredu za katastar da je došlo do nekakvog protuzakonitog postupanja u pogledu k.č. ….. k.o. T., odgovorom od
15. studenog 2019. godine utvrđeno je da izvršena homogenizacija koja je geometrijsko poboljšanje digitalnog katastarskog plana, a da se to ne smatra promjenom položaja oblika niti površine katastarske čestice. Predmetna nekretnina je, bez obzira na zahvate na susjednoj parceli, uvijek ostala ista i u granicama i u površini. Ističe kako je po predstavki V. G. izvršen stručni nadzor u njihovom uredu za katastar i da je utvrđeno da nije došlo do nikakvih promjena i da je sve izvršeno prema zakonu, a to da je sve sadržano u odgovoru koji je dostavila sudu. U obavijesti je naveden razlog zbog čega je izvršen ispravak digitalnog katastarskog plana i kako je proveden postupak homogenizacije katastarskih planova. Iz same obavijesti je utvrđeno da nije došlo do mijenjanja granica te da je katastar poduzeo sve radnje prema službenoj dužnosti.
15. Ostale dokaze koji su izvedeni, sud nije posebno analizirao jer je stava da isti nisu od važnosti za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.
16. Odredbom čl. 50 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.
17. Odredbom članka 50. st.2. ZV-a propisano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. tog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. S tim u vezi, stavkom 4. istog članka, propisano je da ako dioba iz stavka 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
18. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka graditeljske struke, kojeg ovaj sud prihvaća kao stručno i objektivno sačinjenog, proizlazi da geometrijska dioba predmetne nekretnine, prema suvlasničkim udjelima, nije moguća. Radi navedenog, sud je odlučio da će se, po pravomoćnosti ovog rješenja, provesti civilno razvrgnuće prema pravilima ovršnog postupka tj. prodajom nekretnine na javnoj dražbi.
19. Predlagatelj potražuje naknadu troškova ovog postupka i to na ime troška predujma za vještačenje iznos od 537,93 EUR, dok protustranka ne potražuje naknadu troškova ovog postupka.
20. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju troškovi sudske pristojbe, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i isti pada na stranke, sve sukladno stavku 4. paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. godine (ZVP).
21. Polazeći od toga da je predlagatelj L. J. suvlasnik nekretnine
koja je predmet ovog postupka u 8/16 i i 1/8 suvlasničkih dijela, što svedeno na zajednički nazivnik iznosi 5/8 suvlasničkih dijelova, a da je protustranka V. G.
suvlasnik predmetne nekretnine u 3/8 suvlasničkih dijelova, to predlagateljev udio u suvlasništvu iste iznosi 62,50 % , dok za protustranku iznosi 37,50 %.
22. Obzirom na navedeno, budući da je predlagatelj osnovano zatražio naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 537,93 EUR jer za uplatu istog spisu prileži dokaz, to je protustranka istome dužna naknaditi 37,50% navedenog iznosa, odnosno iznos od 201,72 EUR te ga je sud na isto obvezao ovim rješenjem.
23. Slijedom svega navedenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Labinu 27. veljače 2024.
Sutkinja
Zdenka Raguž Zupčić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.
DNA:
- predlagatelju putem punomoćnika
- protustranci putem punomoćnica