Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1683/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari prvotužitelja I. U., OIB:…, i drugotužiteljice Lj. U., OIB:…, oboje iz Ž., (ranije …), koje zastupa punomoćnik G. O., odvjetnik u P., protiv prvotuženika R. P. iz P., OIB:…, drugotuženika A. P. iz Ž., OIB:…, trećetuženice Lj. C. iz P., OIB:…, kao pravne sljednice iza pokojne M. P., četvrtotuženice Lj. C., iz P., OIB:…, petotuženice M. K., iz Ž., OIB:…, koju zastupaju punomoćnici mr.sc. R. M. i N. M.-K., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu mr.sc. R. M. i N. M.-K., L., i šestotuženika J. K. iz Ž., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnica K. C. N., odvjetnica u R., radi utvrđenja i trpljenja, odlučujući o žalbama prvotužitelja I. U., i drugotužiteljice Lj. U. te petotuženice M. K. protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj P- 2783/2015-73 od 22. kolovoza 2018., u sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba petotuženice M. K. kao djelomično neosnovana, i u odnosu na petotuženicu M. K. potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj P-2783/2015-73 od 22. kolovoza 2018. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u kojem je utvrđeno da su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u 294/1008 dijela nekretnina k.č.1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica, i k.č.1159/5 oranica, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž. pa su slijedom toga tuženici dužni u roku 15 dana priznati to pravo suvlasništva i trpjeti prijenos suvlasničkih udjela koji glase na njihovim imenima u zemljišnim knjigama na ime i suvlasništvo tužitelja, svakog u 294/1008 dijela na temelju ove presude po pravomoćnosti, kao i u dijelu pod točkom II. izreke.
II. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba prvotužitelja I. U. i drugotužiteljice Lj. U. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev da se utvrdi da su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u 210/1008 dijela nekretnina k.č.1159/2 oranica, k.č.1159/3 oranica, k.č.1159/4 oranica, k.č. 1159/5 oranica sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž..
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju- Rovigno, poslovni broj P-2783/2015-73 od 22. kolovoza 2018., u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev da se utvrdi da su tužitelji stekli pravo suvlasništva k.č. 993/1 Z kuća, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž., kao i u pobijanom dijelu pod točkama III., IV., V., VI. i VII. izreke, i u tom se dijelu predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka nastalima u povodu pravnog lijeka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u 294/1008 dijela nekretnina k.č. 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica i k.č. 1159/5 oranica, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž. pa su slijedom toga tuženici dužni u roku 15 dana priznati to pravo suvlasništva, i trpjeti prijenos suvlasničkih udjela koji glase na njihovim imenima u zemljišnim knjigama na ime i suvlasništvo tužitelja, svakog u 294/1008 dijela na temelju te presude po pravomoćnosti, a odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu u kojem su potraživali pravo suvlasništva svaki u 210/1008 dijela nekretnina k.č. 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica, k.č. 1159/5 oranica, i u cijelosti u odnosu na k.č. 993/1 Z kuća, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž. (točka I. izreke). Utvrđeno je da su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnina k.č. 1156/3 vinograd, k.č. 1156/4 vinograd, k.č. 1156/5 vinograd, k.č. 1156/6 vinograd, k.č. 1156/7 vinograd, k.č. 1156/8 oranica, k.č. 1156/9 vinograd, k.č. 1156/11 oranica, k.č. 1158/1 vinograd, k.č. 1158/3 livada, k.č. 1159/1 oranica, k.č. 1160/1 livada, k.č. 1160/2 oranica, k.č. 1160/3 livada, k.č. 1160/4 livada, k.č. 1160/5 livada, k.č. 1160/6 pašnjak, k.č. 1160/7 livada, k.č. 1160/8 pašnjak, k.č. 1160/9 livada, k.č. 1218 oranica i k.č. 1847/1 vinograd, sve upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. pa su slijedom toga tuženici dužni u roku od 15 dana priznati to pravo suvlasništva, i trpjeti prijenos suvlasničkih udjela koji glase na njihovim imenima u zemljišnim knjigama na ime i suvlasništvo tužitelja, svakog u ½ dijela na temelju te presude, po pravomoćnosti (točka II. izreke). Nadalje, utvrđeno je da su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnine k.č. 1073/1 upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž., i to sjeverozapadnog dijela predmetne k.č. u približnoj površini 2200 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 3575 m2 iznosi 88/143 dijela, pa su slijedom toga tuženici dužni u roku 15 dana priznati to pravo suvlasništva i trpjeti prijenos suvlasničkih udjela koji glase na njihovim imenima u zemljišnim knjigama na ime i suvlasništvo tužitelja, svakog u ½ dijela na temelju te presude po pravomoćnosti, odnosno nakon što se provede njezino cijepanje sukladno geodetskom situacijskom nacrtu i prikazu točne površine, koje cijepanje će se izraditi po vještaku geodetske struke po pravomoćnosti presude (točka III. izreke). Utvrđeno je da su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnine k.č. 1068/1 upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž., i to zapadnog dijela kojeg čine dvorište sa gospodarskim objektom, u približnoj površini 690 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 1194 m2 iznosi 345/597 dijela pa su slijedom toga tuženici dužni u roku 15 dana priznati to pravo suvlasništva i trpjeti prijenos suvlasničkih udjela koji glase na njihovim imenima u zemljišnim knjigama na ime i suvlasništvo tužitelja, svakog u ½ dijela temeljem ove presude po pravomoćnosti, odnosno nakon što se provede njezino cijepanje sukladno geodetskom situacijskom nacrtu i prikazu točne površine, koje cijepanje će se izraditi po vještaku geodetske struke po pravomoćnosti presude (točka IV. izreke). Odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi da su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnine k.č. 993/2 Z upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž., i to onog dijela koji se na prilogu i dopune nalaza i mišljenja vještakinje mjerničke struke M. K. od 6. travnja 2018. godine nalazi jugoistočno od pravca linije A-B pa su slijedom toga tuženici dužni u roku 15 dana priznati to pravo suvlasništva i trpjeti prijenos suvlasničkih udjela koji glase na njihovim imenima u zemljišnim knjigama na ime i vlasništvo tužitelja, svakog u ½ dijela na temelju te presude po pravomoćnosti, odnosno nakon što se provede njezino cijepanje sukladno geodetskom situacijskom nacrtu i prikazu točne površine, koje cijepanje će se izraditi po vještaku geodetske struke po pravomoćnosti presude (točka V. izreke). Naloženo je tuženicima nadoknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu 31.696,54 kuna u roku 15 dana, a odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu 441,00 kuna (točka VI. izreke). Odbijen je zahtjev za nadoknadu troškova parničnog postupka tuženih M. K. i J. K. (točka VII. izreke).
2. Presudu suda prvog stupnja u dijelu pod točkom I. izreke u kojem je odbijen njihov tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava suvlasništva te u dijelu pod točkom V. izreke pobijaju žalbom prvotužitelj I. U. i drugotužiteljica Lj. U. (dalje: tužitelji), zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. - dalje: ZPP). Predlažu preinačiti presudu u pobijanom dijelu, i usvojiti tužbeni zahtjev, u odbijajućem dijelu, u cijelosti kao osnovan, odnosno u odbijajućem dijelu koji se odnosi na k.č. 993/1 Z u cijelosti, i u odnosu na dio k.č. 993/2 Z k.o. Ž. kako je specificiran u točki V. izreke pobijane presude te predlažu naložiti tuženicima nadoknaditi im u cijelosti zatražene troškove postupka povodom žalbe.
3. Petotuženica M. K. pobija žalbom presudu suda prvog stupnja u dijelu pod točkom I. izreke u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava suvlasništva na predmetnim nekretninama, kao i u dijelu pod točkama II., III., i IV. izreke, kao i u dijelu pod točkom VI. izreke u kojem je zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova postupka prihvaćen u iznosu od 31.696,54 kn, kao i u dijelu pod točkom VII. izreke u kojem je odbijen zahtjev za nadoknadu troškova parničnog postupka, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. ZPP te predlaže preinačiti odluku o troškovima postupka, ili ukinuti presudu u pobijanom dijelu, i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu. Zahtijeva troškove žalbe.
4. Žalbe su djelomično osnovane.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje prava suvlasništva prvotužitelja I. U. i drugotužiteljice Lj. U., svakog u 294/1008 dijela na nekretninama k.č. 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica i k.č. 1159/5 oranica, na k.č. 993/1 Z kuća, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž., utvrđenje prava suvlasništva svakog u ½ dijela k.č. 1156/3 vinograd, k.č. 1156/4 vinograd, k.č. 1156/5 vinograd, k.č. 1156/6 vinograd, k.č. 1156/7 vinograd, k.č. 1156/8 oranica, k.č. 1156/9 vinograd, k.č. 1156/11 oranica, k.č. 1158/1 vinograd, k.č. 1158/3 livada, k.č. 1159/1 oranica, k.č. 1160/1 livada, k.č. 1160/2 oranica, k.č. 1160/3 livada, k.č. 1160/4 livada, k.č. 1160/5 livada, k.č. 1160/6 pašnjak, k.č. 1160/7 livada, k.č. 1160/8 pašnjak, k.č. 1160/9 livada, k.č. 1218 oranica i k.č. 1847/1 vinograd, sve upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. te na dijelu nekretnine k.č. 1073/1 upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. (sjeverozapadnog dijela predmetne k.č. u približnoj površini 2200 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 3575 m2 iznosi 88/143 dijela), dijela nekretnine k.č. 1068/1 upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. (zapadnog dijela kojeg čine dvorište sa gospodarskim objektom, u približnoj površini 690 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 1194 m2 iznosi 345/597 dijela) te svaki u ½ dijela nekretnine 993/2 Z upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. (i to dijela koji se na prilogu I dopune nalaza i mišljenja vještakinje mjerničke struke M. K. od 6. travnja 2018. godine nalazi jugoistočno od pravca linije A-B), radi priznanja te trpljenja prijenosa suvlasničkih dijelova svakog u ½ dijela, u zemljišnim knjigama.
6. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđene su sljedeće činjenice:
- da su na nekretninama upisanim u zk. ul. 301 k.o. Ž., i to 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica, k.č. 1159/5 oranica i k.č. 993/1 Z kuća, upisani kao suvlasnici - treća osoba S. K. u 420/1008 dijela, prvotno tuženica M. K. r. K. u 84/1008 dijela, tuženik R. P. u 72/1008 dijela, tuženik A. P. u 12/1008 dijela, tuženica M. P. r. K. u 175/1008 dijela, tuženica Lj. C. r. K. u 175/1008 dijela i tuženica M. K. r. K. u 70/1008 dijela, ukupno 1008/1008 dijela, odnosno jedno cijelo (izvadak iz zemljišne knjige, list 150-151 spisa predmeta);
- da su na nekretninama upisanim u zk.ul. 6835 k.o. Ž., i to k.č. 1156/3 vinograd, k.č.1156/4 vinograd, k.č.1156/5 vinograd, k.č. 1156/6 vinograd, k.č. 1156/7 vinograd, k.č. 1156/8 oranica, k.č. 1156/9 vinograd, k.č. 1156/11 oranica, k.č. 1158/1 vinograd, k.č. 1158/3 livada, k.č. 1159/1 oranica, k.č. 1160/1 livada, k.č. 1160/2 oranica, k.č. 1160/3 livada, k.č. 1160/4 livada, k.č. 1160/5 livada, k.č. 1160/6 pašnjak, k.č. 1160/7 livada, k.č.1160/8 pašnjak, k.č.1160/9 livada, k.č.1218 oranica, i k.č. 1847/1 vinograd, kao suvlasnici upisani tužiteljica Lj. U. u 35/168 dijela, prvotno tuženica M. K. r. K. u 14/168 dijela, tuženik R. P. u 12/168 dijela, tuženik A. P. u 2/168 dijela, tužitelj I. U. u 35/168 dijela, tuženica M. P. u 25/144 dijela, tuženica Lj. (Lj.²) C. u 25/144 dijela i prvotno tuženica M. K. r. K. u 5/72 dijela, ukupno 24192/24192 dijela, odnosno jedno cijelo (izvadak iz zemljišne knjige, list 148-149 spisa predmeta);
- da su na nekretnini označenoj k.č. 1073/1 pašnjak upisanoj u zk.ul. 6835 k.o. Ž. upisani isti suvlasnici kao i na prethodnim nekretninama, da čestica nije bila predmetom tužbenog zahtjeva iz tužbe, no da su tužitelji istu pokazali na očevidu 21. siječnja 2016., i to ne u cijelosti, i koji dio je identificiran od stane mjerničke vještakinje M. K. (dio čestice u približnoj površini 2200 m2, odnosno u 88/143 dijela), da su na k.č. 993/2 Z kuća, i k.č. 1068/1 livada upisanoj u zk.ul. 6835 k.o. Ž., upisani isti suvlasnici kao i na prethodnoj k.č.1073/1, i koje čestice također nisu bile predmetom tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja od početka, ali je mjernička vještakinja K. po pokazivanju tužitelja na licu mjesta 21. siječnja 2016. navedene čestice identificirala, a potom u svom pisanom nalazu i mišljenju od 20. svibnja 2016. navedenu nekretninu prikazala posebno na skici lica mjesta - prilog I na kopiji kat. plana (list 108) i to upravo dio kojeg je vještakinja označila zelenom bojom kako su to tužitelji i pokazali na licu mjesta;
- da su na k.č. 993/1 Z kuća upisana u zk.ul. 301 k.o. Ž. upisani isti suvlasnici kao i na preostalim nekretninama iz tog uloška, uključujući i treća osoba S. K. u 420/1008 dijela, a koja je čestica bila predmetom tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja te potom tužitelji navedenu česticu pokazali na licu mjesta dana 21. siječnja 2016., a riječ je o kući koju je vještakinja na očevidu i zapisniku identificirala kao posljednju lokaciju u centru sela koja se odnosi na zgr.č. 933/1 te i dio k.č. 993/2, koja potonja čestica nije bila predmetom tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja, ali je po pokazivanju tužitelja na licu mjesta 21. siječnja 2016. godine (list 79 spisa predmeta) vještakinja mjerničke struke nije obuhvatila svojim pisanim nalazom i mišljenjem od 20. svibnja 2016., iako je na zapisniku 21. siječnja 2016. godine izjavila da će to stanje posjeda (dio k.č. 993/2 Z), ali i moguće k.č. 995 Z detaljnije obraditi u pisanom nalazu, da je stoga vještakinja, na prijedlog tužitelja, obuhvatila i dio k.č. 993/2 Z u svojoj dopuni nalaza od 6. travnja 2018. (list 176-178 spisa predmeta), a tužitelji onda dio te k.č. 993/2 Z podneskom od 10. svibnja 2018. kojim su konačno uskladili tužbeni zahtjev i taj dio obuhvatili točkom 5. izreke;
- da je, u odnosu na predmetne nekretnine upisane u zk.ul. 301 k.o. Ž. za koje se kao suvlasnica u zemljišnim knjigama pojavljuje prvotno tuženica M. K. r. K. prema izvatku iz zemljišnih knjiga od 26. listopada 2017. (list 150-151 spisa predmeta), a prema izvatku za te iste nekretnine od 8. ožujka 2018. (list 173-174 spisa predmeta), razvidno da je njezin suvlasnički udio 84/1008 prešao na njezina sina ovdje tuženika J. K. na temelju pravomoćnog dopunskog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rovinju poslovni broj O-66/71-27 od 7. veljače 2011. godine (list 52-53 spisa predmeta O-1101/2018, ranije O-66/71), koje je postalo pravomoćno 9. travnja 2015. (poleđina lista 67 spisa O-1101/2018, ranije O-66/71);
- da je, u odnosu na nekretnine upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. za koje se kao suvlasnica u zemljišnim knjigama pojavljuje prvotno tuženica M. K. r. K., prema izvatku iz zemljišnih knjiga od 26. listopada 2017. (list 150-151 spisa predmeta), doneseno dopunsko rješenje o nasljeđivanju toga suda poslovni broj O-1101/2018- 39 od 23. travnja 2018. (list 69-70 spisa predmeta), a koje je postalo pravomoćno 10. kolovoza 2018. (poleđina lista 73 spisa predmeta O-1101/2018, ranije O-66/71), i prema kojem pravomoćnom dopunskom rješenju o nasljeđivanju, suvlasnički dio 14/168 prvotno tuženice pok. M. K. r. K. (umrle … 1970. godine) nasljeđuje njezin sin ovdje šestotuženik J. K., u cijelosti te da prijedlog petotuženice M. K. r. K.² iz odgovora na tužbu od 17. studenoga 2010. (list 16-17 spisa predmeta), iako osnovan u vrijeme podnošenja tužbe, a nakon što su donesena dva dopunska rješenja o nasljeđivanju koja su postala pravomoćna (prvo je dopunsko rješenje i provedeno u zemljišnim knjigama), da se predmetni postupak prekine do provođenja ostavinske rasprave više nije osnovan;
- da je pravnu valjanost predmetnog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojeg su kao primatelj uzdržavanja sklopili A. K. i kao davatelji uzdržavanja tužitelji 7. rujna 2007., i koji je ugovor ovjeren po Općinskom sudu u Rovinju pod poslovnim brojem R1- 67/07-12 istoga dana 7. rujna 2007. (list 8-9 spisa predmeta) pokušala osporiti treća osoba S. K. u parnici Općinskog suda u Rovinju koji je pod poslovnim brojem P- 18/10-31 18. rujna 2012. donio presudu (list 42-48 spisa predmeta), da je navedenom presudom odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje prividnosti predmetnog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, odnosno simuliranog ugovora o darovanju radi pobijanja pravnih radnji dužnika, a koja je presuda postala pravomoćna dana 23. veljače 2015. (potvrđena presudom Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž- 2049/13-2, list 49-50 spisa predmeta).
7. Polazeći od navedenih utvrđenih činjenica te iskaza svjedoka i parničnih stranaka, sud prvog stupnja je zaključio kako su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u 294/1008 dijela nekretnina k.č. 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica, i k.č. 1159/5 oranica, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž. pa da su slijedom toga tuženici dužni priznati to pravo suvlasništva, i trpjeti prijenos suvlasničkih udjela u zemljišnim knjigama na ime i suvlasništvo tužitelja, svakog u 294/1008 dijela.
7.1. Sud prvog stupnja je obrazložio kako su tužitelji pravo suvlasništva svakog u 294/1008 dijela nekretnina k.č. 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica i k.č. 1159/5 oranica, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž., stekli dosjelošću na temelju propisa iz članka 20. stavka 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1996. – dalje: ZOVO) koji se propis primjenjuje na temelju propisa iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 20/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009. i 153/2009. - dalje: ZV), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., prema kojem se pravo vlasništva stječe po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem, a da se na temelju propisa iz članka 21. ZOVO po samom zakonu pravo vlasništva stječe se, između ostaloga i dosjelošću.
7.2. Sud prvog stupnja je, nadalje, obrazložio kako savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću, protekom 20 godina kako to propisuje članak 28. stavak 4. ZOVO, a da su tužitelji po članku 20. stavku 1., članku 21., i članku 28. stavku 4. ZOVO, stekli pravo suvlasništva predmetne četiri nekretnine - izvanrednom dosjelošću - zato jer su ih neprekidno posjedovali kao savjesni (pošteni) samostalni posjednici i putem prethodnika pok. A. K. od 1947. godine do podnošenja predmetne tužbe 3. studenoga 2010., odnosno do formalnog osporavanja toga prava (od strane pojedinih tuženika), dakle oko 63 godine i više od tri puta zakonom propisanog vremena, a da nisu znali niti su mogli znati da predmetne nekretnine i suvlasničke dijelove koje posjeduje nisu njihove(i), sve kako to propisuje članak 72. stavak 2. ZOVO, pri čemu se savjesnost posjeda pretpostavlja, na temelju propisa iz članka 72. stavka 3. ZOVO, osim ako se ne dokaže suprotno, a da u ovome postupku suprotno nije dokazano. Sud je nadalje naveo kako su tužitelji pravo suvlasništva utuženih pet nekretnina stekli i prema pravnim pravilima Austrijskog općeg građanskog zakonika (OGZ-a) koji je bio objavljen 1. lipnja 1811. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1812. godine - a koji se OGZ kao pravni propis koji je bio na snazi na dan 6. travnja 1941. - primjenjuje u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila, 311., 328., 1452. i 1467. OGZ, pri čemu se poštenje posjeda pretpostavlja, na temelju pravnog pravila 328. OGZ, dok se ne dokaže suprotno, a to nije dokazano.
7.3. Nadalje, sud prvog stupnja je zaključio kako su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnina k.č. 1156/3 vinograd, k.č. 1156/4 vinograd, k.č. 1156/5 vinograd, k.č. 1156/6 vinograd, k.č. 1156/7 vinograd, k.č. 1156/8 oranica, k.č. 1156/9 vinograd, k.č. 1156/11 oranica, k.č. 1158/1 vinograd, k.č. 1158/3 livada, k.č. 1159/1 oranica, k.č. 1160/1 livada, k.č. 1160/2 oranica, k.č. 1160/3 livada, k.č. 1160/4 livada, k.č. 1160/5 livada, k.č. 1160/6 pašnjak, k.č. 1160/7 livada, k.č. 1160/8 pašnjak, k.č. 1160/9 livada, k.č. 1218 oranica i k.č. 1847/1 vinograd, sve upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž., na temelju odredbe članka 20. stavka 1., članka 21., i članka 28. stavka 4. ZOVO – izvanrednom dosjelošću – jer su ih neprekidno posjedovali kao savjesni (pošteni) samostalni posjednici i putem prednika pok. A. K. od 1947. do podnošenja predmetne tužbe 3. studenoga 2010., odnosno do formalnog osporavanja tog prava od strane nekih od tuženika, dakle oko 63 godine i više tri puta zakonom propisanog vremena, a da nisu znali niti su mogli znati da predmetne nekretnine i suvlasničke dijelove koje posjeduje nisu njihove(i), sve kako to propisuje članak 72. stavak 2. ZOVO, pri čemu se savjesnost posjeda pretpostavlja, na temelju propisa iz članka 72. stavka 3. ZOVO, osim ako se ne dokaže suprotno, a da u ovome postupku suprotno nije dokazano. Sud je nadalje naveo kako su tužitelji pravo suvlasništva utužene 22 nekretnine stekli i prema pravnim pravilima 311., 328., 1452. i 1467. OGZ, pri čemu se poštenje posjeda pretpostavlja, na temelju pravnog pravila 328. OGZ, dok se ne dokaže suprotno, a to nije dokazano (kao i prema odredbi članka 159. stavka 3. ZV.).
7.4. Nadalje, sud prvog stupnja je zaključio kako su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnine k.č. 1073/1 upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. i to sjeverozapadnog dijela predmetne k.č. u približnoj površini 2200 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 3575 m2 iznosi 88/143 dijela, na temelju odredbe članka 20. stavka 1., članka 21., i članka 28. stavka 4. ZOVO – izvanrednom dosjelošću – jer su ih neprekidno posjedovali kao savjesni (pošteni) samostalni posjednici i putem prednika pok. A. K. od 1947. do podnošenja predmetne tužbe 3. studenoga 2010., odnosno do formalnog osporavanja tog prava od strane nekih od tuženika, dakle oko 63 godine i više tri puta zakonom propisanog vremena, a da nisu znali niti su mogli znati da predmetne nekretnine i suvlasničke dijelove koje posjeduje nisu njihove(i), sve kako to propisuje članak 72. stavak 2. ZOVO, pri čemu se savjesnost posjeda pretpostavlja, na temelju propisa iz članka 72. stavka 3. ZOVO, osim ako se ne dokaže suprotno, a da u ovome postupku suprotno nije dokazano. Sud je nadalje naveo kako su tužitelji pravo suvlasništva utužene 22 nekretnine stekli i prema pravnim pravilima 311., 328., 1452. i 1467. OGZ, pri čemu se poštenje posjeda pretpostavlja, na temelju pravnog pravila 328. OGZ, dok se ne dokaže suprotno, a to nije dokazano (kao i prema odredbi članka 159. stavka 3. ZV.)
7.5. Sud prvog stupnja je zaključio kako su tužitelji stekli pravo suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnine k.č.1068/I upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. i to zapadnog dijela kojeg čine dvorište s gospodarskim objektom, u približnoj površini 690 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 1194 m2 iznosi 345/597 dijela, na temelju odredbe članka 20. stavka 1., članka 21., i članka 28. stavka 4. ZOVO – izvanrednom dosjelošću – jer su ih neprekidno posjedovali kao savjesni (pošteni) samostalni posjednici i putem prednika pok. A. K. od 1947. do podnošenja predmetne tužbe 3. studenoga 2010., odnosno do formalnog osporavanja tog prava od strane nekih od tuženika, dakle oko 63 godine i više tri puta zakonom propisanog vremena, a da nisu znali niti su mogli znati da predmetne nekretnine i suvlasničke dijelove koje posjeduje nisu njihove(i), sve kako to propisuje članak 72. stavak 2. ZOVO, pri čemu se savjesnost posjeda pretpostavlja, na temelju propisa iz članka 72. stavka 3. ZOVO, osim ako se ne dokaže suprotno, a da u ovome postupku suprotno nije dokazano. Sud je nadalje naveo kako su tužitelji pravo suvlasništva utužene 22 nekretnine stekli i prema pravnim pravilima 311., 328., 1452. i 1467. OGZ, pri čemu se poštenje posjeda pretpostavlja, na temelju pravnog pravila 328. OGZ, dok se ne dokaže suprotno, a to nije dokazano (kao i prema odredbi članka 159. stavka 3. ZV).
7.6. Polazeći od utvrđenja da tužitelji nisu dokazali da su stekli pravo vlasništva k.č. 993/1 Z k.o. Ž., posebno ne zgrade koja je izgrađena na toj čestici, jer nisu u posjedu niti zemljišta niti zgrade, te da nisu mogli vještakinji omogućiti pristup unutar zgrade, odnosno da nisu dokazali da su taj posjed izvršavali bilo putem pravnog prednika pok. A. K. bilo po njegovoj smrti i prije toga sklopljenog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju 7. rujna 2007. u vremenskom periodu 20 godina, te da osim toga niti u samom ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju nije navedena čestica 993/1 Z kuća upisana u zk.ul. 301 k.o. Ž., sud prvog stupnja je odbio dio tužbenog zahtjeva usmjeren na utvrđenje prava suvlasništva predmetne čestice (točka I. izreke pobijane presude).
7.7. Polazeći od utvrđenja da tužitelji nisu dokazali da su bili u posjedu predmetne čestice i dijela zgrade koja je izgrađena na k.č. 993/2 Z upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž. (dijela koji se nalazi koji se na prilogu i dopune nalaza i mišljenja vještakinje mjerničke struke M. K. od 6. travnja 2018. godine nalazi jugoistočno od pravca linije A-B) odnosno da nisu dokazali da su taj posjed pošteno izvršavali u vremenskom periodu 20 godina, sud prvog stupnja odbio dio tužbenog zahtjeva usmjeren na utvrđenje prava suvlasništva predmetne čestice (točka V. izreke pobijane presude).
8. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja nije utvrdio da bi u pogledu utvrđenja prava suvlasništva nekretnina iz točke I. izreke presude (tužitelji svaki u 294/1008 dijela na česticama k.č.1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica, i k.č.1159/5 oranica, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž.) te u pogledu utvrđenja prava suvlasništva tužitelja svakog u ½ dijela nekretnina iz točke II. izreke presude te u odnosu na 210/1008 dijela nekretnina k.č.1159/2 oranica, k.č.1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica, i k.č.1159/5 oranica, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž. (u kojem je dijelu tužbeni zahtjev odbijen), bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju povredu određeno upiru žalitelji. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda se u tom dijelu može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, presuda ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni.
8.1. Na žalbene navode valja odgovoriti kako je sud prvog stupnja pravilno je odbio tužbeni zahtjev prvotužitelja I. U. i drugotužiteljice Lj. U. u odnosu na utvrđenje prava suvlasništva svakog tužitelja u 210/1008 (ukupno 420/1008 dijela) dijela nekretnina k.č. 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica, k.č. 1159/5 oranica, i u cijelosti u odnosu na k.č. 993/1 Z kuća, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž., i za svoju je odluku dao jasne i neproturječne razloge, a s obzirom na to da je na predmetnim nekretninama u 420/1008 dijela upisana treća osoba S. K., koji nije obuhvaćen predmetnom tužbom.
8.2. Nadalje, nisu ostvarene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).
8.3. Sud prvog stupnja je u pogledu prethodno navedenih nekretnina iz točke I. i II. izreke pobijane presude, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te u tom dijelu pravilno primijenio materijalno pravo u smislu citiranih propisa te pravnih pravila paragrafa 311., 328., 1452. i 1467 OGZ te odredaba članaka 20., 21., 28. stavka 4. u vezi s odredbom članka 72. stavaka 2. i 3. ZOVO, kada je tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava suvlasništva prvotužitelja I. U. i drugotužiteljice Lj. U., svakog u 294/1008 dijela na nekretninama k.č. 1159/2 oranica, k.č. 1159/3 oranica, k.č. 1159/4 oranica i k.č. 1159/5 oranica, na k.č. 993/1 Z kuća, sve upisano u zk.ul. 301 k.o. Ž. te na utvrđenje prava suvlasništva prvotužitelja I. U. i drugotužiteljice Lj. U. svakog u ½ dijela k.č. 1156/3 vinograd, k.č.1156/4 vinograd, k.č. 1156/5 vinograd, k.č. 1156/6 vinograd, k.č. 1156/7 vinograd, k.č. 1156/8 oranica, k.č. 1156/9 vinograd, k.č. 1156/11 oranica, k.č. 1158/1 vinograd, k.č. 1158/3 livada, k.č. 1159/1 oranica, k.č. 1160/1 livada, k.č. 1160/2 oranica, k.č. 1160/3 livada, k.č. 1160/4 livada, k.č. 1160/5 livada, k.č. 1160/6 pašnjak, k.č. 1160/7 livada, k.č. 1160/8 pašnjak, k.č. 1160/9 livada, k.č. 1218 oranica i k.č. 1847/1 vinograd, sve upisane u zk.ul. 6835 k.o. Ž., prihvatio kao osnovan. Sud prvog stupnja za svoju je odluku dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud drugo stupnja, a što žalbenim navodima V. tuženice nije dovedeno u sumnju. Naime, u postupku je pravilno utvrđeno da su prvotužitelj i drugotužiteljica predmetne nekretnine kontinuirano posjedovali kao samostalni, savjesni (pošteni) posjednici i to računajući posjed njihova prednika pok. A. K. od 1947. do podnošenja predmetne tužbe 3. studenoga 2010., dakle oko 63 godine, a što petotuženica M. K. u podnesenoj žalbi niti ne osporava, slijedom čega su se stekli uvjeti za stjecanje prava suvlasništva predmetnih nekretnina na temelju zakona - izvanrednom dosjelošću. Stoga je žalba petotuženice M. K. u tom dijelu, neosnovana.
9. Nadalje, prvotužitelj I. U. i drugotužiteljica Lj. U. osnovano upiru na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, u odnosu na predmetne čestice k.č. br. 993/1 Z i 993/2 Z, k.o. Žminj, s obzirom na to da pobijana presuda u pogledu navedenog ne sadrži jasne dostatne i neproturječne razloge.
9.1. Naime, iz dokaza koji su izvedeni u postupku bi proizlazilo kako je kuću u selu K. kbr. 19. koja se nalazi na kč.br. 993/1 i dijelom na k.č.br. 993/2 Z k.o. Ž. njihov prednik pok. A. K. sve do svoje smrti 2008. držao u samostalnom, zakonitom i poštenom posjedu (stekao diobom sa svojim bratom G. i sestrama), a što je u suprotnosti sa zaključkom suda prvog stupnja, kako to osnovano žalitelji upiru u žalbi. Stoga je žalba prvotužitelja I. U. i drugotužiteljice Lj. U. u tom dijelu, osnovana.
10. Petotuženica u žalbi osnovano u žalbi upire na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, u odnosu na k.č. 1073/1 upisanu u zk.ul. 6835 k.o. Ž., i to sjeverozapadnog dijela predmetne k.č. u približnoj površini 2200 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 3575 m2 iznosi 88/143 dijela (točka III. izreke pobijane presude), i u odnosu na k.č. 1068/1 upisanu u zk.ul. 6835 k.o. Ž., i to zapadnog dijela kojeg čine dvorište sa gospodarskim objektom, u približnoj površini 690 m2, što u ukupno evidentiranoj površini 1194 m2 iznosi 345/597 dijela (točka IV. izreke pobijane presude), osobito jer je izreka presuda nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude te ne sadrži logične i neproturječne razloge.
10.1. Naime, valja reći kako pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina (članak 2. stavak 3., članak 9. stavak 1. ZV).
10.2. U pravnom prometu nekretnina se označava katastarskim oznakama zemljišta. Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 114/2001., 100/2004., 107/2007., 152/2008., 126/2010. i 55/2013.: ZZK), zemljište je određeno kao dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa može se sastojati od jednog ili više zemljišta. Kad se nekretnina sastoji od više zemljišta, ta zemljišta pravno su sjedinjena u jedno zemljišnoknjižno tijelo i upisana su u isti zemljišnoknjižni uložak (članak 9. stavak 1. ZV, članak 19. ZZK). Predmet raspolaganja u pravnom prometu mogu biti sve katastarske čestice zajedno, odnosno cijelo zemljišnoknjižno tijelo u cjelini ili idealni dio svih katastarskih čestica, odnosno idealni dio zemljišnoknjižnog tijela. Da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarska čestica, prema odredbi članka 19. stavak 4. ZZK, u zemljišnim knjigama treba se promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskih čestica shodno odredbama članka 145.-162. ZZK. Ako se želi provesti postupak otpisivanja i pripisivanja nekog fizičkog (geometrijski odijeljenog) dijela zemljišta tj. katastarske čestice, uvijek je potrebno prethodno provesti postupak diobe te čestice, parcelacijom formirati nove čestice, te tako za određenu česticu dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja.
10.3. U ovom je slučaju, a s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev ostalo nejasno zahtijevaju li tužitelji utvrđenje prava (su)vlasništva na fizički odijeljenom dijelu predmetnih nekretnina (nije niti točno određena površina predmetnih čestica), koji predstavlja pojedinačno određenu stvar, i u kojem bi slučaju suvlasništvo prestalo, ili na idealnom dijelu predmetnih nekretnina, jer naime, nije moguće istovremeno steći pravo vlasništva na idealnom dijelu nekretnine i na fizički odijeljenom dijelu te nekretnine.
10.4. Ako se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, tada je dopušten zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz odredbe članka 161. stavak 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju – "Narodne novine", br. 153/2013.), te dalje time (ako su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama (članak 145.-162. ZZK-a), upis vlasništva na svoje ime (članak 130. stavak 1. ZV-a), čime je odluka provediva (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-x 1075/12-2 od 29. siječnja 2014.).
10.5. Naposljetku valja ukazati kako se prethodno navedeno u odnosu na stjecanje prava vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine odnosi i na tužbeni zahtjev u pobijanom dijelu pod točkom V. izreke, a na koji osnovano žalbom upiru prvotužitelj i drugotužiteljica (k.č. br. 993/2Z, upisane u zk.ul. 686835 k.o. Ž., i to onog dijela i to onog dijela koji se na prilogu i dopune nalaza i mišljenja vještakinje mjerničke struke M. K. od 6. travnja 2018. godine nalazi jugoistočno od pravca linije A-B), zbog čega je izreka presuda i u tom dijelu nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude te ne sadrži logične i neproturječne razloge.
10.6. Slijedom izloženih razloga, presuda u tom dijelu (točka III., IV. i V. izreke), sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati.
11. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP, žalbu prvotužitelja I. U. i drugotužiteljice Lj. U. kao djelomično neosnovanu odbiti, i presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu potvrditi (dio točke I. izreke) te kao djelomično osnovanu uvažiti, i presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu (dio točke I. izreke i točku V. izreke) ukinuti, i u tom dijelu predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje (članak 369. stavak 1. ZPP).
11.1. Žalbu petotuženice M. K. je valjalo kao djelomično neosnovanu odbiti, i u odnosu na petotuženicu M. K. presudu suda prvog stupnja, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP, djelomično potvrditi (pobijani dio točke I. izreke i točku II. izreke), dok je presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod točkama III. i IV. izreke, valjalo na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP, ukinuti u odnosu na sve tuženike, budući da u pogledu navedenog tuženici imaju položaj jedinstvenih i nužnih suparničara (članak 201. ZPP).
12. Budući da je odluka suda prvog stupnja djelomično ukinuta i predmet u tom dijelu vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je, u skladu s odredbom članka 166. stavka 3. ZPP, da se o troškovima postupka nastalima u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.
U Zagrebu 27. veljače 2024.
Predsjednik vijeća
Robert Jambor, v.r.
